

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati




Američki prevoznici United Airlines, Delta Airlines i American Airlines obustavili su letove, dok su evropski operateri, uključujući Lufthanzu, AirFrance, Finnair i Vizz Air, takođe zaustavljeni
Izraelski ministar odbrane Joav Galant preneo je snagama okupljenim na granici sa Gazom da bi kopnena ofanziva na tu enklavu uskoro mogla biti pokrenuta.
“Komanda će biti izrečena. Trenutno posmatrate Gazu iz daljine – uskoro ćete je videti iznutra”, poručio je Galant govoreći o vojnoj akciji čiji je cilj uništenje ekstremista Hamasa, prenosi VOA.
Upravo zbog sve složenije bezbednosne situacije u Izraelu, „Er Srbija“ je primorana da od danas privremeno obustavi saobraćaj između Beograda i Tel Aviva, saopšteno je iz te kompanije.
Er Srbija se pridružila mnogim svetskim avio kompanijama u otkazivanju letova za Izrael, i tako je sledeći let za Tel Aviv, planiran za nedelju, 22. oktobar 2023, kao i svi ostali letovi do kraja novembra, otkazan. Prodaja karata „Er Srbije“ na toj liniji privremeno je obustavljena. Svi putnici koji imaju kupljene karte za letove do kraja novembra treba da se jave „Er Srbiji“ i imaće pravo na punu refundaciju.
„Er Srbija“ nastavlja da pažljivo prati informacije u vezi sa aerodromom „Ben Gurion“ u Tel Avivu i u kontaktu je sa svim nadležnim službama i organima. O ponovnom uspostavljanju letova kada se za to steknu uslovi, srpska nacionalna avio-kompanija će odmah obavestiti javnost.
Međunarodni aerodrom u Tel Avivu i dalje je u funkciji, ali mnogi letovi su otkazani, piše Euro News.
Izrael je inače veoma popularna destinacija za odmor, ali i izvor mnogih poslovnih putovanja, međutim, mnogi putnici se pitaju da li uopšte bezbedno putovati u Izrael ili kako izaći iz njega ako žele da odu.
Mnoge zemlje, uključujući SAD, UK i Irsku upozoravaju svoje putnike da razmotre putovanja u Izrael usled veoma loše bezbednosne situacije. Američki Stejt department traži od građana da „preispitaju putovanja“.


„Terorističke grupe, teroristi i drugi nasilni ekstremisti nastavljaju da planiraju moguće napade u Izraelu i u Gazi. Oni mogu da napadnu sa malo ili bez upozorenja, ciljajući turističke lokacije, pijace, tržne centre“, navodi se u savetu Stejt departmenta.
Izraelsko ministarstvo turizma kaže da „prati situaciju i da je posvećeno tome da osigura da svi turisti koji posećuju Izrael budu bezbedni i informisani.” Da bi pomogli u tome, uspostavili su „turističku telefonsku liniju“.
Nakon što je prvobitno otkazao letove, Virdžin Atlantik je najavio da će ponovo pokrenuti jedan od svoja dva dnevna leta od Hitroa do Tel Aviva u petak, 20. oktobra.
Ali to je jedan od retkih. Mnoge druge avio-kompanije nastavljaju da obustavljaju ili preusmeravaju njihove usluge. Američki prevoznici United Airlines, Delta Airlines i American Airlines obustavili su letove, dok su evropski operateri, uključujući Lufthanzu, AirFrance, Finnair i Vizz Air, takođe zaustavljeni.
Britiš ervejz je prošle nedelje potvrdio da je otkazao sve redovne letove do aerodroma Ben Gurion u Tel Avivu nakon što je preusmerio let nazad za London navodeći bezbednosne situacije.
EasyJet je početkom prošle nedelje otkazao letove za Tel Aviv i oni ostaju suspendovani do daljnjeg.
M.J./FoNet/EuroNews
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve