Na domaćem tržištu slatkiša, teškom oko 500 miliona evra, dohvatila su se dva golijata: Bambi Banat u tužbi Trgovinskom sudu tvrdi da Jaffin keks "vito" po obliku, boji i pakovanju mnogo liči na njihovu "plazmu"
ISTI KEKS, DRUGO PAKOVANJE, ILI OBRNUTO: „Vito“…
Prema Zakonu o intelektualnoj svojini, žig je pravno zaštićeni znak kojim privredni subjekat obeležava svoje proizvode kako bi potrošači mogli da ih razlikuju od istovrsnih, a dizajn je izgled nekog proizvoda ili njegovog dela, koji je određen njegovim vizuelnim karakteristikama, posebno linijama, konturama, bojama, oblikom, teksturom i materijalima od kojih je proizvod sačinjen ili kojima je ukrašen, kao i njihovom kombinacijom. Pod spoljašnjim izgledom proizvoda podrazumeva se i ukupan vizuelni utisak koji proizvod ostavlja na potrošača.
Bambijeve stručne službe ocenjuju da Jaffin keks „vito“ ima spoljni izgled njihovog keksa „plazma“: oba keksa imaju oblik produženog paralelopipeda sa istim zaobljenim krajevima, takav oblik „plazme“ potrošačima je poznat već nekoliko decenija, taj oblik i naziv „plazma“ sudskom odlukom su proglašeni čuvenim, uvažene marketinške organizacije utvrdile su najveći stepen snage razlikovanja tog spoljnjeg oblika keksa „plazma“ i niko ne može negirati te tekovine industrijske svojine, te ekonomsku vrednost spoljnjeg oblika „plazme“.
Foto: Printskrin / bambi.rs/…i „plazma“
„Sasvim je osnovano da Bambi brani te tekovine pa je zbog povrede svojih žigova i ponašanja protivnog dobrim poslovnim običajima tražio sudsku zaštitu tužbom podnetom Trgovinskom sudu“, kaže za „Vreme“ Vesna Sarević iz agencije Meken Erikson. Do donošenja konačne presude, dodaje, Trgovinski sud je naložio da se popišu i zaplene sve zalihe ovog keksa u proizvodnim pogonima i magacinima Jaffe.
U Jaffi kažu da je „vito“ sjajan keks za one koji zdravo jedu, vežbaju, naporno rade, mnogo uče, oporavljaju se, rastu ili, jednostavno, vole da uživaju u dobrom keksu koji je bogat vitaminima, proteinima iz mleka i maslaca i sadrži med, a ne sadrži nikakve veštačke boje niti arome. „Prvi rezultati prodaje su pokazali da su potrošači prepoznali Jaffin neprikosnoveni kvalitet i u ovom keksu. Zahvaljujući najsavremenijoj, visoko automatizovanoj opremi za proizvodnju keksa, koja omogućava brojne uštede u proizvodnom procesu, ponosni smo što našim potrošačima možemo da ponudimo keks vrhunskog kvaliteta po najkonkurentnijoj ceni“, kaže za „Vreme“ Milica Ličina, PR menadžer kompanije Kappa star, u okviru koje se nalazi Jaffa.
U Bambiju tvrde da je „vito“ koncepcijski istovetan „plazmi“ po obliku, boji i po grafičkom rešenju pakovanja na kome je prelomljeni keks. U Jaffi naglašavaju da „vito“ ima i potpuno drugačiju ambalažu od „plazme“, da je kutija u kojoj je upakovan „vito“ žuta, dok je kod „plazme“ crvena, a da grafičko rešenje – prelomljeni keks – nije preuzet od Bambija već od Jaffinog slanog programa. „Uostalom, na pakovanju ‘plazme’ odavno više nije prelomljeni keks“, insistira Milica Ličina i dodaje da je oblik „vita“ pravougaonik, boja je ista kao i kod svakog keksa posle pečenja, ali da, u suštini, „gvint“ nije u obliku i pakovanju, već u ceni. „Vito“ je, naime, od „plazme“ za trećinu jeftiniji. „Povodom tužbe da su oblik i boja ‘vito’ keksa nalik na oblik i boju ‘plazma’ keksa, smatramo da ključni problem nije u izgledu keksa, već u činjenici da veoma kvalitetan keks nudimo našim potrošačima po mnogo povoljnijoj ceni od konkurencije“, objašnjava Milica Ličina. „Mi smo u poslednjih pet godina investirali 30 miliona evra u najsavremeniju opremu koja nam je omogućila brojne uštede. Linija na kojoj se proizvodi ‘vito’ potpuno je automatizovana, pa smo samim tim u mogućnosti da ‘vito’ ponudimo potrošačima po povoljnijoj ceni.“
„Ništa protiv nemamo da svoj keks prodaju po kojoj god hoće ceni“, kategorična je Vesna Sarević. „Samo neka izmene oblik keksa i grafičko rešenje pakovanja.“ „Ne dolazi u obzir“, uzvraća Milica Ličina. Presuda Trgovinskog suda očekuje se do kraja ove nedelje.
Da sve bude veselije, koliko god da „vito“ po obliku, boji i pakovanju liči na „plazmu“, toliko i jedan i drugi liče na keks za decu „plazmon“ koji se u Italiji proizvodi od 1902. godine. Proizvođač „plazmona“, italijanski „Dietetici Alimentari“, zaštitio je svoj brend u Evropskoj uniji i Americi, pa se Bambijeva „plazma“ na ta tržišta plasira pod nazivom „lane“, dok je na našem tržištu Bambi još 1968. godine sudskom odlukom dobio pravo da kod nas svoj keks prodaje pod imenom „plazma“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Po Ugovoru koji su na Vidovdan ove godine potpisali partijarh Porfirije i Đuro Macut, Vlada je SPC odobrila 763.100.000 dinara. Crkvi je odmah uplaćeno 234.800.000 dinara, a ostatak bi trebalo da bude isplaćen do kraja novembra 2026. godine. Dokument do koga je došlo “Vreme” pokazuje da je ovaj novac – dakle oko 6,5 miliona evra – namenjen za izradu novog mozika veličine 2315,33 kvadratnih metara. Nije jasno o kom se mozaiku radi jer je uređenje enterijera završeno 2020. godine. Alarm javnosti uključile su dve činjenice: javni novac uplaćen je na jedan od računa koje SPC ima u “Alta banci”, a drugo je sumnja da je novac u gotovini iznet iz Srbije i predat izvesnim partnerima u Moskvi. Kao izvšilac se pominje Dejan Nakić, a prema brojnim izvorima “Vremena” iz SPC, on je od ranije pominjan po raznim kontroverzama povezanim sa poslovanjem Crkve
Šta nova vlast može da radi sa ljudima iz sistema bezbednosti koji su prihvatili da u ime jednog režima vode specijalni, hibridni rat protiv većine svojih građana? Šta da radimo sa ljudima koji su prihvatili takva pravila igre? Moramo da se oslobodimo tereta koji predstavljaju, jer oni nisu sposobni da rade svoj posao. Ne, to nije odmazda. Studentski pokret je od početka insistirao na tome da se uredi državni sistem, a to podrazumeva i vrlo radikalne mere u bezbednosnom sistemu, gde sede ljudi koji su godinama dobijali velike plate da bi pratili i šikanirali protivnike vlasti. Oni moraju da odu iz službe. Ako su svi takvi, svi moraju da odu
Pozivi na “prijateljske razgovore”, optužbe za špijunažu, pokušaji vrbovanja, pretnje i praćenje. Doroteja Đenisijević i Lazar Mišić, studenti Poljoprivrednog fakulteta, govore za “Vreme” kako je izgledao njihov susret sa Bezbednosno-informativnom agencijom i šta je usledilo kada su odbili saradnju
Skrivena oprema u fakultetskom amfiteatru, špijunski softver u studentskom telefonu, nadziranje tužilaca i privatni razgovori na televiziji. Posle političke promene ostaje pitanje ko upravlja tim sistemom. Sudija Milimir Lukić traži ukidanje Bije, nezavisnu istragu i otvaranje dosijea. Predrag Petrović upozorava da bi Služba mogla da preživi i ovu promenu – preko novih saveznika
Iz dokumentacije u koju je BIRN imao uvid jasno je kako su postojali razlozi da Narodna banka Srbije (NBS) mnogo ranije uđe u detaljnu kontrolu rada Alta banke, a neki od rizika koje je kontrola centralne banke našla krajem oktobra 2026. postojali su i duže od godinu dana. Pitanje je zašto NBS nije reagovala ranije
Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom
ALTA imperija Davora Macure je presađeno srce korumpiranog režima Aleksandra Vučića koji je poražen na izborima 25. oktobra. Iz ALTA banke putevi vode direktno ka vrhu naprednjačke vlasti.
Stvari se odigravaju zapanjujućom brzinom, jednako zapanjujućom kao i brzina kojom je Vučić priznao ubedljiv poraz. Nestrpljenje je razumljivo, ali nije na mestu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.