

Novi broj „Vremena“
Šoškić za „Vreme“: Znamo ko je ko
Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


“Neposlušni” građani Niša svakodnevno drmaju kavez svim s nosiocima javnih funkcija, a ne pokazuju toleranciju ni prema onima koji ćute već osam meseci o onome što im se događa pred očima. Ono što sledi u Nišu moglo bi biti još šire uključivanje građana i možda dublji sukob sa onima koji žele da ih uguše
Uporedo sa blokadama u Beogradu, Novom Sadu i drugim gradovima, i u Nišu od 30. juna traje masovno prelaženje preko zebre nebrojano mnogo puta. Policija to pokušava da razbije – nekad nasiljem, nekad ne, verovatno u zavisnosti od naređenja.
Od tada do danas uhapšen je veliki broj studenata i građana na ulicama Niša zbog izražavanja građanske neposlušnosti i blokiranja saobraćaja, doduše, svi su pušteni na slobodu. Pored privođenja, policija je pisala i prekršajne kazne građanima zbog učešća u blokadama, pa su jedne večeri okupljeni skupljali novac na blokadi kako bi se pomoglo onima koji moraju da ih plate.
Od 30. juna svakog dana su se blokirale različite raskrsnice i kružni tokovi. Tog dana Niš je od sedam ujutru pa do kasno uveče stao. Kada bi policija “oterala” građane sa jednog pešačkog prelaza, oni bi se samo premestili na neki drugi i tako u krug.
“NEUTRALNI, KAKO STE?”
Jedini dan kada su blokade neke raskrsnice u Nišu izostale jeste 7. jul. Tada je bio planiran skup podrške anesteziologu Vladi Stefanoviću, kojeg je policija uhapsila i pretukla. Okupljanje je najavila Neformalna grupa radnika Doma zdravlja Niš. Međutim, skup je otkazan zbog, kako su radnici naveli, sve većeg pritiska, a u pitanje su dovedena i njihova radna mesta. Nešto kasnije tog dana, predstavnici Slobodnog univerziteta u Nišu skupljali su potpise građana za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i raspuštanje Narodne skupštine.
Reakcije građana su podeljene – od onih koji su u potpunosti saglasni sa blokadama, do onih kojima smetaju isključivo zbog saobraćaja, preusmerenja gradskog prevoza, obilaženja i vožnje po sporednim ulicama. Ali uprkos svemu, zabeležen je samo jedan pokušaj probijanja blokade kada je jedna žena probala automobilom da prođe. Dakle, u gradu ne vlada – bar još uvek – veća tenzija između građana.
“Neutralni, kako ste?” nazvana je akcija studenata i građana koji su u subotu uveče prošetali Kazandžijskim sokačetom – ulicom punom kafića i restorana sa baštama koje su bile pune njihovih sugrađana. Ova šetnja služila je da se pokaže onima koji sede u kafićima da su samim “nezauzimanjem strane” ipak zauzeli stav i da ćutanjem samo podržavaju status kvo.
GRAD ISPOD RADARA
U Nišu deluje kao da policijska brutalnost prolazi ispod radara. Tačno je da je niška policija legitimisala, pisala kazne i hapsila studente i građane, jurila se sa mladima po ulicama grada i razbijala blokade, ali snimaka nasilja od strane policajaca i obrnuto nema. Međutim, o postupanju policije prema učesnicima blokada, predsednik jedine opozicione opštine u Srbiji Mladen Đurić nije želeo da se izjašnjava.
On je za “Vreme” rekao da samo zna da su privedeni građani bili zahvalni na reakciji policije, da je “policija bila korektna”, a izgleda da nije bio upoznat sa slučajem mladića M. Z. koji je pretrpeo policijsko nasilje, prema navodima Neformalne grupe studenata. Đurićev kolega iz istoimene Grupe građana Dragan Milić, prema onome što su drugi mediji preneli, smatra da se policija ponela profesionalno na protestu 28. juna u Beogradu i da je većina policajaca na strani naroda. Odmah posle njegove izjave počele su policijske brutalnosti i blokade.
Sa druge strane, odbornica iz “Kreni promeni” Dina Marković smatra da je svrha policije da bude simbol zaštite i sigurnosti, ali da se uprkos tome, danas građani ne osećaju bezbedno.
“Dužnost policije je da štiti narod, vlast ih zloupotrebljava da rade drugačije. Vreme je da stanu uz svoje građane i porodice”, kaže Dina Marković za “Vreme”.
“Neposlušni” građani Niša svakodnevno drmaju kavez svim s nosiocima javnih funkcija, a ne pokazuju ni toleranciju prema onima koji ćute već osam meseci o onome što im se događa pred očima. Ono što sledi u Nišu moglo bi biti još šire uključivanje građana i možda dublji sukob sa onima koji žele da ih uguše. S obzirom da je most na Nišavi jedne večeri bio osvetljen zelenom bojom, građani su to shvatili kao zeleno svetlo za otpor. Treba još mnogo zebri da bude pređeno da bi se Nišlije umorile, a do tada će i semafori štrajkovati.


Bivši guverner Dejan Šoškić, kandidat Studentske liste, u razgovoru za novi broj „Vremena“ najavljuje da će nova vlast ukloniti loše kadrove, doneti zakon o lustraciji i ispitati poreklo imovine


Koga vidimo kao “velike znalce” u tom režimu koji nešto tobože znaju? Uglavnom priučene ljude sa kupljenim diplomama. Kod njih su evidentno najveći “znalci” jedna osoba koja je navodno završila neku dopisnu loše rangiranu biznis školu u ruralnoj Americi, jedan dva puta dokazani plagijator, a i jedna starija žena koja je navodno doktorirala na jednom privatnom fakultetu, na kome je njen predsednik stranke otprilike u isto vreme završio master tezu čiji naslov nije znao da kaže kad je javno upitan o tome. Studentska lista ima više od 140 doktora nauka. U pitanju su ljudi neuporedivo većih sposobnosti. O razlici u čestitosti i moralu ne treba trošiti reči


Visoka izlaznost će, kažu sagovornici “Vremena”, biti pokazatelj da li je Studentski pokret, kao neočekivana politička sila koja se pojavila nakon novosadske tragedije, uspeo u nameri da građanima vrati nadu da je moguće izaći iz ćorsokaka u kojem se zaglavila Srbija. Istovremeno, ona će biti i znak da naprednjaci nisu uspeli da značajan broj građana koji su protiv njih oteraju u apstinenciju


Studentska pobeda otvara pitanje predaje vlasti, pobeda SNS a pitanje prihvatanja rezultata, a osporen ishod novu fazu političke krize. Bojan Pajtić i Dragan Popović za “Vreme” govore o tome šta bi moglo da se dogodi nakon zatvaranja biračkih mesta, ali i zašto promena počinje pre formiranja nove vlade


Iako im je fokus na parlamentarnim izborima, studenti su najavili da će imati kandidata za predsednika. Koga će i na koji način studenti izabrati da predstavlja pokret koji insistira na decentralizaciji, i može li taj kandidat da okupi dovoljno širok krug birača i dobije podršku opozicije? Da li će ishod parlamentarnih izbora da odredi poziciju iz koje će studenti ući u predsedničku trku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve