

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju
Većina hrvatskih medija – od HRT-a nadalje, tj. naniže – Dragana Vasiljkovića (na slici) već naziva "ratnim zločincem"; ni "navodnim", ni "optuženim", nego upravo tako. Pretpostavka nevinosti, uostalom, u Hrvatskoj važi samo za njihove "hrvatske vitezove"; kapetan Dragan već se smatra za nespornog, gotovog i spakovanog
Kad ovaj broj „Vremena“ bude u vašim rukama, Dragan Vasiljković, alias Daniel Snedden, poznatiji kao kapetan Dragan, trebalo bi da je iz Australije sleteo u Zagreb (oko 11:30), odakle će biti odveden u Split, gde je nadležni sud za ratne zločine sa tog područja. Vasiljkovića Županijsko javno odvjetništvo u Splitu tereti za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i civila na području Severne Dalmacije, ali i Gline, u periodu od 1991. do 1993. Kroz hrvatske desničarske medije se neko vreme vukla i optužba za navodno silovanje u okolini Zvornika, ali je, u međuvremenu, nestala – što ne znači da neće biti podgrejana. Ovoga trenutka većina hrvatskih medija – od HRT-a nadalje, tj. naniže – njega već naziva „ratnim zločincem“; ni „navodnim“, ni „optuženim“, nego upravo tako. Pretpostavka nevinosti, uostalom, u Hrvatskoj važi samo za njihove „hrvatske vitezove“; kapetan Dragan već se smatra za nespornog, gotovog i spakovanog.


Ta se optužnica, inače, vuče već više od devet godina, koliko je Vasiljković proveo u australijskom ekstradicionom pritvoru, što je svojevrstan rekord za tu zemlju. Problem je nastao oko njegovog državljanskog statusa: Australija svoje državljane ne izručuje, ali Vasiljković je – po nalazu nadležnog suda – to državljanstvo automatski izgubio primivši početkom devedesetih državljanstvo Savezne Republike Jugoslavije. Tada dvostruko državljanstvo u Australiji nije bilo moguće; uvedeno je tek 2002, ali je za njega bilo kasno.
Istini za volju, sam je Vasiljković sebi otežao položaj u Australiji time što je otišao u ilegalu u jednom trenutku. Onda se – iz ilegalnosti – prevario da telefonira nekom svom advokatu u Hagu, pa su ga australijski policajci uhvatili već sutradan, uz dužnu pomoć holandskih kolega. Od tada sedi u pritvoru – zbog opasnosti od bekstva, naravno. To se ne radi, pogotovo ako je neko toliko vičan bezbednosnim veštinama…
Optužnica još nije poznata, ali se nagađa da ga terete za bazično tri stvari: navodno maltretiranje hrvatskih ratnih zarobljenika u zatvoru RSK u kninskoj tvrđavi 1991. u leto; navodnu komandnu odgovornost za smrt dva hrvatska ratna zarobljenika u logoru Knindži u Bruškoj kod Benkovca 1993; i – zanimljivo – za smrt nemačkog novinara Egona Skotlanda pred Glinom, u leto 1991. Ovaj poslednji slučaj najsumnjiviji je: BKA (Savezni kriminalistički ured) iz Vizbadena ustanovio je nakon balističkih i patoloških veštačenja da je kolega Skotland poginuo od zalutalog metka kalibra 5,45 X 39 mm, ispaljenog iz puške tipa AK 74, oružja kojim srpske snage tada nisu raspolagale, ali hrvatske jesu (ilegalni uvoz iz zaliha bivše istočnonemačke vojske, dokumentovano i nesporno).
Ostale optužbe zavise od iskaza svedoka, a prošle su godine od tada. Odbrana će imati dosta posla da dovede svoje svedoke, kojih ima. Problem nastaje, međutim, zbog sadašnje političke i predizborne atmosfere u Hrvatskoj. Izručenje kapetana Dragana već se trijumfalistički izvikuje okolo i nepristrasnosti tužilaštva i suda već su ugrožene. Kako saznajemo, neki hrvatski advokati preuzeli su, pa odustali od njegove odbrane. Ovoga trenutka, njegov branilac po službenoj dužnosti je splitski advokat Darko Stanić, čovek koga kolege hvale zbog moralnog i profesionalnog integriteta. Očekuje se da pravu, poverljivu odbranu preuzme još neko – ko se i dalje traži. Nije to malo opterećenje u sadašnjoj političkoj situaciji u Hrvatskoj, ali se valja nadati da još ima hrabrih ljudi i nepristrasnih profesionalaca. Australija je preuzela obavezu da plati advokate i da pošalje posmatrače koji bi nadzirali buduće suđenje.


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve