

Novi broj „Vremena“
Pobuna i defetizam: Ko bi to da digne ruke?
Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Balerina
Rođena je 2. januara 1971. godine u Beogradu. Otac Gabriel, jermenskog porekla, po zanimanju je psihijatar, a majka Gordana profesor književnosti. Srednju baletsku školu ¨Luj Davičo¨ završava 1989. godine, a već naredne godine postaje prva balerina Baletskog ansambla Narodnog pozorišta. Već šest godina udata je za teologa Sergeja Beuka. Govori engleski i ruski.
Kako je počela baletsku karijeru: Započela je igranjem solističkih volonterskih uloga do 1989. godine, a onda slede gostovanja, prvo Novi Sad i Skoplje, a potom putuje u tadašnji SSSR, Izrael, Kubu, Minhen (angažman u Bayerisches Staatsballett).
Šta je razlikuje od drugih balerina: Mala Ašhen se od drugih devojčica koje su spuštale i podizale nožice, te lomile prstiće u baletankama razlikuje u jednoj bitnoj stvari: ogromnom igračkom talentu. Poznavaoci baleta u Srba tvrde da je među balerinama jedna od najposvećenijih svom pozivu. Koliko je talentovana svojevremeno je pokazala u baletu ¨Samson i Dalila¨, kada je, zbog iznenadne povrede Duške Dragičević, uspela da u izuzetno kratkom vremenskom periodu savlada i na sebi svojstven način odigra glavni ženski lik, đavolju zavodnicu Dalilu.
Kako igra: Senzualno, ubedljivo, izražajno, na momente perverzno, njena igra izvajana je ¨kristalnim oblicima neoklasične¨ igre, čudesno, tehnički savršeno. Nezaboravne ovacije dobila je u Narodnom pozorištu, za vreme NATO bombardovanja, baš u ulozi Dalile. Dojurila je iz Berlina da ohrabri publiku i svoje kolege, takođe pogođena dramom koja se dešavala u malom industrijskom gradu Pančevu, njenom nekadašnjem prebivalištu.
Dosadašnje nagrade: Prva nagrada na Jugoslovenskom baletskom takmičenju 1989. godine, Prva nagrada na Svetskom baletskom takmičenju u Osaki 1991. godine sa dugogodišnjim partnerom Kostom Kostjukovim, Oktobarska nagrada Beograda 1992. godine.
Žena zmaj: Iste godine kada je napustila Beograd dobila je i nagradu ¨Zlatni zmaj¨, koja se dodeljuje ženi koja je svojom ličnošću obeležila proteklu godinu. Na dodeli nagrade pojavila se u tami, ¨nežna i fatalna¨, odevena u zvoncare, sa puštenom dugom crnom kosom, a onda su bljesnuli reflektori, te je i zvanično postala Žena godine. Tada smo saznali da voli i čokoladu.
Muška publika: Vole je. Gospodin Šeper je Ašhen uvrstio među svoje tri top žene svih vremena, kao i mnogi koji nisu predmet medijskog interesovanja.
Zašto je napustila Beograd: ¨Krče mi creva za baletom i ne bih htela da pregladnim. Odlazim, jer nemam vremena za čekanje, sada mi je potrebno da radim ovaj posao. Niko ne zna ko je pravi krivac i ne želim nikoga da optužujem¨, reče davne 1993. godine i otputova u Minhen. Pre toga je igrajući povredila zglob, koji je nameštao smederevski kostolomac Milija Zekov Sekulić, poznatiji kao Sekula. Došlo je i do sukoba sa mladim dirigentom Šajnovićem, koji nije želeo da svoj muzički takt prilagodi igri balerine, a tadašnji ¨bič božji¨ Narodnog pozorišta Aleksandar Berček sveo je nastupe primabalerine na pet puta mesečno. Ispratio je Ataljancovu rečima: ¨Da si bila dobra, odavno bi te već neko angažovao.¨ Šuškalo se i o njenom sukobu sa Lidijom Pilipenko, ali su obe, svaka za sebe, to naravno demantovale. Na kraju se oglasila pismom nadležnim organima u kome kaže da je duboko pogođena situacijom u kojoj se našao Balet Narodnog pozorišta, krajnje neodgovrnim i neprofesionalnim rukovođenjem i neljudskim odnosom prema igračima.
Povratak u Beograd: Do političkih promena u zemlji Ašhen je podobna umetnička elita (tačnije podobna umetnička estrada) ignorisala kao da nije ni postojala. U međuvremenu je iz Nemačke prešla u Italiju, gde nastupa kao primabalerina poznate baletske kompanije Ater balet, a pored toga ima zapažene solističke nastupe u Parizu. Počela je da reklamira modnu kuću Maks Mara za koju se netom slikala za katalog. Na sceni Narodnog pozorišta zaigraće 21. i 22. septembra, sa partnerom Denisom Kasatkinom, naravno kao Dalila, nakon čega se ponovo vraća u Italiju.


Vlasti Aleksandra Vučića pojačavaju represiju i huškaju svoje protivnike jedne na druge. Ideja je prosta – pokazati da se pobuna tobože ne isplati i da je „pametnije“ odustati


Može se reći da su izbori koji se održavaju u deset lokalnih samouprava – najskuplji lokalni izbori u istoriji svetskog višestranačja. Upregli su naprednjaci sve svoje resurse da bi pobedili na tim izborima, ne bi li održali utisak nepobedivosti. Represija koju svakodnevno sprovode ima pre svega za cilj da stvori percepciju režimske moći i odlučnosti. Bitka se, kako stvari stoje, vodi pre svega na psihološkom planu. Ključno je pitanje da li će utiske koje produkuju naprednjaci uspeti da nametnu većini građana i da im oduzmu svaku nadu da su političke promene moguće


Šta se zaista dešava u poslednjih nedelju-dve na Kosovu? Da li je zaista rešeno pitanje boravišnih dozvola i da li je uzimanje, odnosno dobijanje kosovskih dokumenata veliki ili mali korak i ka čemu? Da li je srpskoj zajednici na Kosovu išta lakše ili ne? Kako na to gleda, ako uopšte gleda, Brisel? Hoće li Srbija zatvoriti makar jedno pregovaračko poglavlje u okviru onog čuvenog i sve daljeg puta ka članstvu u EU? I kakve veze, ako ikakve, sa tim imaju predlozi Aleksandra Vučića


Status Kosova ostaje centralno pitanje za Srbiju. U takvom kontekstu, dinamika evropskih integracija susednih država dobija poseban značaj. Brza integracija Crne Gore značila bi dodatno razdvajanje političkih tokova u regionu i smanjenje manevarskog prostora Beograda u odnosima sa Evropskom unijom


Naša prva adresa je zgrada iz pedesetih godina – verovatno neokrečena od tada. Gospođa u penziji: “Mi smo aktivisti za studentsku listu. – Izvinite, ja vas ne podržavam.” Entuzijazam blago opada. Ulazimo u sledeću zgradu. Građena je kasnih sedamdesetih, fasada je od betona i crvene cigle, osam spratova, bez lifta. “Oooo, pa gde ste vi meni, znam sve, vidimo se na glasanju”
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve