

Novi broj „Vremena“
Kako je planiran kult jednog generala
Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Zemlje Zapadnog Balkana, koje žele da se pridruže EU sada i u budućnosti, mogu da računaju na Sloveniju, poruka je zvaničnika iz Ljubljane
Slovenija je čvrst zagovornik procesa proširenja Evropske unije i ta se politika neće menjati, poručili su danas u zajedničkoj izjavi predsednica Slovenije Nataša Pirc Musar, premijer Robert Golob i ministarka inostranih poslova Tanja Fajon, povodom 20.godišnjice samita u Solunu i poruke da su vrata Unije otvorena za zemlje Zapadnog Balkana.
„Danas, 21. juna, obeležavamo 20 godina od Samita EU – Zapadni Balkan u Solunu. Povodom ovog istorijskog događaja, EU i tadašnje zemlje pristupnice i potencijalni kandidati sa Zapadnog Balkana obavezali su se jedni drugima“, ističe se u izjavi dostavljenoj FoNetu.
Kako se podseća, „EU je potvrdila evropsku perspektivu Zapadnog Balkana, a zemlje iz regiona podržale su zajedničke vrednosti: demokratiju, vladavinu prava, poštovanje ljudskih i manjinskih prava, solidarnost i tržišnu ekonomiju“.
„Zaključci samita ostaju trajna obaveza za sve – za EU i njene države članice, uključujući Sloveniju, i za Zapadni Balkan“, napominje se u Izjavi i ističe da „Slovenija ceni ovaj Samit, jer je oživeo nadu u stabilizaciju regiona posle godina rata, političke nestabilnosti i ekonomskog pada koji je usledio nakon raspada Jugoslavije“.
Početak sna
Omogućio je početak sna o evropskoj budućnosti koja vodi ka pozitivnim promenama, povećanom prosperitetu, boljoj integraciji i jačanju kontakata među ljudima, objašnjava se u Izjavi i naglašava da je saradnjom proteklih godina mnogo postignuto.
„Zapadni Balkan je generalno stabilniji. Zemlje uživaju prednosti bezviznog režima i region, u kojem je EU daleko najveći donator i investitor, ostvario je ekonomski napredak. EU i Zapadni Balkan prirodno gravitiraju jedni prema drugima“, objašnjava se u izjavi.
„Slovenija je čvrst zagovornik procesa proširenja Evropske unije. Političkom i praktičnom podrškom pomogla je svojim partnerima na Zapadnom Balkanu. Na svaki mogući način pomaže procesima vezanim za proširenje. To je dugoročna politika Slovenije, koja se neće menjati“, zajednička je poruka Nataše Pirc Musar, Roberta Goloba i Tanje Fajon.
Propuštene prilike
Propuštene su i mnoge prilike na obe strane, ocenjuje se u izjavi i izražava utisak da je „početni entuzijazam za reforme na Zapadnom Balkanu donekle splasnuo u poslednje dve decenije, tako da je trenutno svetlo na kraju tunela za članstvo u EU malo slabije nego što smo se nadali“.
Istovremeno, EU se bavi sopstvenim problemima, pri čemu proširenje nije uvek prioritet. Činjenica da EU mora da se nosi sa posledicama rata u Ukrajini zahtevala je novu opštu refleksiju o pristupu procesu proširenja. Jasno je da je ovaj proces u osnovi strateški izbor, a ne samo tehnički zadatak, ističe se u izjavi.
U svakom slučaju, dalje širenje mora pratiti osnovnu viziju procesa evropskih integracija, koja se zasniva na solidarnosti i stvarnim dostignućima kandidatkinja, naglašava se u izjavi i ocenjuje da su potrebne hrabre političke odluke.
EU je dobar izbor za region
Međutim, naše poruke regionu, Evropi i svetu su jasne. Prvo, EU je objektivno veoma dobar izbor za region, ali zemlje Zapadnog Balkana same odlučuju o svojoj budućnosti, navode Nataša Pirc Musar, Robert Golob i Tanja Fajon.
Drugo, Slovenija nema sebične interese u regionu, napominju oni u Izjavi i objašnjavaju da je politika Slovenije vođena solidarnošću prema državama i stanovnicima.
Slovenija želi isto što i narod, stabilnost i sigurnost, koji su osnovni uslovi za prosperitet i ekonomski napredak, predočili su u zajedničkoj izjavi Nataša Pirc Musar, Robert Golob i Tanja Fajon i zaključili da zemlje Zapadnog Balkana, koje žele da se pridruže EU sada i u budućnosti, mogu da računaju na Sloveniju.
B.G./FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Ratko Mladić nije rođen kao nacionalni mit već su njegov oreol planski zidali politički centri, televizije i novine. I to od početka ratova pa do danas, piše „Vreme“ u novom broju


Kako je individualna krivica Ratka Mladića pretvorena u navodnu odbranu čitavog naroda i zašto Srbija još ne želi da se oslobodi tog tereta. Upravo je individualizacija krivice Srbiji nudila izlaz. Presuda nije Mladićeve zločine pripisala Srbima. Imenovala je čoveka, njegovu komandnu odgovornost i dela za koja je osuđen. Političke i medijske elite izabrale su suprotno: da se sakriju iza naroda i presudu jednom generalu predstave kao presudu svima. Jer ako Mladić ostane sam, mora se otvoriti pitanje ideologije, propagande, ratnih profitera i sistema koji ga je proizveo i štitio


Zarad mentalne i moralne higijene nacije, neophodno je suočavanje sa tamnim stranama prošlosti. Ima mnogo ljudi u Srbiji, ali i u Republici Srpskoj, koji se godinama otvoreno suprotstavljaju nacionalizmu, priznaju činjenice o ratovima i zbog toga često plaćaju. Ratko Mladić je dovoljno delio region i Srbe za života. Vreme je da i te podele dočekaju pokop koji bi, za razliku od njegovog, zasluživao sve državne počasti


Pojedine političke partije i državne kompanije preuzele su nadležnosti i poslove diplomatskih i konzularnih predstavništava. To potvrđuju primjeri iz Banjaluke koji kazuju da je krenula mobilizacija građana sa dvojnim državljanstvom da se pridobiju za glasanje na izborima u Srbiji koji još uvijek nisu raspisani


Studenti su praćeni, prisluškivani, snimani, radilo se ne tome da “budu izbušeni” – primenjivana je policijsko-vojna taktika za obračun sa “nevidljivim protivnikom”. Režim je primenio taktiku uhođenja, praćenja, zastrašivanja i javnog blaćenja u želji da od Srbije, u političkom smislu, napravi sprženu zemlju. Ono što sada Vučić radi ne ostavlja mogućnost da poverujemo da bi, ako se desi promena, on i njegovi lojalisti mogli sutra da se uključe u politički život Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve