Jedna od retko lepih i optimističnih priča iz ovogodišnjeg života prestonice pretvorila se u priču o kolateralnoj šteti. Reč je o umetničkom kvartu "Soho Beograd", naravno u spornoj Luci Beograd
Poslednjih dana marta Luka „Beograd“ je obnarodovala projekat „Soho Beograd“, rezultat saradnje ove kompanije i beogradskih umetnika (vidi „Vreme“ broj 1058). Luka je besplatno ustupila umetnicima prostor u bivšoj magacinskoj zgradi Srbijateksa u Dunavskoj ulici za ateljee, kako bi im pomogla da rade i kako bi donekle umanjila problem deficita ateljea u gradu, a s namerom da ovaj deo grada oživi i da zaliče na umetničke kvartove Njujorka, Londona, Pariza, Berlina i drugih velikih gradova na umetničkoj mapi sveta. Ova saradnja je izazvala pozitivne reakcije javnosti, i zadovoljstvo prvih „stanovnika“ beogradskog „Sohoa“ – dvadesetak renomiranih autora sa inostranom karijerom, zato što su konačno doživeli da dobiju prostor za rad. A onda im je, nakon manje od dva meseca, javljeno da će morati da se isele.
Naime, Savet za borbu protiv korupcije, odnosno njegova predsednica Verica Barać, ukazala je pismom od 21. aprila Ministarstvu za infrastrukturu i energetiku, odnosno ministru Milutinu Mrkonjiću, da Luka Beograd krši Zakon o plovidbi i lukama na unutrašnjim vodama zato što je „preko 4000 metara kvadratnih lučkog skladišnog prostora dato za obavljanje delatnosti koja nije lučka, odnosno da je lučki skladišni prostor dat umetnicima na besplatno korišćenje u cilju realizacije projekta „Soho“ u Beogradu“. Po članu 225 tog Zakona, navodi se u pismu Verice Barać, „prekid lučke delatnosti i početak obavljanja druge delatnosti predstavlja najteži oblik kršenja odredbi Zakona, usled kojeg se izriče zabrana daljeg rada lučkog operatera“.
Ova optužba je bila povod sastanku, predložila ga je Vlada Srbije, na kome su prisustvovali predstavnici Vlade, Ministarstva za infrastrukturu i Luke Beograd. Sastanak je održan 5. maja. Iz pisma Milutina Mrkonjića Oliveri Božić, generalnoj direktorki Luke Beograd, datiranog dan nakon sastanka, prenosimo najvažniji deo: „Pozivamo vas da u roku od 60 dana od dana prijema ovog dopisa otklonite utvrđenu nepravilnost u radu u vezi izdavanja skladišnog prostora a.d. ‘Luke Beograd’ za obavljanje nelučke delatnosti.“ Olivera Božić mu je u odgovoru 13. maja predočila zašto Savet za borbu protiv korupcije nije u pravu. Podsetila je da po Izmenama i dopunama Generalnog urbanističkog plana Beograda, usvojenog 13. novembra 2009. godine, taj deo grada „prenamenjen iz industrijske u komercijalnu i stambenu zonu. Na ovaj način, najvišim urbanističkim planom grada Beograda, ozvaničena je strategija razvoja Beograda u pravcu izmeštanja i postepenog gašenja luke na ovoj lokaciji.“ Olivera Božić je zatim objasnila da je „zgrada u kojoj se nalaze ateljei umetnika udaljena kilometar od operativne obale i nikada od kada je sagrađena (pre 41 godinu) nije bila u funkciji pretovarne lučke delatnosti, već je uvek služila kao gradsko skladište tekstilne robe“, kao i da je Luka Beograd vlasnik oko 260.000 metara kvadratnih zatvorenog skladišnog prostora, a da su „umetnički ateljei smešteni na svega 1376 metara kvadratnih, tako da zauzimaju tek 0,5 odsto lučkog skladišnog prostora“.
Pismo je završeno pitanjem „kome to smetaju umetnici?!“ i mišljenjem „da bi vaša (Ministarstva) nezakonita odluka o progonu umetnika iz Luke napravila ozbiljnu društvenu štetu. Doduše, možda bi umirila Inkviziciju.“
Nezvanično, u Luci Beograd kažu da će ako Ministarstvo ne promeni svoje mišljenje, „Soho Beograd“ biti ugašen. Tijana Munišić, direktorka sektora za PR i komunikacije ove kompanije, u pismu koje je prošle nedelje poslala umetnicima kaže da „iako je inicijativa Saveta lišena svake pravne utemeljenosti, poučeni iskustvom, smatramo da ne treba isključivati mogućnost da će Savet svoju pretnju i ostvariti.
Verujte da će nam uvek biti žao što zajednički entuzijazam da Gradu Beogradu poklonimo nešto značajno i lepo izaziva toliko otpora. Želimo vam uspeh. Nadamo se da ćete ostati u svojim prostorima i da će beogradski ‘Soho’ inspirisati novu stvaralačku energiju.“
Za samo sedam dana jedan deo zgrade „Srbijateksa“ pretvoren je u galeriju „Fraktal“, galeriju umetničkog udruženja „Fraktal 3“ sa oko hiljadu članova. Oni su inicijatori manifestacije „Noć otvorenih ateljea“ u Beogradu i Novom Sadu u kojoj su učestvovali i ateljei u „Sohou“. U otvorenom pismu ministru Mrkonjiću zamolili su sledeće: „Nemojte nas u tome sprečavati. Nemojte u nama ubijati i ono malo vere i nade što nam preostade od vaših prethodnika. Nama je postojanje i opstanak manifestacije ‘Noć otvorenih ateljea’ i otvaranje galerije ‘Fraktal’ već dovoljna svečanost.“ Izložbe Miloša Šobajića, Cileta Marinkovića, Dragana Stojkova, Predraga Uzelca i Dragoljuba Zamurovića, koje je najavila tek osnovana galerija „Fraktal“ u „Sohou“, najverovatnije neće biti održane, a ni izložba Koste Kulundžića zakazana za polovinu juna u njegovom ateljeu. Mihael Milunović najavljuje odlazak iz Srbije.
Zoran Velimanović, prvi stanovnik „Sohoa“, za „Vreme“ kaže: „Iskreno, nisam ni iznenađen puno, mogla se već očekivati neka budalaština pre ili kasnije. Čudno bi bilo da je ovo nastavilo da se razvija kako valja. To je, šta god ko pričao, bila jedna dobra i iskrena ideja, mnogi umetnici koji ovde jesu ugroženi, mogli su u ‘Sohou’ da dobiju prvu pomoć – da to tako nazovemo. No, logika, prosto, ne živi ovde, kao ni dobra volja. Što se mene tiče, nije prvi put da ću morati da spakujem stvari i odem odavde, jer ako ne mogu da radim, a sta ću onda ovde? U Berlinu, pre par meseci, neki galeristi i slikari su mi rekli: dođite u Berlin, ovde ima mesta za vas, dobrodošli ste uvek. Šta je problem sa ovim svetom ovde? Ne razumem.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Dijana Hrka i Milomir Jaćimović nisu samo pojedinci u štrajku glađu – oni su simbol moralne povrede koju oseća celo društvo. Kada moralnu povredu posmatramo u političkom kontekstu, postaje jasnije zašto inače razumni i pristojni ljudi mogu da osete snažan bes ili čak mržnju prema onima koji se ponašaju cinično i bez trunke empatije
“Mi sada nemamo politički život u Srbiji i moramo da ga obnovimo, da obnovimo elementarnu demokratiju i platforme kritičkog mišljenja. Ako budemo insistirali na ideološkim ekskluzivnostima, tu promenu nećemo izvojevati, jer da smo mogli, to bi se već dogodilo. Dakle, sad imamo jednog snažnog aktera, i tog aktera treba podržati, jer u referendumskoj atmosferi na potencijalnim izborima Vučić gubi”
Šta je ušlo u te male ljude po srednjim školama te su zaustavili svoje živote na dva dana kako bi poslužili kao leđa jednoj ženi, da ne leži bez ikoga dan i noć naspram Ćacilenda? U srednjoškolcima se razbuktao požar saosećanja i solidarnosti. Jer, Dijana Hrka je taman tih godina da bi mogla biti majka svakoga od njih. A majka se nikada ne ostavlja sama
Kako su poslanik SNS Milenko Jovanov i njegove kolege, nastojeći da u parlamentu dokažu kako je leks specijalis kojim će se omogućiti rušenje Generalštaba prava stvar za ovu državu, blatili Nikolu Dobrovića, autora tog zdanja, a u stvari pokazali koliko su on i njegovo delo veliki
Kad taktika beskonačnog odlaganja obaveza prestane da daje rezultate, režim u Srbiji ima jednostavna i oprobana rešenja. Ako im smeta kulturno dobro, Skupština izglasa Leks specijalis. Na žalbe o krađi izbora, predlažu zakon kao da su stvarno spremni na kompromis. Ako mora novi Savet REM-a, može i to, ali da se bar oko jednog kandidata napravi neka spletka – recimo, oko nacionalnih manjina
Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava
Ko je od nas ikada pogledao svih 250 imena poslaničkih kandidata na listi za koju želi da glasa? Iako to nigde nije rečeno, jasno je da će studentska lista biti švedski sto. Ako je ikom bitno, moj glas imaju, sve i da mi se 249 imena ne dopadne
Aleksandar Vučić sprovodi neobjavljeni državni udar. Džaba kreči. Nema on odbranu od zahteva za pravdom. Jer kako da pogleda u oči majci koja štrajkuje glađu, umiri narod na ulicama i utiša đačiće koji na ekskurziji viču – „Pumpaj!“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!