
Jezik
„Neopoziva ostavka“ – vrag u rečima
Lepo je kad se narod bavi i jezikom. Recimo, povodom toga šta u slučaju Željka Obradovića znači „ostavka“ i koliko je bitno da li jeste ili nije „neopoziva“
Foto: AP Photo/Darko Vojinović
Optužnici protiv Hašima Tačija prethodili su pregovori o ukidanju Specijalnog suda za zločine OVK, objasnio je nekadašnji specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine, Ričard Grenel. On napominje da je tada mogao biti postignut istorijski sporazum između Beograda i Prištine
Nekadašnji specijalni izaslanik SAD za dijalog Beograda i Prištine, Ričard Grenel, blizak saradnik bivšeg predsednika i sadašnjeg kandidata za predsednika SAD Donalda Trampa, nedavno je u jednom intervjuu ispričao kako su Srbija i Kosovo bili na putu da postignu takozvani „finalni sporazum“, kada se u priču umešao specijalni tužilac za zločine OVK Džek Smit, prenosi N1.
Grenel je u intervjuu Donaldu Trampu Mlađem, emitovanom na jednoj onlajn platformi, otkrivao detalje iz rada specijalnog tužioca Džeka Smita koji je u američkoj javnosti aktuelan pošto je podigao dve federalne optužnice protiv Donalnda Trampa zbog pokušaja da poništi rezultate izbora iz 2020. godine.
Tužilac Smit je srpskoj javnosti poznat po tome što je kao glavni tužilac Specijalnog suda za zločine Oslobodilačke vojske Kosova (OVK) podigao optužnicu protiv nekadašnjeg predsednika Kosova Hašima Tačija i drugih komandanata OVK.
Podizanje optužnice
Kako je Grenel ispričao u intervjuu, podizanju optužnice protiv Tačija, za kojeg je rekao da je „veliki čovek“ i da ga je Džo Bajden nekada nazivao „Džordžom Vašingtonom Kosova“, prethodili su pregovori o postizanju „finalnog sporazuma“ između Kosova i Srbije i dogovor da se ukine Specijalni sud za zločine OVK.
„Serija tužilaca nije mogla da nađe dokaze protiv Tačija, a prethodni tužilac je rekao da tu nema ništa, zatvorio slučaj i otišao. Hag je nastavio da troši američke dolare, a Džek Smit je potrošio još nekoliko godina da istražuje ratne zločine“, ispričao je Grenel o američkom tužiocu.
Istakao je da je optužnica protiv Tačija podignuta u junu 2020. godine, tek pošto je on objavio da Hašim Tači i Aleksandar Vučić dolaze kod predsednika Donalda Trampa u Belu kuću.
Istorijski sporazum
„Trebalo je da pregovaramo i postigneno istorijski sporazum između dve strane. Rekao sam Ministarstvu pravde da su se dogovorili da se u finalnom sporazumu između Kosova i Srbije ukine tribunal u Hagu, koji je vodio Džek Smit“, rekao je Grenel.
Napominje da je tada razgovarao sa Brisom Švorcom iz Ministarstva pravde, koji mu je rekao da tužilac Smit mora da zna za to jer je to njegov posao i tražio da Grenel sačeka da se prvo razgovara sa tužiocem.
„Dva dana kasnije sam saznao da je Smit rekao: „Ne možete to da uradite‘. U tri ili četiri nedelje kasnije Smit je objavio optužnicu protiv Tačija. Pre nego što je došao u Belu kuću Tači je poslat u Hag, a on je i dalje u zatvoru“, kazao je Grenel.
Specijalni sud za zločine OVK osnovan je nakon izveštaja Dika Martija Savetu Evrope iz 2011, u kome se navode brojni zločini počinjeni nakon povlačenja srpskih snaga bezbednosti sa Kosova 1999. Marti je označio niz komandanata OVK kao organizatore otmica i likvidacija nekoliko stotina Srba, Roma i „nelojalnih“ Albanaca između 1999. i 2000. godine i ilegalnoj trgovini organima.
Smit je postao glavni tužilac Specijalnog suda u maju 2017. godine, tri godine kasnije 2020. podignuta je optužnica protiv Tačija i drugih komandanata OVK.
U javnosti se 2018. godine pojavila priča o mogućem „razgraničenju“ između Kosova i Srbije, odnosno o razmeni teritorija. O tome su govorili i Vučić i Tači, a tadašnji kosovski predsednik je čak govorio da je to jedini način da se okonča sukob između Beograda i Prištine.
Američki profesor Danijel Server je u proleće 2020. godine, pre podizanja optužnice protiv Tačija, govorio da bi dve strane mogle da postignu sporazum do septembra i da su za Trampovu administraciju nebitni detalji, već da im je bitan samo potpis.
Finalni potpis je, ispostaviće se prema rečima Grenela, preduhitrila optužnica protiv Tačija posle koje je on podneo ostavku u novembru 2020. godine.
Rado viđen gost
I nakon što je ostao bez formalne funkcije u Americi, Grenel je bio rado i često viđen gost zvaničnika u Albaniji i Srbiji. Da rado dolazi u Srbiju videlo se na fotografijama iz noćnih izlazaka sa srpskim ministrom finansija Sinišom Malim.
Osim što se u srpskim medijima pojavi kada nešto prigusti sa Prištinom da bi kudio Aljbina Kurtija, zapažena je njegova poseta regionu u avgustu prošle godine kada je lansirana ideja Otvorenog Balkana. Grenel je od početka podržavao tu ideju i poručio Kosovu da „greši“ jer ne želi da pristupi ovoj inicijativi.
Iako je tokom posete Beogradu u julu ove godine poručio da ga ne plaća srpska vlast, već da je samo „Amerikanac koji voli ovaj region“, primetno je da Grenel svesrdno hvali vlasti u Srbiji i Albaniji.
Trampov čovek od poverenja i, kako za sebe kaže, homoseksualac i „nesavršeni sledbenik Hrista“ od novembra 2021. godine i pobede Džoa Bajdena ne obavlja više funkciju izaslanika američkog predsednika za dijalog Beograda i Prištine.

Lepo je kad se narod bavi i jezikom. Recimo, povodom toga šta u slučaju Željka Obradovića znači „ostavka“ i koliko je bitno da li jeste ili nije „neopoziva“

Mnogo koji navijač je oglasio „kraj Partizana“. Ili jer je u odlasku Željka Obradovića video rušenje po notama režima ili jer klub koji napusti njegova najveća legenda gubi moralno pravo da postoji. To je naslovna tema novog „Vremena“

Željko Obradović više nije trener “Partizana”. Otišao je jer nije mogao više, i uz reči koje predsedniku kluba Ostoji Mijailoviću ne ostavljaju prostor ni za šta osim da podnese ostavku. Navijači nisu dočekali da dosanjaju “jedan davni san”. Kako je jedan čovek postao više od košarke i kako je došlo do neslavnog kraja

Šta se desi kad brane oko Pionirskog parka puknu i horde ćacija se izliju na gradove u Srbiji u kojima se održavaju lokalni izbori? To smo proteklog vikenda gledali u Mionici, Negotinu i Sečnju. Nije ovo tekst o lokalnim izborima, ni o rezultatima, jer izbora tog dana u suštini nije ni bilo. Sve što smo videli bilo je bezvlašće, teror, suspenzija zakona i države, te opšta vladavina nasilnika i batinaša sa crnim kačketima. Takođe i nova fazu represije koja je još jača i iracionalnija

Srpska napredna stranka ne sme i neće raspisati parlamentarne izbore u skorije vreme. Razlog je jednostavan – ako je ovako prošla u Mionici, Sečnju, Kosjeriću i Zaječaru, u malim sredinama gde tradicionalno ima najtvrđu infrastrukturu i najlojalnije biračko telo, onda je stanje u Beogradu, Novom Sadu, Valjevu, čak i na nivou republike nesagledivo lošije. Zato su izbori sada po prvi put za SNS prestali da budu demonstracija sile i postali nepoznanica. A nepoznanica je opasna: nosi mogućnost da se izbori izgube
Odlazak najboljeg evropskog trenera
Ništa nije crno-belo osim “Partizana” i Željka Obradovića Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve