
Novi broj „Vremena“
Šapićev Beograd: Pare za nepostojeću naplatu gradskog prevoza
Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
Direktor vidi rešenje u obračunavanju rasta fonda plata u skladu s inflacijom, štrajkači sumnjaju da se problem može rešiti povećanjem od tri odsto, a ministar za kapitalne investicije zahteva da se zajednički jezik nađe u roku od 24 sata
Po drugi put ove godine zaposleni na održavanju aviona, nezadovoljni platama, stupili su u štrajk sa istim zahtevom: da im mesečne prinadležnosti ubuduće budu dvostruko veće, a dok se to ne ostvari, avioni neće redovno leteti. Poslovodstvo je u julu tvrdilo da nije moguće udovoljiti zahtevima štrajkača zbog Uredbe Vlade Srbije po kojoj je fond zarada u javnim preduzećima ograničen i može rasti samo u skladu sa stopom inflacije. Posle jedanaest dana pregovaranja poslovodstvo je popustilo i sklopljen je sporazum da će štrajkačima izaći u susret, ali postepeno. Kako su plate posle kratkotrajnog povećanja vraćene na prethodni nivo, štrajk je ponovo pokrenut.
Potpredsednik republičke vlade Miroljub Labus tvrdi da je najveći problem baš sa menadžmentom JAT-a koji je probio ograničenje fonda plata uprkos Uredbi i da sad sami moraju da nađu rešenje. „Ne verujem da kao vlada možemo išta da uradimo, sem da smenimo poslovodstvo“, rekao je.
Sa povećanjem zarada u julu fond plata je povećan za više od 8,5 odsto, na koliko je rast za ovu godinu ograničen. U avgustu još više. Vlada je reagovala i iznosi u kovertama su u septembru vraćeni tamo gde su bili pre štrajka, čak su umanjeni za dvadeset odsto. Poslovodstvo JAT-a se ponovo našlo u neprijatnoj situaciji: unutrašnji saobraćaj je ponovo redukovan i sveden na dva leta, jedan „kružni“ i jedan „direktni“.
Direktor Aleksandar Milutinović vidi rešenje u obračunavanju rasta fonda plata u skladu s realnom, a ne projektovanom inflacijom: „Ta razlika od pretpostavljene do stvarne inflacije dovešće rukovodstvo JAT-a u poziciju da raspolaže većim obimom novca i on bi bio usmeren ka kategorijama zaposlenih koje su od vitalnog značaja za kompaniju.“ Napominje da se plate zaposlenih ne izdvajaju iz budžeta jer JAT uspešno posluje. S druge strane, štrajkači su izrazili sumnju da se problem može rešiti povećanjem budžeta zarada od svega tri odsto, već radikalnom promenom načina obračunavanja zarada.
Prema tvrdnjama štrajkača, najveća isplaćena zarada u ovoj kompaniji je trideset puta veća od najniže. Najviše su plaćeni piloti, između 300.000 i 350.000 dinara, najniže radnici na održavanju higijene, oko 10.000. Igor Šarenac, predsednik Sindikata avio-inženjera, kaže da se inženjerska plata kreće od 23.000 do 50.000 dinara, s tim što najveći broj inženjera koji nije na šefovskim mestima ne prima platu veću od 35.000. Zbog toga i štrajkuju i insistiraju na izmeni unutrašnje raspodele po ugledu na evropske standarde, po kojima plata avio-inženjera mora iznositi 40 odsto pilotske, kao i na smanjenju raspona zarada na jedan prema deset. To bi, otprilike, značilo da bi najviše plate u nacionalnom avio-prevozniku morale da se smanje, na šta piloti sigurno ne bi pristali.
Prema rečima generalnog direktora, pilotska plata iznosi svega 140.000 dinara, a sve ostalo je stimulacija i nadoknada za prekovremeni rad. S druge strane, predsednik samostalnog sindikata avio-mehaničara Dragan Bogdanović kaže da su osnovne zarade u ovoj kompaniji zvanično u rasponu jedan prema tri, ali da je različitim aneksima Pojedinačnog kolektivnog ugovora raspon desetostruko povećan. Zbog toga, jedan od štrajkačkih zahteva je i ukidanje aneksâ kojima se određuju stimulacije. Oni ukazuju i na izrazito velika primanja u službama koje nisu od vitalnog značaja za funkcionisanje avio-prevoza. Tako, na primer, plata pojedinih sekretarica u Medija centru ista je kao i plata avio-inženjera.
Štrajku avio-inženjera priključio se i sindikat avio-mehaničara jednosatnim štrajkovima zbog kojih jutarnji međunarodni letovi kasne u proseku po pola sata. Kao razlog za štrajk mehaničari navode nepoštovanje julskog sporazuma menadžmenta i sindikata o platama.
Među štrajkačima se nazire i klica razdora: Samostalni sindikat inženjera vazduhoplovstva Srbije, naime, insistira da rukovodstvo počne pregovore o njihovom zahtevu za uvođenje novog modela raspodele zarada, ali bez prisustva predstavnika drugih sindikata, odnosno da prihvataju poziv na pregovore o novom pojedinačnom kolektivnom ugovoru sa predstavnicima drugih sindikata, ali samo kao „paralelan kolosek“ direktnim pregovorima.
Ministar za kapitalne investicije i saobraćaj Velimir Ilić je u razgovoru sa poslovodstvom JAT-a i predstavnicima šest sindikata koji su u štrajku, ili štrajkom prete, zahtevao da se u roku od 24 sata nađe zajednički jezik i štrajk prekine. Nije rekao šta će biti ako se sporazum ne postigne. Dok se to ne dogodi, jutarnji međunarodni letovi će kasniti, a prema Crnoj Gori leteće svega dva aviona: jedan na novouspostavljenoj kružnoj liniji i jedan na direktnoj. Iako je saobraćaj redukovan, gužvi na aerodromu nema, a karte za Tivat i Podgoricu mogu se kupiti danas za sutra.
Šta u Beogradu radi fantomsko preduzeće za naplatu gradskog prevoza kad se prevoz ne naplaćuje? I na šta još grad baca pare? O tome piše „Vreme“ u novom broju
Setite se – kada ste poslednji put videli da u obližnjem parku beogradsko JKP “Zelenilo” zaliva zelene površine kako bi, je l’, ostale zelene? Kada je poslednji put kompletno renovirana ulica kojom stalno prolazite, a koja je prepuna rupčaga, takvih da morate da vozite 20 na sat? Koliko nelegalnih zgrada je izgrađeno u vašem komšiluku, a koliko ih se nakačilo baš vama na struju, vodu i kanalizaciju? Koliko stabala je imala vaša ulica pre 15 godina, a koliko ih ima danas? Gde nalazite mesto za parkiranje? Možete li biciklom po gradu? A za to vreme, gradonačelnik Šapić se pojavi u javnosti jednom mesečno ili u nekoliko meseci – da se pohvali rezultatima, da najavi nove “projekte” koji su, deluje, smišljeni prethodne večeri, pa da se verbalno obračuna i uvredi novinare koji mu nisu po volji
Neuplaćivanje lokalnoj samoupravi dela poreza na zarade od 102 miliona dinara i nenamenskih transfernih sredstava od 46,5 miliona dinara došlo je nakon izjave Aleksandra Vučića da za ovaj grad “nema više para”. A da je režim pustio ovaj grad “niz vodu” jasno je i zbog sve češćeg targetiranja ovdašnjih političara u tabloidima
Da mi je neko pre samo mesec dana rekao da će policija danima sedeti u mojoj kući, na Filozofskom fakultetu, pomislila bih da je to nemoguće. Ali do sada smo naučili da je ovde sve moguće. Znamo da Vučić mnoge stvari kopira od Viktora Orbana. Zašto ne bi počeo da kopira i jednog drugog autoritarnog lidera, Redžepa Erdogana, i počeo da gasi društvene mreže
Ekonomskim merama i organizovanim spontanim okupljanjima Aleksandar Vučić pokušava da konsoliduje svoje biračko telo, dok istovremeno podmeće nogu studentima i opoziciji i obračunava se sa nezavisnim medijima. Između naprednjačke inscenirane idile i društvenog bunta, sve jače se oseća nagoveštaj izbora. Kampanja pre kampanje je uveliko počela. Kada bi i pod kojim uslovima građani ponovo mogli na birališta
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve