
Iz novog broja
Nikola Strašek se iščupao od heroina i sada piše o tome
„Nekoliko sam puta zamalo umro“, kaže za „Vreme“ Nikola Strašek. Sada je napisao autobiografski roman o paklu heroina

Lepo je kad se narod bavi i jezikom. Recimo, povodom toga šta u slučaju Željka Obradovića znači „ostavka“ i koliko je bitno da li jeste ili nije „neopoziva“
Povodom odlaska Željka Obradovića iz Partizana i semantika je postala politika.
Naime, da li je trofejni trener podneo „neopozivu ostavku“ ili nije baš neopozivu nego je predsednik kluba dopisao taj pridev?
Prema rečima trenera, Ostoja Mijailović jeste tražio da se to doda kako bi lakše prodao ostavku navijačima. Od toga je svejedno ispao fijasko.
Ostavka je odstupanje sa funkcije. Za razliku od otkaza ili smene, suština ostavke je u ličnom aktu ili zahtevu.
Ona bi trebalo da bude moralni čin podnosioca ostavke ili praktični – ne vidi kako više da obavlja funkciju. Ili duboko lični, iz privatnih, zdravstvenih, emotivnih razloga.
Postoje „nuđene“ ostavke koje zapravo nisu ostavke već taktički poziv za pregovore.
Postoje i iznuđene ostavke, naravno. Recimo, Aleksandar Ranković je 1966. podneo takvu ostavku na funkcije u Savezu komunista.
Ima i taktičkih ostavki, politikantskih. Recimo, kad se Miloš Vučević povuče sa čela Vlade pa padne Vlada.
Koren reči je praslovenski i staroslovenski, vodi nas preko reči stav (poza, mišljenje, držanje) do stati, što, paradoksalno, može da znači i prekinuti kretanje ili neku drugu radnju, a može da znači i početi.
„O“ mu tu dođe kao negacija – ostaviti je suprotno od staviti. Kao i u reči (o)poziv. Tu je u korenu isto staroslovensko zvati.
Neopozivo je neporecivo, nepovratno, konačno.
Slobodan Jovanović je u Ustavnom pravu (1924) pisao da ostavka „mora biti uvažena“, da je definitivna i daje efekte odmah.
Dakle, nema gradacije – nije neopoziva ostavka jača od „obične“ ostavke, nego je u pojam ostavke utkano to da je neopoziva.
„Neopoziva ostavka“, naravno, može biti hiperbola, da se naglasi odlučnost. Ali, u suštini je pleonazam, kao „skroz mrtav“, „fabrički nov“, „sasvim odlučan“.
To ništa ne pomaže da se razjasni stanje u Partizanu gde bi navijači voleli da ostavka ipak ne bude ostavka i da se opozove neopozivo.
**Ovaj tekst najpre je objavljen u njuzleteru Međuvreme plus na koji se **možete pretplatiti ovde

„Nekoliko sam puta zamalo umro“, kaže za „Vreme“ Nikola Strašek. Sada je napisao autobiografski roman o paklu heroina
Povodom godišnjice smrti Teofila Pančića objavljujemo njegov tekst iz 1999. godine iz rubrike Nuspojave

Ministar Nikola Selaković „bljuje otrov“ jer ide pred sud, predsednik Aleksandar Vučić ga vatreno brani. „Vreme“ u novom broju ispituje koji su dometi slučaja Generalštaba i obračuna sa Republičkim zavodom za zaštitu spomenika

Suđenje ministru kulture trebalo bi da započne 4. februra po optužbi za zloupotrebu službenog položaja u aferi Generalštab. “Najavom da će pomilovati optužene u ovom slučaju Vučić najavljuje ono što niko nikad nije uradio – sam će sebe osloboditi krivične odgovornosti”, smatra profesor Bojan Pajtić. “Sve to izgleda kao odbrana čoveka koji zna da je odgovoran za ono što mu se stavlja na teret, a što naravno treba dokazati tokom samog postupka”, ocenjuje Selakovićeve istupe advokat Jovan Rajić. “Postoje dokazi – a to se na kraju vidi i iz Vučićevih izjava – da je on ‘alfa i omega’ poslovnog poteza rušenja spomenika srpske kulture za račun podmićivanja američkog predsednika”, naglašava advokat Božo Prelević

“Ekspoze ministra Selakovića je nemušti pokušaj da skrene pažnju sa svoje krivične odgovornosti i zameni je nekom drugom aferom, naravno nepostojećom, kako smo već navikli od naših političara. Taj govor u Domu Narodne skupštine je zapravo bio generalna proba iznošenja odbrane pred tužilaštvom i diskreditacija stručnjaka Zavoda koji su, između ostalog, svedoci u slučaju “Generalštab”. Svaka izgovorena reč bilo je izvrtanje istine i spinovanje činjenica”
Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru
Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve