

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Švajcarsko-srpska trgovinska komora nastaviće sa podrškom razvoju inovacionih ekosistema, sa ciljem privlačenja većeg broja investitora i doprinosa stvaranju proizvoda i usluga sa dodatom vrednošću u Srbiji
U skladu sa svojom misijom da doprinese daljem razvoju švajcarsko-srpskih ekonomskih odnosa, Švajcarsko-srpska trgovinska komora (ŠSTK) organizovala je konferenciju „Inovacije: pokretačka snaga švajcarsko-srpskih ekonomskih odnosa“ u Naučno-tehnološkom parku u Beogradu. Kao najistaknutiji govornici, na ovom skupu učestvovali su ambasador Švajcarske u Srbiji i u Crnoj Gori Njegova ekselencija g. Filip Ge (Philippe Guex), ministar bez portfelja zadužen za inovacije i tehnologije u Vladi Srbije Nenad Popović, kao i dr Olivije Kutel (Olivier Küttel), rukovodilac za evropske javne odnose Federalne politehničke škole iz Lozane.
U uvodnom obraćanju, predsednica Upravnog odbora ŠSTK gđa Jana Mihajlova (Yana Mikhailova) istakla je značaj inovacija za dalje jačanje ekonomskih odnosa Švajcarske i Srbije.
„Švajcarska preduzeća, a naročito ona iz IT sektora, pokazuju sve veće interesovanje za srpsko tržište, koje postaje atraktivna destinacija za ulaganje u uslužne centre. Mnoge švajcarske firme su prepoznale taj potencijal kroz razvoj inovativnih proizvoda i usluga na srpskom tržištu. Ovaj trend potvrđuje značaj koji inovacije imaju u razvijanju poslovnih odnosa ovih dveju zemalja“, rekla je Mihajlova.
Švajcarski ambasador u Srbiji Nj.e. Filip Ge naglasio je da su inovacije ključne za razvoj švajcarsko-srpskih odnosa, navodeći Naučno-tehnološki park (NTP) kao primer: „To je prva institucija ove vrste u Srbiji, koja je postala ključni akter u inovacionom ekosistemu – u okviru nje nastaju visokotehnološki proizvodi koji su konkurentni na inostranim tržištima. Švajcarski sekretarijat za ekonomiju finansira rad NTP-a i veliko mi je zadovoljstvo što je pre nekoliko dana ta podrška produžena. Na taj način želimo da ubrzamo rast izvoza, suštinski važnog za razvoj srpske ekonomije.“
Ministar zadužen za inovacije i tehnologije Nenad Popović je rekao da je za Vladu razvoj inovacija i informacionih tehnologija jedan od strateških prioriteta, naglasivši veliki značaj podrške Švajcarske, kao svetskog lidera u inovacijama: „Na taj način želimo da pokrenemo digitalnu transformaciju društva, a za to nam je potrebna ekonomija zasnovana na inovaciji, digitalizaciji i znanju naših inženjera. Mladi inženjeri i IT stručnjaci upravo čine bazu i resurs digitalne transformacije, a Vlada usmerava napore ka potpunoj digitalizaciji i unapređenju zakonskog okvira koji reguliše razvoj nacionalnog inovacionog ekosistema, kako bi modernizovala industriju i učinila je konkurentnom regionalno i globalno.“
Kad je reč o švajcarsko-srpskoj saradnji u oblasti istraživanja i razvoja, Ge je pomenuo da su do sada srpski i švajcarski istraživački timovi sarađivali u okviru 22 projekta vredna više od 250 miliona evra, a u okviru aktuelnog EU programa „Horizont 2020“, naročito u oblastima infrastrukture istraživanja i informaciono-komunikacionih tehnologija (IKT).
„Svetski poznati inovacioni habovi su svi smešteni u blizini izuzetnih akademskih institucija. Ulaganje u mlade talentovane ljude, pružanje sredstava, kao i slobode da budu izuzetni verovatno je najodrživiji način da ojačamo inovacije. To sa uspehom radimo u Federalnoj politehničkoj školi Lozane“, naglasio je dr Olivije Kutel, rukovodilac za evropske javne odnose Federalne politehničke škole Lozane, koji je učestvovao u diskusiji javnog i privatnog sektora održanoj u okviru konferencije, o prilikama i izazovima za stvaranje i razvoj inovativnih kompanija u Srbiji. Učesnici tog panela pričali su o značaju saradnje istraživačkih institucija i privatnih kompanija, kao i o potrebi da se razviju pažljivo odabrane praktične akcije koje će podržati na inovacijama zasnovan razvoj sektorâ u Srbiji koji najviše obećavaju, kao što su poljoprivredno-prerađivačka industrija i IKT.
• dr Olivije Kutel (Olivier Küttel), rukovodilac za evropske javne odnose Federalne politehničke škole Lozane (École polytechnique fédérale de Lausanne)
• prof. dr Viktor Nedović, pomoćnik ministra, Ministarstvo prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Republike Srbije
• dr Ana Govedarica, generalna direktorka Roche d.o.o. Serbia
• Gordana Danilović Grković, direktorka Naučno-tehnološkog parka Beograd
• Mirko Đurić, direktor InterVenture Sourcing AG
• Igor Bogićević, član Izvršnog odbora, Initiative Digital Serbia


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve