

Podkast
Intervju Vremena – Glasovi pobune: Zoran Kesić
U ovoj epizodi Glasova pobune za Intervju Vremena, Zoran Kesić govori o tome da li su se stekli uslovi da njegova emisija „24 minuta” pređe na RTS




Mnogi u Srbiji se raduju krahiranju svetskog poretka, kaže za „Vreme“ spoljnopolitički analitičar Dimitrije Milić. Raduju se, dodaje, ili iz zluradosti ili iz pogrešne vere da rušenje poretka odgovara Srbiji
Deo političke elite i dobar deo javnosti u Srbiji razapeti su između brige zbog ratova i vojnih agresija u svetu i neke vrste zluradosti što je mečka zaigrala i pred tuđim vratima.
Posebno oko Grenlanda, uz obavezno podsećanje da se Danska hvalila kako je među prvima priznala Kosovo. Bez mnogo pardona delaju i SAD pod Donaldom Trampom, kao i Rusija.
Međunarodno pravo se krši i danas kao što se kršilo uvek, ali razvoj ipak nosi lošu novinu, priča spoljnopolitički analitičar Dimitrije Milić u velikom razgovoru za novi broj „Vremena“ koji na kioske stiže u četvrtak (22. januar).
Bolje i krhko međunarodno pravo
„Međunarodno pravo, međunarodne organizacije i postojanje međunarodnih pravila najbolja su garancija koju male i slabije države mogu da imaju“, kaže Milić.
Do pre nekoliko godina su sile, kršeći pravo, gledale da bar kako-tako pribave legitimitet svojih vojnih akcija. Izgovori su sezali od ugroženosti bezbednosti do navodnog sprečavanja humanitarnih kriza.
„Dokle god su države tražile kakav-takav međunarodni legitimitet za svoje akcije, to je bilo pozitivno čak i kada legalnosti nije bilo, jer je podrazumevalo da je nekome u svetu do toga stalo“, kaže Milić.
„U poslednjim primerima sve manje vidimo potrebu da se traži bilo kakav legitimitet, te su države sve otvorenije da unilateralno ispunjavaju svoje interese, a da publike koja će to osuditi ili više nema ili njeno mišljenje više nije bitno.“
Kao u basni
U Srbiji, dodaje, deo političke i javne scene, pod traumom devedesetih, sada je u zabludi da ova svetska gibanja i revizija globalnog poretka mogu da odgovaraju Srbiji.
Ali, kako upozorava Milić, prvi čovek organizacije Novi treći put, to je pogrešno jer mali nemaju čemu da se nadaju bez međunarodnog prava i jer krah poretka vodi manjim investicijama i većem prostoru da se velike sile igraju preko leđa Srbije.
„Deluje da se krizi svetskog poretka u Srbiji raduju ljudi ne zbog naše konkretne koristi, već tuđe (zapadne) štete. Zvuči kao lisica iz Ezopove basne koja je, kada nije uspela da dosegne sočno grožđe, rekla da je to grožđe verovatno kiselo, pa je bolje što ga nije pojela.“
Ceo intervju čitajte u novom broju „Vremena“ od četvrtka, 22. januara. Ili se odmah pretplatite na štampano ili digitalno izdanje


U ovoj epizodi Glasova pobune za Intervju Vremena, Zoran Kesić govori o tome da li su se stekli uslovi da njegova emisija „24 minuta” pređe na RTS


„Mirotvorac“ Tramp je pokrenuo novu vojnu akciju, a Andrej Ivanji, Sloba Georgijev i Filip Švarm traže logiku u toj odluci i analiziraju haos koji je taj potez izazvao.


„Islamska Republika će najverovatnije preživeti, ali moraće da se menja“, piše Boško Jakšić za „Vreme“. Pakleni rat na Bliskom istoku je naslovna tema novog broja koji je na kioscima


Atusa Mirzade, učiteljica iz Širaza, objasnila je novinaru “Rojtersa” da ne može da kaže da je srećna zato što su strane sile ubile ajatolaha Hamneija i dodala: “Takođe ne mogu biti srećna zato što ne znam šta će se desiti sa našom zemljom. Videli smo šta se dogodilo u Iraku – haos i krvoproliće. Više bih volela Islamsku republiku Iran nego da se tako nešto ovde desi”


Tramp i Netanjahu očekuju odlučujući pobedu kako bi pokazali da su posle 47 godina neutralisali svog najvećeg neprijatelja na Bliskom istoku. Na drugoj strani, cilj vlasti u Teheranu je da prežive prvobitni šok, sačuvaju dovoljno vojne i političke kohezije i da nastave da uzvraćaju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve