

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Od centralne teme pre dve i po godine do hapšenja i presuđivanja u tabloidima, tako izgleda borba protiv korupcije u Srbiji. Da li smo odmakli od primarne definicije korupcije po kojoj ona predstavlja zloupotrebu moći zarad ostvarivanja ličnih interesa
Kada se nađete pred izazovom da date ocenu stanja u oblasti kao što je borba protiv korupcije, neophodno je prikupiti sve raspoložive podatke, analizirati ih, videti kakvi su trendovi i gde su dobre ili loše strane onoga što je na terenu učinjeno.


Takvi podaci, objedinjeni i konsolidovani u Srbiji ne postoje pa se vodimo onim što je praksa u radu različitih organizacija i institucija.
Prvo je pitanje percepcije korupcije, kako građani i same institucije vide stanje u ovoj oblasti i brojna istraživanja pokazuju da je ona na visokom nivou. To može biti proizvod realno visokog stepena korupcije ili promovisanja akcije za borbu protiv korupcije koja se u proteklih nekoliko godina naglašava i u izjavama vlade i u medijima.
Drugo, kada uđete u sudnice, a to je YUCOM u proteklim godinama radio, prateći suđenja za korupciju, od drumske mafije, indeks mafije, unapred osuđenih tajkuna do manje korupcije (što bi englezi rekli – petty cash corruption) dobijate drugačiju sliku.
Pojedini postupci su zasnovani na tankim optužnicama, negde nailazite na usporene predmete, sa čestim izmenama sudskog veća, a na pojedinim slušate obrazložena ekonomska veštačenja, dobra izlaganja tužilaštva, vešte sudije ili pak sudije koje se ne razumeju mnogo u ekonomsku materiju, pa se u potpunosti prepuštaju interpretaciji sudskih veštaka.
To, ukratko, ukoliko je suđenja za korupciju u Srbiji moguće ukratko opisati, ostavlja sliku neujednačene prakse, a mali broj presuda, tj. predmeta u kojima je doneta pravosnažna presuda ostavlja nas u magli i iščekivanju. Neujednačenost sudske prakse u ovoj oblasti znači da nema pravog saznanja o tome kako se suprotstaviti korupciji.
Kako bismo radili naša istraživanja, nismo imali problem da dođemo do dokumenata koji bi nam omogućili uvid u tok postupka, dobijali smo kopije optužnica, podneske i druge dokumente koji su neophodni kako biste, kao javnost, imali uvid u ceo predmet.
Takođe, najavljivali smo pojedina suđenja, dali smo kalendar suđenja, da bismo zainteresovali i širu javnost da prate kako se suđenja odvijaju.
Često ukazujemo na to da je neophodno popraviti statistiku, kako bi se pratili i detaljnije analizirali sami postupci i kretanja u pravosuđu.
Svima je poznata činjenica da mediji ogromnu pažnju daju hapšenjima, a veoma malu pažnju daju toku postupka, pa čak i presudi. U tako formiranoj javnosti, hapšenje se pretvara u osudu, što političari vešto koriste za hapšenja širom Srbije, mahom ljudi iz sada opozicionih stranaka i tajkuna.
Ne, niste pogrešno pročitali, političari hapse.
Najave hapšenja koja su davali političari, od premijera, do pojedinih ministara, a manje poslanika, dovode do utiska da se istragama i hapšenjima ne bave tužilaštvo i policija, već političari, što je, priznaćete, na duge staze, neodrživo.
Pored ovog „nakardanog“ suprotstavljanja korupciji, prethodnu godinu su obeležili i ugovori koje je država potpisivala, a koje javnost nije dobila ili za koje se stručna javnost, nakon veće borbe, izborila.
Imali smo i neke pokušaje Agencije za borbu protiv korupcije i Saveta za borbu protiv korupcije. Obe institucije su
se istakle, izradile izveštaje, dale precizne nalaze i preporu-ke i tu dolazimo do pitanja, šta je sudbina ovih izveštaja i nalaza.
U najvećem broju slučajeva, oni se ignorišu. Preporuka Agencije za razrešenje ministra pravde se ignoriše.
No, imamo i strategije, akcione planove, izmene Zakona o Agenciji za borbu protiv korupcije, za koje bi nam trebalo vreme i čitav broj „Vremena“ da uđemo u detalje. Međutim, ocena i trend nisu dobri: Srbija nije odmakla dalje od početka na polju borbe protiv korupcije.
Sličnu ocenu daje i Izveštaj o napretku Srbije u procesu EU integracija koji se svake godine izrađuje u Briselu.
I na kraju, ostaje otvoreno pitanje da li će otvaranje poglavlja 23. u pregovorima sa Evropskom unijom popraviti stanje u ovoj oblasti, ali se mora pohvaliti sam proces, gde se ocenjuje rad svih koji su uključeni u borbu protiv korupcije, gde se daju jasna merila za ocenu napretka, precizni rokovi i ciljevi.
Imaćemo priliku, barem u narednih pet godina, da pratimo sprovođenje zakona, akcionih planova, strategija. Pratićemo i sudske procese, ujednačavanje prakse, poboljšanje kvaliteta rada sudija, mešanje politike u rad tužilaštva, izveštavanje medija.
U nadi da se nećemo izgubiti u procesu, već da ćemo uspeti da objasnimo koji su efekti svih promena, reformi i koliko će evropske integracije popraviti, tj. smanjiti nivo korupcije, završavam i ovaj tekst.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve