

Policija
Sukob Veska i Krička: Ko je udario na čuvara tajni?
Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


4. novembra 1979 – Islamski studenti uleteli u američku ambasadu u Teheranu i 444 dana kao taoce držali 52 Amerikanca.
18. aprila 1983 – Bombaš samoubica uleteo kolima u američki ambasadu u Bejrutu i ubio 17 Amerikanaca.
23. oktobra 1983 – Šiitski bombaš samoubica razneo se ispred baze američkih marinaca u Bejrutu i ubio 241 marinca.
12. decembra 1983 – Šiitski ekstremisti aktivirali su automobile bombe ispred američke i francuske ambasade u Kuvajtu. Pet osoba je poginulo, a 86 je povređeno.
20. septembra 1984 – Napad automobilom-bombom na američku ambasadu u istočnom Bejrutu u kome je poginulo 16 osoba i povređen ambasador.
14. juna 1985 – Naoružani šiiti oteli su boing 727 i usmerili ga ka Bejrutu, Liban. Tražili su oslobađanje 700 Arapa koje su Izraelci zarobili. Američki marinac je ubijen, a 39 Amerikanaca držano je do oslobađanja 1. jula, do koga je došlo posredstvom Sirije.
8. oktobra 1985 – Obogaljenog američkog Jevrejina Leona Klingofera ubili su palestinski militanti koji su zauzeli italijanski brod Ahile Lauro.
5. septembra 1986 – Na aerodromu u Karačiju otet džambo džet avion kompanije Pan am sa 358 punika. U akciji spasavanja poginulo je 20 osoba.
21. decembra 1988 – 270 osoba je poginulo u eksploziji aviona 747 američke kompanije Panam iznad Lokerbija, Škotska, na letu iz Londona za Njujork.
26. februara 1993 – Šest osoba je poginulo, a više od 1.000 je povređeno u eksploziji u garaži ispred zgrade Svetske trgovinske organizacije u Njujorku. Za taj napad optuženo je i na doživotnu robiju osuđeno šest islamista.
19. aprila 1995 – 168 osoba je poginulo, a više od 500 je povređeno u eksploziji federalne zgrade u Oklahoma Sitiju. Napad je izvršio bivši američki vojnik Timoti MekVejd, koji je zbog tog napada pogubljen ove godine.
13. septembra 1995 – Napad granatom na američku ambasadu u Moskvi; nije bilo žrtava.
13. novembra 1995 – Pet američkih vojnika poginulo je u eksploziji automobila bombe u vojnoj bazi SAD u Rijadu, Saudijska Arabija.
25. juna 1996 – 19 američkih vojnika je poginulo, a više stotina osoba različite nacionalnosti povređeno je u eksploziji kamiona u Daranu, u istočnoj Saudijskoj Arabiji. Za napad su optuženi pripadnici jedne saudijske militarističke grupe Hezbolaha.
7. avgust 1998 – 224 osobe su poginule i na hiljade je povređeno u eksploziji automobila bombe ispred ambasada SAD u Najrobiju, Kenija i Dar es Salamu, Tanzanija u roku od nekoliko minuta. Bin Laden je ponovo optužen.
12. oktobar 2000 – 17 američkih mornara poginulo u terorističkom bombaškom napadu na američki vojni brod u jemenskoj luci Aden. SAD su za napad optužile saudijskog državljanina u egzilu Osamu bin Ladena.


Veselin Milić i Marko Kričak su iz iste političke postelje, premda različitih puteva. „Vreme“ u novom broju piše kako to da su sada u sukobu


Veliki ružičasti slon u prostoriji o kojem se i dalje ćuti jeste pitanje statusa “Crvene zvezde” u srpskom fudbalu i kako se sve te unapred osvojene titule i kupovi odražavaju na mogućnost crveno-belih da naprave neki rezultat i na evropskom planu. Još veći problem je činjenica da se to nekako uzima nekritički, zdravo za gotovo. I da u tome saučestvuje veliki broj sportskih novinara koji ne vide ništa neobično u tome da jedan klub na svom terenu bude neporažen u 159 utakmica zaredom, a da nije reč o “Real Madridu” u vreme vladavine Fransiska Franka


Sukob Veselina Milića i Marka Krička (na slici), tog dvojca načelnika koji je iznikao iz iste političke postelje, na ogoljen način ilustruje dubinu institucionalne krize u najvažnijem sektoru u svakoj državi. Ako je Kričak lojalista, šta je onda tek Milić, koji je tu od prvih dana i koji je “čuvar svih tajni” ovog režima? I ako je tako, ko je uopšte smeo “da krene” na njega ako je on sposoban da na tacni isporuči kriminalne kombinacije vrha srpske vlasti


Da li postoji tajna nit koja povezuje nasilne incidente u centralnoj opštini prestonice? Da li postoji odgovornost naprednjaka koji već godinama drže opštinu Stari grad i dozvoljavaju cvetanje nasilja pod budnim okom sumnjivih lica koja učestvuju u izvršnoj vlasti


Zašto se krnje naprednjački saveznici i da li će se nakon izbora opet “prilepiti”
Evropa i Srbija: Slučaj “Crvene zvezde”
Kako je fudbalski klub postao poslovno-politički projekt Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve