

Analiza
SNS u televizijskim debatama cilja lenje i kolebljive birače
Kako se ko snalazi u debatama? Zašto se tamo ide ili ne ide? O tome piše „Vreme“ u novom broju


Nekadašnji specijalni izaslanik za dijalog u administraciji Donalda Trampa je rado i često viđen gost u Albaniji i Srbiji. Da rado dolazi u Srbiju može se videti na fotografijama iz noćnih izlazaka sa srpskim ministrom finansija Sinišom Malim. A kada je već ovda, u medijima uvek oplete po Aljbinu Kurtiju i vlastima u Prištini. Kaže da od srpskih vlasti nija za to plaćen
„Sastao sam se sa Ričardom Grenelom. Razgovarali smo kako da unapredimo odnose Sjedinjenih Američkih Država i Republike Srbije“, saopštio je ministar odbrane Miloš Vučević. On je na svom Instagram profilu podelio i fotografiju na kojoj se vidi da je Grenel dočekan u zgradi Vlade Srbije, a iza njih dvojice stoje američka i srpska zastava.
Na prvi pogled, sve izgleda kao jedan u moru svakodnevnih susreta državnih zvaničnika Srbije sa kolegama iz inostranstva. Samo što Grenel odavno nema nikakvu funkciju u američkoj administraciji.
Ovaj susret čini posebnim i to što o njemu nema informacije na zvaničnom sajtu Ministarstva odbrane, već samo na društvenim mrežama ministra. Tako ostaje nejasno da li su se njih dvojica sastali u privatnom ili zvaničnom kapacitetu.
Osim dočeka u Vladi Srbije, dobio je i „prajm tajm“ termin na Radio Televiziji Srbije, gde je poručio da je vreme da „američki lideri povedu“ dijalog Beograda i Prištine i iskoristio priliku da baci pokoju kritiku na račun Aljbina Kurtija „koji odbija sve ideje“. „On samo govori ’ne’, on je gospodin ’ne’“, rekao je Grenel za Kurtija.
Bez formalne funkcije u Amrici, Grenel je rado i često viđen gost zvaničnika u Albaniji i Srbiji. Da rado dolazi u Srbiju vidi se na fotografijama iz noćnih izlazaka sa srpskim ministrom finansija Sinišom Malim.
Trampov buldožer
Osim što se u srpskim medijima pojavi kada nešto prigusti sa Prištinom da bi kudio Aljbina Kurtija, zapažena je njegova poseta regionu u avgustu prošle godine kada je lansirana ideja Otvorenog Balkana. Grenel je od početka podržavao tu ideju i poručio Kosovu da „greši“ jer ne želi da pristupi ovoj inicijativi.
Iako je tokom posete Beogradu u julu ove godine poručio da ga ne plaća srpska vlast, već da je samo „Amerikanac koji voli ovaj region“, primetno je da Grenel svesrdno hvali vlasti u Srbiji i Albaniji.
Trampov čovek od poverenja i, kako za sebe kaže, homoseksualac i „nesavršeni sledbenik Hrista“ od novembra 2021. godine i pobede Džoa Bajdena ne obavlja više funkciju izaslanika američkog predsednika za dijalog Beograda i Prištine.
Ričarda Grenel je na za posrednika u nekakvom dijalogu na Zapadnom Balkanu doša sa mesta američkog ambasadora u Berlinu. „Vreme“ je u tekstu Trampov buldožer pisalo da ga nemački mediji opisuju kao čoveka koji se ponaša jednako neotesano, bahato, neuko i neprimereno kao njegov šef Donald Tramp. Nemački političari su mu zamerali „manire komesara okupacione sile“. Grenel je otvoreno podržavao ekstremno desničarske pokrete u Nemačkoj i Evropi, mešao se u nemačku unutrašnju politiku, vršio pritisak na nemačku vladu. Bio je ambasador na očitom zadatku da podriva Evropu.
Vašingtonski sporazum
Jedini opipljiv učinak tokom jednogodišnjeg mandata Grenela je Vašingtonski sporazum koji je potpisan u Beloj kući u 4. septembra 2020. godine tokom izborne kampanje.
Pravna priroda ovog sporazuma naširoko je osporavana, a osim izraelskog priznanja Kosova, koje je Tramp u svojoj kampanji prikazivao kao bogznakakav uspeh, drugih rezultata gotovo da nije bilo. O tom sporazumu danas niko ni ne govori, a nova američka kao i kosovska vlast brzo su ga zaboravile.
Ipak mnogo zanimljiviji deo Grenelove biografije od njegove uloge u dijalogu Beograda i Prištine, je njegov rad u konsultantskim vodama. On je 2009. godine osnovao svoju konsultatsku kuću Capitol Media Partners.
Kasnije se saznalo da je firma zastupala klijente iz Kine, Somalije i Irana što nije prijavljeno vlastima SAD, kuća je ugašena 2017. godine. Mediji u Americi su pisali da je Grenel zastupao i organizaciju koja je finansirala Viktora Orbana u Mađarskoj.
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Kako se ko snalazi u debatama? Zašto se tamo ide ili ne ide? O tome piše „Vreme“ u novom broju


U novom broju „Vreme“ donosi niz analiza i intervjua u susret izborima 25. oktobra


Ovo je borba između onih koji se bore za opšte dobro i onih koji su zarobili državu, koji siluju društvo i rasturaju ga. U toj borbi ova prva strana mora da pobedi. U protivnom postaćemo, kao one zemlje Latinske Amerike u kojima narko karteli državu drže zarobljenom: povezani su s političarima, krajnjom desnicom, najčešće i sa Crkvom, sa vojskom i policijom i, naravno, vrhovnim sudom


Vlast Peti oktobar najradije pamti po zapaljenoj Skupštini. Ali taj dan je počeo jedanaest dana ranije, na izborima koje je izgubio Slobodan Milošević. Uoči glasanja 25. oktobra, Žarko Korać i Ivan Marović za “Vreme” govore o dve različite opozicije, kontroli glasova i mogućnosti da neizvestan rezultat otvori novi spor oko izborne volje


Studenti širom Srbije zvone na vrata tokom kampanje – svaki tim na stotine dnevno. Otprilike polovina vrata se otvori i iza njih su nekad nasmejana, nekad mrka lica. Ali cilj su – apstinenti. Jedan hod stepeništima novobeogradskog bloka
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve