
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Osnivanju obrazovnih centara u okviru političkih stranaka ide naruku i novi zakon o finansiranju političkih aktivnosti, po kom su partije u obavezi da najmanje pet odsto svojih prihoda izdvoje za obrazovanje svog članstva
„Političko obrazovanje stanuje u političkim partijama“, reči su kojima je otpočeo panel na temu „Partijske škole, edukativni centri i fondacije“. Edukacija političkih kadrova donedavno je bila prepuštena različitim organizacijama, fondacijama i institucijama. Danas, političke partije se sve više osamostaljuju na ovom polju i osnivaju sopstvene edukativne centre. Osnivanju obrazovnih centara u okviru političkih stranaka ide naruku i novi zakon o finansiranju političkih aktivnosti, po kom su partije u obavezi da najmanje pet odsto svojih prihoda izdvoje za obrazovanje svog članstva. O aktivnostima i planovima svojih partija na ovom polju govorili su Tamara Tripić iz Demokratske stranke, Ana Segedinski iz Centra za obrazovanje Lige socijaldemokrata Vojvodine, Nemanja Stamenčić iz Centra za obrazovanje Socijaldemokratske partije Srbije i Dijana Vukomanović iz Fonda „Svetozar Marković“ (Socijalistička partija Srbije).
Moderator panela o partijskim školama Nenad Čelarević iz Nacionalnog demokratskog instituta (NDI), rekao je u uvodnom izlaganju da je sve ono što su u Srbiji radile različite organizacije i fondacije vodilo ka tome da partije počnu da osnivaju sopstvene centre za obrazovanje. „U tome smo uspeli, ali posao još nije do kraja gotov“, rekao je Čelarević. Odredbu budućeg zakona o političkim aktivnostima o obaveznih pet odsto za edukaciju, on je ocenio kao dobru, ali: „To je mali iznos, a meni je žao što nismo uspeli da primenimo nemački model, po kom partije iz svojih budžeta izdvajaju sredstva za nezavisne organizacije koje se bave edukacijom.“ Kao posebne probleme u vezi sa obrazovnim centrima unutar partija Čelarević je naveo, pre svega, to što njihovo osnivanje ide teško, jer stranačke centrale pružaju otpor, a na edukacije ne odlaze najkvalitetniji kadrovi, već se polaznici odabiraju po nekim drugim kriterijumima: „Seminari se doživljavaju turistički“, rekao je Čelarević.
Svoja iskustva učesnicima konferencije preneo je i Klaus Tovar, član predsedništva nemačke Socijaldemokratske partije i direktor partijske škole u „Vili Brant“ kući. „Mi, kroz političko obrazovanje radimo na tome da stvorimo kancelara Nemačke za 2030. godinu.“ Tovar je rekao da podsticanje podmlatka političkih partija znači umrežavanje buduće generacije, učenje političkog zanata i objašnjavanje da se u politici uspeva samo timski: „Govorimo im da su u politici kao planinari koji se penju uz planinu, gde zavise jedni od drugih, a svako od njih se drži za deo jednog, zajedničkog užeta.“ Po njegovim rečima, politički zanat je moguće naučiti, ali osnove poziva političara nisu naučive, one se moraju živeti. „Političar mora da voli ljude, to je neophodno, a veština, ideologija i delovanje se uče.“ Tovar je ovo pojasnio tvrdnjom da politika ne kvari karakter, već loši ljudi i loši karakteri: „Zadatak svake političke partije je samopročišćenje. Lenje, korumpirane i lažljive moramo nazvati pravim imenom.“

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve