

Novi broj „Vremena“
„Siromašniji glasači su jeftiniji za održavanje“
U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“




“Neposlušni” građani Niša svakodnevno drmaju kavez svim s nosiocima javnih funkcija, a ne pokazuju toleranciju ni prema onima koji ćute već osam meseci o onome što im se događa pred očima. Ono što sledi u Nišu moglo bi biti još šire uključivanje građana i možda dublji sukob sa onima koji žele da ih uguše
Uporedo sa blokadama u Beogradu, Novom Sadu i drugim gradovima, i u Nišu od 30. juna traje masovno prelaženje preko zebre nebrojano mnogo puta. Policija to pokušava da razbije – nekad nasiljem, nekad ne, verovatno u zavisnosti od naređenja.
Od tada do danas uhapšen je veliki broj studenata i građana na ulicama Niša zbog izražavanja građanske neposlušnosti i blokiranja saobraćaja, doduše, svi su pušteni na slobodu. Pored privođenja, policija je pisala i prekršajne kazne građanima zbog učešća u blokadama, pa su jedne večeri okupljeni skupljali novac na blokadi kako bi se pomoglo onima koji moraju da ih plate.
Od 30. juna svakog dana su se blokirale različite raskrsnice i kružni tokovi. Tog dana Niš je od sedam ujutru pa do kasno uveče stao. Kada bi policija “oterala” građane sa jednog pešačkog prelaza, oni bi se samo premestili na neki drugi i tako u krug.
“NEUTRALNI, KAKO STE?”
Jedini dan kada su blokade neke raskrsnice u Nišu izostale jeste 7. jul. Tada je bio planiran skup podrške anesteziologu Vladi Stefanoviću, kojeg je policija uhapsila i pretukla. Okupljanje je najavila Neformalna grupa radnika Doma zdravlja Niš. Međutim, skup je otkazan zbog, kako su radnici naveli, sve većeg pritiska, a u pitanje su dovedena i njihova radna mesta. Nešto kasnije tog dana, predstavnici Slobodnog univerziteta u Nišu skupljali su potpise građana za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora i raspuštanje Narodne skupštine.
Reakcije građana su podeljene – od onih koji su u potpunosti saglasni sa blokadama, do onih kojima smetaju isključivo zbog saobraćaja, preusmerenja gradskog prevoza, obilaženja i vožnje po sporednim ulicama. Ali uprkos svemu, zabeležen je samo jedan pokušaj probijanja blokade kada je jedna žena probala automobilom da prođe. Dakle, u gradu ne vlada – bar još uvek – veća tenzija između građana.
“Neutralni, kako ste?” nazvana je akcija studenata i građana koji su u subotu uveče prošetali Kazandžijskim sokačetom – ulicom punom kafića i restorana sa baštama koje su bile pune njihovih sugrađana. Ova šetnja služila je da se pokaže onima koji sede u kafićima da su samim “nezauzimanjem strane” ipak zauzeli stav i da ćutanjem samo podržavaju status kvo.
GRAD ISPOD RADARA
U Nišu deluje kao da policijska brutalnost prolazi ispod radara. Tačno je da je niška policija legitimisala, pisala kazne i hapsila studente i građane, jurila se sa mladima po ulicama grada i razbijala blokade, ali snimaka nasilja od strane policajaca i obrnuto nema. Međutim, o postupanju policije prema učesnicima blokada, predsednik jedine opozicione opštine u Srbiji Mladen Đurić nije želeo da se izjašnjava.
On je za “Vreme” rekao da samo zna da su privedeni građani bili zahvalni na reakciji policije, da je “policija bila korektna”, a izgleda da nije bio upoznat sa slučajem mladića M. Z. koji je pretrpeo policijsko nasilje, prema navodima Neformalne grupe studenata. Đurićev kolega iz istoimene Grupe građana Dragan Milić, prema onome što su drugi mediji preneli, smatra da se policija ponela profesionalno na protestu 28. juna u Beogradu i da je većina policajaca na strani naroda. Odmah posle njegove izjave počele su policijske brutalnosti i blokade.
Sa druge strane, odbornica iz “Kreni promeni” Dina Marković smatra da je svrha policije da bude simbol zaštite i sigurnosti, ali da se uprkos tome, danas građani ne osećaju bezbedno.
“Dužnost policije je da štiti narod, vlast ih zloupotrebljava da rade drugačije. Vreme je da stanu uz svoje građane i porodice”, kaže Dina Marković za “Vreme”.
“Neposlušni” građani Niša svakodnevno drmaju kavez svim s nosiocima javnih funkcija, a ne pokazuju ni toleranciju prema onima koji ćute već osam meseci o onome što im se događa pred očima. Ono što sledi u Nišu moglo bi biti još šire uključivanje građana i možda dublji sukob sa onima koji žele da ih uguše. S obzirom da je most na Nišavi jedne večeri bio osvetljen zelenom bojom, građani su to shvatili kao zeleno svetlo za otpor. Treba još mnogo zebri da bude pređeno da bi se Nišlije umorile, a do tada će i semafori štrajkovati.


U Srbiji se stvara „začaran krug između siromaštva i loših politika“, priča ekonomista Vladimir Vučković za novi broj „Vremena“


Kako je Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu? To je tema novog „Vremena“


U trenutku u kojem je pažnja čitave svetske javnosti usmerena na fudbalske terene Amerike, Meksika i Kanade, i kada je glavno pitanje da li će Lionel Mesi sa Argentinom ponovo osvojiti titulu prvaka sveta ili će Francuzi ovog puta da im se osvete za poraz u finalu 2022. godine, srpsku javnost potresla je informacija da je nekadašnji predsednik Fudbalskog saveza Srbije (FSS) Slaviša Kokeza planirao da posredstvom fudbalskih huligana i italijanske mafije fizički naudi jednom od najuspešnijih domaćih fudbalera u 21. veku zbog toga što se uplašio da bi on svojim kritikama mogao da ugrozi njegov položaj u savezu


Beogradski advokat Ivan Ninić kaže za “Vreme” da je u Srbiji upotreba Skaj komunikacije strogo kontrolisana i hirurški ograničena isključivo na nivo izvršilaca na terenu, dok je u Crnoj Gori ona postala alat za demontažu kriminalizovanog državnog aparata. On smatra da su razlozi za ovu selektivnu primenu pravno-političke prirode, jer u Srbiji Aleksandar Vučić još uvek drži pod kontrolom sektor bezbednosti i odlučuje šta će biti predmet tužilačkog procesuiranja


U Srbiji od malignih bolesti svake godine oboli desetine hiljada ljudi. Iza svake statistike su ljudi koji se ne mogu svesti samo na broj. “Vreme” istražuje kako izgleda put od dijagnoze do lečenja – od kapaciteta zdravstvenog sistema i dostupnosti terapija, do svakodnevnog života obolelih i izuzetnoj važnosti psihoonkološke podrške
Fudbal, kriminal, politika i skaj aplikacija
Zašto Nemanju Vidića nema ko da štiti Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve