

Iz novog broja „Vremena“
Zašto drhtiš kad je deset-nula
Nedeljnik „Vreme“ u novom broju analizira kako su jedvite pobede vlasti u deset malih sredina zapravo pokazale da je uskoro kraj


U svom pismu Žan-Batistu le Roju 1789. godine Bendžamin Frenklin je napisao rečenicu koja ostaje večna: "Naš novi Ustav je donet i deluje da će ostati tu za stalno, ali ni za šta na ovom svetu ne možemo reći da je sigurno, osim poreza i smrti." Upravo ove dve stvari, koje su pre više od dva veka bile jedine sigurne, to svojstvo zadržavaju do danas iako su se u domaćoj javnosti pojavile oprečne informacije
Svedoci smo situacije koja je u nezavidan položaj dovela ljude što zarađuju pružajući usluge šireg spektra putem interneta, popularno – frilensere, a radi se o tome da Poreska uprava vrši obračun i naplatu poreza za primanja koja su frilenseri ostvarili u prethodnom periodu. U vezi sa ovom situacijom, pojavio se, slučajno ili voljom neke interesne grupe, galimatijas informacija koje su često oprečne, a još češće i pogubnije – netačne.
Vodeći se time da je svakome ko je u nevolji potrebno pomoći, kao i time da je za rešavanje problema potrebno imati tačne i potpune informacije o tom problemu, izdvajam nekoliko glavnih zabluda koje su se javile.
FRILENSERI NE DUGUJU NIKOME NIŠTA
Ova izjava je na prvi pogled svakome „ko na brdu ak’ i malo stoji“ netačna, i protivi se osnovnoj logici da se na svaki prihod mora platiti (neki) porez. Oni frilenseri koji su novac zarađivali pružajući usluge stranim fizičkim ili pravnim licima bili su u obavezi da se „samooporezuju“, odnosno da sami na iznos koji su primili podnesu poresku prijavu, te da plate pripadajuće poreze i doprinose, a da zadrže neto iznos koji preostane nakon takvog plaćanja.
NISMO ZNALI DA TREBA DA PLATIMO POREZ
„Ignorantia iuris nocet“, odnosno: „Nepoznavanje prava škodi“ jedan je od postulata na kojima počivaju pravni sistemi od antičkih vremena, a znači da je svako dužan da se informiše o legalnosti svojih radnji. Tako su u ovom slučaju frilenseri bili u obavezi da znaju koje su njihove obaveze prema državi, kao što smo svi dužni da znamo kako smo u obavezi da vežemo pojas kada vozimo automobil.
NAPLATA POREZA JE RETROAKTIVNA
Retroaktivnost se u pravu koristi da bi se opisala situacija u kojoj se neki propis primenjuje unazad u odnosu na trenutak kada je on donet. U ovom slučaju ne postoji retroaktivnost, budući da obaveza plaćanja ovog poreza postoji od stupanja na snagu Zakona o porezu na dohodak građana, čemu ima skoro 20 godina.
Porezi i doprinosi se utvrđuju za poslednjih pet poslovnih godina, jer u tom roku zastareva pravo Poreske uprave da utvrđuje njihovu visinu.
NEPOGODNOSTI POSLOVANJA FRILENSERA I PARALELE SA ZAPOSLENJEM
Pogrešno je povlačiti paralele povremenih angažmana koji u svojoj suštini predstavljaju ugovor o delu, sa zaposlenjem, dužnostima i obavezama zaposlenih u Srbiji koji iz istog proizilaze.
Istina je da angažovani prema ugovoru o delu, bez obzira da li rade za domaće ili strane nalogodavce, ne uživaju pogodnosti bolovanja, trudničkog odsustva, plaćenog godišnjeg odmora, ali ujedno su nameti na takve ugovore utoliko niži u odnosu na ugovor o radu. Takođe, opredeljivanje za jedan vid poslovanja (da li je to zaposlenje kod poslodavca, preduzetnička delatnost ili pružanje usluga kao fizičko lice bez registrovane delatnosti) mora biti zasnovano na poznavanju uslova koje takvo poslovanje koristi.
Za kraj – ono što je osnovna zabluda, a to je da ne treba plaćati porez kao oblik građanske neposlušnosti. Svakako je jasno da od ove države mnogi nisu dobili ono što očekuju, i to niko ne spori, ali porez i doprinosi predstavljaju solidarna davanja kojih se svi, manje ili više voljno, odričemo kako bi nam deca išla u škole, kako bi nas policija štitila od kriminala i kako bi neko danas, a mi sutra primili iznos penzije i imali miran period života u kom nismo više sposobni da privređujemo.
Da li je ovakvo postupanje Poreske uprave nelegalno? Nije. Da li je nepravično i da li potencijalno može dovesti do toga da neko (svojom krivicom) dođe na rub egzistencije? Prema unutrašnjem moralnom kompasu autora – jeste.
Nadamo se da će se, u okviru postojećih ili budućih pravnih propisa, pronaći modalitet prema kojem će se poslovanje frilensera odvijati prema zakonu i da niko neće morati da spadne na prosjački štap. Kada ima volje, ima i načina.


Nedeljnik „Vreme“ u novom broju analizira kako su jedvite pobede vlasti u deset malih sredina zapravo pokazale da je uskoro kraj


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve