Kako Zagorka kaže

Ljetos je aktualna republička javna tužiteljica Zagorka Dolovac dobila novi mandat od šest godina, nakon što je na konkursu kojeg je provelo Državno vijeće tužilaca (DVT) ostvarila maksimalan broj poena, među pet kandidata koji su se na konkurs prijavili.

Prvi puta je takav konkurs, na osnovu Pravilnika o kriterijuma za izbor tužilaca, kojega je usvojio DVT, primijenjen. Po njemu, Dolovčeva je zauzela prvo mjesto na rang-listi koju DVT šalje Vladi Srbije, nakon što je rang-lista za određenu poziciju bila ustanovljena na osnovu pismenog testa koji maksimalno donosi 50 poena i usmenog predstavljanja programa organizacije i unapređenja rada javnog tužilaštva koji nosi 20 poena. „Pošto su prethodno radili u tužilaštvu – Dolovčeva, Marković (Više tužilaštvo u Zaječaru, op.a.) i Mladenović (Prvo osnovno tužilaštvo u Beogradu) su bili oslobođeni pismenog testa i automatski im je dodeljeno 50 poena.

foto: a. anđić

Advokat Zoran Jakovljević, u javnosti spominjan kao branilac Andreja Vučića, i Dragoslav Milanović su pali pismeni test i samim tim bili isključeni iz trke za republičkog javnog tužioca.

Pošto su preostali kandidati bili izjednačeni, razliku između njih je napravio usmeni deo testa, odnosno izlaganje programa organizacije i unapređenja rada javnog tužilaštva. Nakon jednočasovnog razgovora sa kandidatima, petočlana komisija koju je oformilo Državno veće tužilaca je Dolovčevoj dodelilo 20, Markoviću pet, a Mladenoviću nijedan poen. Nakon toga, zaključena je rang-lista na kojoj je Zagorka Dolovac sa maksimalnih sedamdeset poena ubedljivo prva“, pisalo je u izvještaju novinara „Danasa“ Vuka Jeremića objavljenom 12. jula ove godine.

ROKOVI KRATKI, POLITIKA ZAHTEVNA: Zagorka Dolovac tako je postala „vlasnica“ novog petogodišnjeg mandata na čelu tužilačkog vrhovništva u Srbiji. Nema toga u zakonu, naime da ona bude izuzeta od zakonskog izbora, ali neformalno tumačenje kaže da je – voljom onih kojima se „prišmajhlala“, naprednjaka dakle – prošla teorija da netko mora biti izabran da bi mogao birati ostale iz piramide, kao što je piramidalno ustanovljena javnotužilačka organizacija.

Zašto je taj detalj važan, jasno je u ovom trenutku: država je odlučila da napravi prvi važan korak u nastavku propale reforme pravosuđa, a nastavlja strmoglavljenje koje im je ostavila demokratska vlast, da izabere funkcionere svih tužilaštava u zemlji. Jest da je prije toga izabrala na mjesto brojnih v.d. predsjednika sudova naizgled stvarne vlasnike tih funkcija, ali o tome znamo već sve. Nitko tko nije politički bio podoban, nije postao predsjednik suda. Pritom, sudovi su tek pozadina pravosuđa u nasilnoj političkoj klimi, tužioci su oni koji pokazuju suštinu htijenja politike.

Zato se vlastima jako žuri: rokovi su kratki, u vrijeme izlaska ovih novina iz štampe već je zatvoren natječaj, već ćemo biti bliže rješenju pitanja tko je izabran za tužioca bilo gdje u zemlji. „Iza svakoga tko će biti izabran biće politički razlog“, tvrde aktualni tužioci – od kojih nisu svi konkurirali na neko mjesto – s kojima smo razgovarali ovih dana. Svi sugovornici „Vremena“, s razlogom ih ostavljamo anonimne, kažu nam da su spiskovi već gotovi i da su ama baš svi – politički (naprednjački) obojeni.

Politički razlog je ostvariv: dakle, većina kandidata imat će 50 bodova u startu, ostale bodove davat će im komisija koju vodi Zagorka Dolovac, bez koje ne bi bilo ni ocjenjivanja niti zakonitosti cijele priče. Ona je postavljena od strane demokratske vlasti (DS), nakon toga ju je prihvatila i naprednjačka vlast i ostavila na tužilačkom tronu. I ne samo tamo, nego i u Državnom vijeću tužilaca, koje je kao i sestrinsko ili bratsko im tijelo Visokog savjeta sudstva bilo i dalje moralno i zakonski upitno, ali o tome – ma koliko ranije vrištali radikalsko-naprednjački prvaci i njihovi „talasi“ – više nema spomena, naprotiv. Podsjetimo: članovi i jednog i drugog tijela, sudskog i tužilačkog, sudjelovali su u propaloj tzv. reformi pravosuđa, jedni u prvom, drugi u drugom mandatu, a da se niti u jednom nisu osvrnuli (čak ni u moralnom smislu) na svoju ulogu oko revizije reforme i posljedica odluke Ustavnog suda Srbije, koji je također rješenje sramno našao u tome da se sve tek vraća na nultu točku, po kojoj su jedine žrtve građani Srbije, poreski obveznici, a na kojoj svi oni – dostojni i nedostojni – od njih naplaćuju silne hiljade evra naknade zbog grešaka Visokog savjeta sudstva i Državnog vijeća tužilaca.

ANALIZA, OBJEKTIVNO I SUBJEKTIVNO: Udruženje tužilačkih i sudijskih pomoćnika, njegovi aktualni i bivši predsjednici Lazar Lazović i Nenad Stefanović (danas zamjenik tužioca u jednom osnovnom tužilaštvu) napravili su analizu izbora za zamjenike javnih tužilaca u svjetlu Pravilnika (svi, inače, pozdravljaju postojanje bilo kakvog pravilnika, dosad nepostojećeg) o kriterijima i mjerilima za ocjenu stručnosti, osposobljenosti i dostojanstva kandidata, sve potpuno primjenjivo na aktualni izbor „starješina“ tužilaštava.

Pa kažu: ocjena „izuzetno obavlja javnotužilačku funkciju“ se vrednuje s 50 bodova, „uspješno obavlja“ sa 30 bodova, a za ocjenu „ne zadovoljava“ bodova nema. Nakon što se kandidatu utvrdi ocjena, Državno vijeće tužilaca – točnije, republička javna tužiteljka Zagorka Dolovac sa još dva člana tog tijela – obavit će razgovor, pa će donijeti ocjenu na temelju tog razgovora u rasponu od jednog do 20 bodova.

„Iz svega prethodno navedenog proizilazi da se vrednovanje stručnosti i osposobljenosti kod ovih kandidata bazira na objektivnim kriterijumima…“, kaže se u izvještaju, te dodaje: „Istovremeno, razgovor sa kandidatima koje sprovodi DVT, sagledan kao jedan od kriterijuma za izbor, nesporno predstavlja subjektivni kriterijum, obzirom da ocena sa razgovora direktno i isključivo zavisi od diskrecionih ovlašćenja članova DVT i njihovog ličnog utiska o tome koliko je kandidat vešt u komunikaciji, u kojoj meri je spreman da obavlja javnotužilačku funkciju i u kojoj meri poseduje profesionalni integritet neophodan za funkciju na koju se kandiduje“, navodi UTSP u svojoj analizi.

Dalje konstatiraju da subjektivni kriteriji – oni o kojima odlučuju Dolovčeva i članovi njene komisije – pretežu pred objektivnima, da su oni drugorazredni u odnosu na stvarni rad. Ima tu i argumenata: oglasi za zamjenike javnih tužilaca raspisani su u višim tužilaštvima u Beogradu, Novom Sadu, Kraljevu, Nišu, Pirotu, Šapcu i Užicu. Razgovaralo se, od strane DVT, sa 52 kandidata iz redova zamjenika javnih tužilaca: 98 posto imalo je nakon razgovora po osnovi stručnosti i osposobljenosti – dakle 51 od 52 kandidata – maksimalnih 50 bodova, odnosno dobili su ocjenu da „izuzetno uspješno obavljaju javnotužilačku funkciju“; samo jedan od njih nije bio tako „izuzetan“.

Kako ih dalje razlikovati? Subjektivno, kako drugačije…

Citirano Udruženje (UTSP) kaže: da će se na oglase Državnog vijeća tužilaca prijaviti desetine, pa i stotine kandidata kad su u pitanju oglasi za izbor zamjenika javnih tužilaca i samih javnih tužilaca, koji će – po kriterijima stručnosti i osposobljenosti – biti „apsolutno izjednačeni“ sa 50 bodova, nakon čega će se, na osnovu subjektivnih kriterija, primjenom diskrecionog ovlaštenja, odlučivati o tome koji će kandidati biti predloženi za izbor.

„Unapred upozoravamo da će se navedeni problem dodatno multiplikovati na predstojećem oglasu za javne tužioce… obzirom da će na njemu bukvalno učestvovati stotine kandidata koji će se naći u istoj poziciji (npr. svi će imati 50 bodova na ime stručnosti i osposobljenosti)“, kaže se u analizi, konstatirajući da jest napredak što se uopće formira rang-lista, ali suština problema ostaje ista: predlaganje kandidata se bazira na subjektivnim kriterijima i diskrecionim ovlaštenjima članova DVT, što je suprotno svim evropskim propisima i aktima koje je usvojila država Srbija.

IZBORI I ČEKANJE POGLAVLJA: U ovom tekstu su namjerno izostavljeni imena i izjave tužilaca, nekih koji su konkurirali na rukovodeće pozicije i nekih koji nisu: odluka je to potpisnice ovih redova. Svi se oni, međutim, slažu u tome da je riječ o discipliniranju cijelog društva pomoću tužilaštva: njegovo funkcioniranje je suština funkcioniranja države, bolje rečeno, discipliniranje svih ostalih u sistemu. Sada biramo „načelnike“ onih koji će nam krojiti sudbinu narednih godina i one koji će – ako su se dali, sa svojim biografijama i profesionalnošću aktualnoj vlasti – raditi ono već viđeno, kriminal i korupciju goniti tek kad to vlasti kažu, zarad nekih izbora ili političkih poena; pravda je građanima ionako već nedostupna.

Postoji vrlo usuglašena lista imena onih koji će za koji dan postati čelnici tužilaštava u Srbiji, kažu svi s kojima smo razgovarali ovih dana. Vidjet ćemo da li će na čelo vrlo važnog prestoničkog specijalnog tužilaštva, onog za ratne zločine, doći mlada SNS-ovka koja je to ne jednom najavila, nasuprot dokazanim profesionalcima koji su se također prijavili. Vidjet ćemo i da li će ostati isti tužilac za borbu protiv organiziranog kriminala, koji bi jedinstveno barem u Evropi to bio cijelih 15 godina, vidjet ćemo i kako će proći dosad dokazani – sa svih 50 startnih bodova – tužioci širom Srbije.

Konstanta, jedna jedina, jest Zagorka Dolovac: kad ona svoje ocjene donese, tih 20 presudnih bodova za svakog od kandidata, znat ćemo gdje smo, gdje je krenula propala reforma pravosuđa u kojoj ni ime Nikole Selakovića više ništa ne znači i, u krajnjem dometu, zašto ne otvaramo ono prvo i posljednje i najvažnije poglavlje o pravosuđu koje bi nas trebalo odvesti evropskim putem.