

Novi broj „Vremena“
Kako pobediti SNS: Masom protiv sile
Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


Balerina
Rođena je 2. januara 1971. godine u Beogradu. Otac Gabriel, jermenskog porekla, po zanimanju je psihijatar, a majka Gordana profesor književnosti. Srednju baletsku školu ¨Luj Davičo¨ završava 1989. godine, a već naredne godine postaje prva balerina Baletskog ansambla Narodnog pozorišta. Već šest godina udata je za teologa Sergeja Beuka. Govori engleski i ruski.
Kako je počela baletsku karijeru: Započela je igranjem solističkih volonterskih uloga do 1989. godine, a onda slede gostovanja, prvo Novi Sad i Skoplje, a potom putuje u tadašnji SSSR, Izrael, Kubu, Minhen (angažman u Bayerisches Staatsballett).
Šta je razlikuje od drugih balerina: Mala Ašhen se od drugih devojčica koje su spuštale i podizale nožice, te lomile prstiće u baletankama razlikuje u jednoj bitnoj stvari: ogromnom igračkom talentu. Poznavaoci baleta u Srba tvrde da je među balerinama jedna od najposvećenijih svom pozivu. Koliko je talentovana svojevremeno je pokazala u baletu ¨Samson i Dalila¨, kada je, zbog iznenadne povrede Duške Dragičević, uspela da u izuzetno kratkom vremenskom periodu savlada i na sebi svojstven način odigra glavni ženski lik, đavolju zavodnicu Dalilu.
Kako igra: Senzualno, ubedljivo, izražajno, na momente perverzno, njena igra izvajana je ¨kristalnim oblicima neoklasične¨ igre, čudesno, tehnički savršeno. Nezaboravne ovacije dobila je u Narodnom pozorištu, za vreme NATO bombardovanja, baš u ulozi Dalile. Dojurila je iz Berlina da ohrabri publiku i svoje kolege, takođe pogođena dramom koja se dešavala u malom industrijskom gradu Pančevu, njenom nekadašnjem prebivalištu.
Dosadašnje nagrade: Prva nagrada na Jugoslovenskom baletskom takmičenju 1989. godine, Prva nagrada na Svetskom baletskom takmičenju u Osaki 1991. godine sa dugogodišnjim partnerom Kostom Kostjukovim, Oktobarska nagrada Beograda 1992. godine.
Žena zmaj: Iste godine kada je napustila Beograd dobila je i nagradu ¨Zlatni zmaj¨, koja se dodeljuje ženi koja je svojom ličnošću obeležila proteklu godinu. Na dodeli nagrade pojavila se u tami, ¨nežna i fatalna¨, odevena u zvoncare, sa puštenom dugom crnom kosom, a onda su bljesnuli reflektori, te je i zvanično postala Žena godine. Tada smo saznali da voli i čokoladu.
Muška publika: Vole je. Gospodin Šeper je Ašhen uvrstio među svoje tri top žene svih vremena, kao i mnogi koji nisu predmet medijskog interesovanja.
Zašto je napustila Beograd: ¨Krče mi creva za baletom i ne bih htela da pregladnim. Odlazim, jer nemam vremena za čekanje, sada mi je potrebno da radim ovaj posao. Niko ne zna ko je pravi krivac i ne želim nikoga da optužujem¨, reče davne 1993. godine i otputova u Minhen. Pre toga je igrajući povredila zglob, koji je nameštao smederevski kostolomac Milija Zekov Sekulić, poznatiji kao Sekula. Došlo je i do sukoba sa mladim dirigentom Šajnovićem, koji nije želeo da svoj muzički takt prilagodi igri balerine, a tadašnji ¨bič božji¨ Narodnog pozorišta Aleksandar Berček sveo je nastupe primabalerine na pet puta mesečno. Ispratio je Ataljancovu rečima: ¨Da si bila dobra, odavno bi te već neko angažovao.¨ Šuškalo se i o njenom sukobu sa Lidijom Pilipenko, ali su obe, svaka za sebe, to naravno demantovale. Na kraju se oglasila pismom nadležnim organima u kome kaže da je duboko pogođena situacijom u kojoj se našao Balet Narodnog pozorišta, krajnje neodgovrnim i neprofesionalnim rukovođenjem i neljudskim odnosom prema igračima.
Povratak u Beograd: Do političkih promena u zemlji Ašhen je podobna umetnička elita (tačnije podobna umetnička estrada) ignorisala kao da nije ni postojala. U međuvremenu je iz Nemačke prešla u Italiju, gde nastupa kao primabalerina poznate baletske kompanije Ater balet, a pored toga ima zapažene solističke nastupe u Parizu. Počela je da reklamira modnu kuću Maks Mara za koju se netom slikala za katalog. Na sceni Narodnog pozorišta zaigraće 21. i 22. septembra, sa partnerom Denisom Kasatkinom, naravno kao Dalila, nakon čega se ponovo vraća u Italiju.


Krenulo je! Festival asfaltiranja, crni fondovi, podmićivanje, pretnje… a šta protiv toga mogu studenti, opozicija i građani? „Vreme“ u novom broju ide u susret lokalnim izborima krajem marta


SNS je kampanju za netom raspisane izbore počeo već pre nekoliko meseci. Za naprednjake ovi izbori imaju ogroman značaj, popularnost im se strovalila, valja to nadoknaditi, prikazati da ih “narod još hoće”. Nema sumnje da će vreće novca, megavati energije i najširi slojevi batinaštva biti angažovani u ovu svrhu. Verovatno će biti i žešće nego prošle godine u Kosjeriću. A sa čim će opozicija – kako ova stranačka, tako i studentski pokret – protiv SNS i kako? U jednoj ili više kolona? Kakva ih situacija čeka? Gde će biti najgora borba? I, nije li zanimljiv pokazatelj da se sva mesta u kojima će izbori biti održani suočavaju sa zastrašujućom depopulacijom, a sve po pravilu – što je SNS jači, to je stanovnika manje


O iskustvima izbornog procesa govore za “Vreme” Vukosava Crnjanski, direktorka CRTE, Slobodan Orlović, profesor ustavnog prava Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, i Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI)


Pravnik Milan Tasić je na skupu 14. februara tražio da se “najbliža familija ubice Rastka Jovića trajno iseli iz opštine Surdulica, jer sumnja da će posle teškog ubistva sa predumišljajem bilo koji sud moći da im ikada više omogući bezbednost”. Dakle, da se iseli albanska porodica koja nema nikave veze sa smrću u saobraćajnoj nesreći za koju je osumnjičen rođak vlasnika pekare. Novi protest – verovatno sa istim zahtevom – najavljen je za 26. februar


Otkud ovaj i ovakav kod Vučića na Tiktoku? Izbor nije slučajan, ali jeste besmislen. Namera onog ko je to smislio bila je da pošalje poruku kako je vlast “bliska”, “normalna”... To je potez očajnika, jer mladi su na ulici, razbijaju im glave, vijaju ih po mraku, dok deca čak i u vrtićima govore: “Kad porastem, biću student”. Vučić je zauvek izgubio mladost ove zemlje
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve