

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu




Policijska uprava za grad Beograd nije odobrila skup "Nema Srbije bez Kosova i Metohije" planiran za 2. februar 2023. godine u 15 časova ispred Skupštine Srbije, u vreme kada bi predsednik Srbije Aleksandar Vučić trebalo da referiše poslanicima o nemačko-francuskom planu za Kosovo
U obrazloženju zabrane skupa „Nema Srbije bez Kosova i Metohije“ policija je navela da je postupajući po prijavi okupljanja utvrdila da ona nije blagovremena u smislu čl. 12. st.3. Zakona o javnom okupljanju i da nije usklađena sa odredbama Zakona o javnom okupljanju.
U Skupštini je za taj datum najavljen početak rasprave o Kosovu i Metohiji, kojoj će prisustvovati i predsednik države Aleksandar Vučić.
Parlamentarnim i neparlamentarnim metodama protiv „kapitulacije“
Ranije su predstavnici koalicije NADA, koju čine Novi DSS i POKS, Srpskog pokreta Dveri, Srpske stranke Zavetnici, Pokreta za odbranu KiM i Srpske omladine za Kosmet na protestnom skupu ispred zgrade Predsedništva na Andrićevom vencu poručili da treba da se odbaci francusko-nemački plan za rešavanje pitanja Kosova i Metohije jer je, kako kažu, „protivustavan“.
Predsednik Nove Demokratske stranke Srbije Miloš Jovanović je rekao da „nema šta o njemu da se razgovara“ i da „nikada neće dopustiti da iko uzme u razmatranje, a kamoli da prihvati“ takav plan.
„Postavlja se pitanje gde su sada ti prijatelji koji su izašli sa zahtevom da se Srbija ispiše iz istorije i koji nam traže da suspendujemo, ne KiM iz Srbije nego državu Srbiju u celini“, upitala je Predsednica Zavetnika Milica Đurđević Stamenkovski. Dodala je da su sankcije Srbiji koje predviđa taj sporazuma „ultimatum“, te da veruje da srpski narod nije pogrešio ni u prošlosti, pa veruje da neće ni sada.
Lider pokreta Dveri Boško Obradović pozvao je „sve narodne poslanike i kompletnu javnost u Srbiji“ da zajednički odbace francusko-nemački predlog „koji je prerastao u evropski, američki, NATO predlog da se Srbija odrekne svoje svete zemlje što je za nas apsulutno neprihvatljivo“.
Zato su ove patriotske partije, kaže, formirale štab za očuvanje Kosova i Metohije u sastavu Srbije pod sloganom „Ne ulimatumu, ne kapitulaciji“ i nagovesti da je to samo početak njihovih zajedničkih aktivnosti i suprostavljanja da bilo kome padne na pamet da potpiše bilo šta „na štetu nacionalnih i državnih interesa“, te da će upotrebiti sve parlamentarne i vanparlamentarne metode borbe da bi odbranili KiM u sastavu Srbije“.
Potpisnici Setosavskog proglasa za spas Kosova
Potpisnici Svetosavskog proglasa za spas Kosova „Ne ultimatumu – ne kapitulaciji“ – inicijalno 188 političkih i javnih ličnosti i naučnika – zatražili su u ponedeljak od državnih organa da u celosti i bez odlaganja odbace „ultimatum Zapada kojim se traži konačno odricanje Srbije od Kosova“, a sve patriotske snage u zemlji i rasejanju su pozvali na nacionalno okupljanje po tom pitanju.
Jedn od potpisnika Proglasa glavni urednik Nove srpske političke misli Đorđe Vukadinović je ocenio da je politika sadašnje vlasti prema Kosovu katastrofalna od samog početka, a da je kulminirala poslednjih dana i nedelja.
„Koliko je samo intelektualne i medijske snage i energije vlasti utrošeno da se dokaže da ultimatum nije ultimatum i da kapitulacija nije kapitulacija“, upozorio je Vukadinović, uz konstataciju da se sad pokazalo „crnilo i katastrofa zvano kosovska politika aktuelne vlasti“.
Naglasio je Vukadinović da je Briselski sporazum ključna tačka kojom su „plaćeni dozvola i odobrenje da Srpska napredna stranka i koalicija koju predvodi dođu na vlast“.
„Maske su pale sa te fatamorgane genijalne politike vlasti i njene pobede“, zaključio je Vukadinović.
A politički analitičar Aleksandar Pavić je upozorio da je vlast privatizovala politiku prema Kosovu i da stranci i Priština bolje znaju šta je u nemačko-francuskom predlogu nego građani i javnost Srbije, kojih se to najviše tiče.
Pavić je napomenuo i da vlast 10 godina pokušava da satanizuje otpor onih koji su protiv njihove politike prema Kosovu, da ne veruje ni u dobre namere vlasti, ni u njihovu pregovaračku sposobnost, te da prisustvujemo „najgorim pregovorima u našoj istoriji“.
M.N./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve