
Pretplata
Veliki novogodišnji popust: Poklonite „Vreme“ sebi ili drugima
Čitajte „Vreme“ za manje od 140 dinara po broju! Do sredine januara 25 odsto popusta na polugodišnje i godišnje pretplate
„Amerika je jedna silna država i na suvu i na moru, koja se može meriti među najveće i najsilnije države, ona je zaključila ugovore sa Francuskom, Engleskom, Nemačkom itd. Dakle, što god je mogla dobiti od ovih sila, ona je dobila, a sve druge sile opet što su god mogle dobiti od nje one su dobile. Pa zar se može pretpostaviti, gospodo, da ćemo mi, ovako mala i slaba Srbija, moći nešto više dobiti i izvući od Amerike, nego što su ove druge sile dobile i izvukle?“ Ovo je, u februaru 1882, u Narodnoj skupštini govorio poslanik Nikola Pašić, u debati o tome da li sa Amerikom zaključiti trgovinski ugovor i konzularnu konvenciju i time uspostaviti diplomatske odnose.
Većinom glasova Skupština je 3. februara usvojila i ugovor i konvenciju. Na drugoj strani, američki Senat je, bez debate i amandmana, ova dva dokumenta izglasao 5. jula iste godine, da bi ih predsednik Čester Artur potpisao devet dana kasnije.
Američki diplomata Judžin Skajler, u međuvremenu imenovan za opunomoćenog ministra i generalnog konzula u Rumuniji, Srbiji i Grčkoj, dolazi u Beograd, gde 10. novembra kralju Milanu predaje akreditive, a pet dana kasnije razmenjuju se ratifikacioni instrumenti. Ugovori stupaju na snagu 27. decembra 1882.
2000.
7. oktobar – Konstituisana Skupština SRJ. Vojislav Koštunica položio zakletvu pred oba doma parlamenta. U narednim danima Koštunica je primio brojne državnike, EU i SAD ukinule su ekonomske sankcije SRJ obnovljene tri godine ranije zbog situacije na Kosovu, otvoren je proces pomirenja sa Evropom i normalizacija odnosa sa Zapadom i susednim zemljama.
11. oktobar – Zamenik američkog državnog sekretara Stroub Talbot izjavio je da SAD sada neće insistirati da jugoslovensko rukovodstvo preda bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića Haškom tribunalu.
17. novembar – U Dejtonu obeležena petogodišnjica potpisivanja mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH. Nijedan od potpisnika iz bivše Jugoslavije nije prisustvovao svečanosti. Američkom predsedniku Bilu Klintonu, tom prilikom, dodeljena je nagrada za mir „Dejton pis prajz“.
12. decembar – Američki ambasador u UN-u Ričard Holbruk nagovestio održavanje međunarodne konferencije o Kosovu.
19. decembar – Savetnik za nacionalnu bezbednost novoizabranog američkog predsednika Džordža Buša, Kondoliza Rajs, izjavila je da će nova administracija ispoštovati preuzete obaveze na Balkanu, ali je najavila i „neke promene“.
31. decembar – Prema pisanju američke štampe, dva događaja koja su obeležila 2000. godinu su izbori za Belu kuću i demokratske promene u Srbiji. Za ličnost godine „Tajm“ je proglasio predsednike SAD i SRJ Džordža Buša i Vojislava Koštunicu.
2001.
19. januar – Odlazeći američki predsednik Bil Klinton doneo je odluku o ukidanju spoljnog zida sankcija SRJ.
15. februar – Razmenom ambasadora, nakon dve godine, i formalno obnovljeni diplomatski odnosi SAD i SRJ.
27. februar – U godišnjem izveštaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u svetu, odlazak bivšeg predsednika SRJ Slobodana Miloševića sa vlasti SAD ocenile kao najvažniji događaj na tom planu u 2000. godini.
29. jun – Na donatorskoj konferenciji za Jugoslaviju, održanoj u Briselu, prikupljena je milijarda i 280 miliona dolara pomoći SRJ. Uz učešće delegacija iz 43 zemlje i 26 međunarodnih organizacija, Sjedinjene Američke Države su najavile povećanje donacija sa početnih 100 na 182 miliona dolara.
21. decembar – Američki Kongres usvojio zakon kojim se najavljena pomoć Srbiji od 115 miliona dolara uslovljava potpunim ispunjavanjem međunarodnih obaveza, pre svega u vezi sa punom saradnjom sa Haškim tribunalom.
2002.
9. januar – SAD su ukinule sankcije na prodaju oružja SRJ uvedene u septembru 1991.
14. mart – Pripadnici Službe bezbednosti Vojske Jugoslavije (VJ) priveli su potpredsednika republičke vlade Momčila Perišića, potpukovnika Miodraga Sekulića, pripadnika saveznog MUP-a Vladimira Vlajkovića i službenika američke ambasade u Beogradu Džona Dejvida Nejbora. – Jugoslovenski državljani osumnjičeni su za špijunažu i odavanje vojne tajne. SAD uložile usmeni protest zbog hapšenja američkog državljanina.
21. maj – Američki državni sekretar Kolin Pauel saopštio da su SAD odlučile da deblokiraju ekonomsku pomoć SR Jugoslaviji.
2003.
1. april – Kolin Pauel, američki državni sekretar, posetio Beograd.
2004.
31. mart – SAD zamrzle pomoć Srbiji zbog nesaradnje sa Haškim tribunalom.
2008.
21. februar – Održan miting u Beogradu pod nazivom „Kosovo je Srbija“, pola miliona ljudi na ulicama, u neredima zapaljena američka ambasada, poginuo Zoran Vujović.
28. februar – Šef diplomatije Srbije Vuk Jeremić naložio povlačenje ambasadora iz zemalja koje su priznale Kosovo.
19. mart – Američki predsednik Džordž Buš odobrio isporuku oružja Kosovu.
28. oktobar – Miladinu Kovačeviću određen pritvor zbog sumnje da je naneo teške telesne povrede Amerikancu Brajanu Štajnhaueru.

Čitajte „Vreme“ za manje od 140 dinara po broju! Do sredine januara 25 odsto popusta na polugodišnje i godišnje pretplate

Izvršna vlast najavljuje da će neugodno Tužilaštvo za organizovani kriminal pretvoriti u odeljenje Višeg tužilaštva u Beogradu – koje vodi lojalni Nenad Stefanović. O tome za novi broj „Vremena“ govori predsednik Visokog saveta tužilaštva Branko Stamenković

Potpuno mi je nejasno šta zaista znače floskule koje pojedinci koriste o otuđenju, odvajanju i ugrožavanju države od javnih tužilaca. Simptomatično mi je da su se one pojavile kada su nadležna javna tužilaštva, postupajući po zakonima, otpočela postupanje po službenoj dužnosti u vezi sa krivičnim postupcima u koje su uključeni i visoki predstavnici izvršne vlasti. Podsetiću da je vlada više puta proklamovala borbu protiv korupcije kao jedan od najbitnijih ciljeva svog rada

Šta se režim nada da će dobiti čekanjem? Jesu li te nade opravdane? Šta pobunjeno društvo – studenti, građani, opozicione partije – može da učini da natera Vučića da što pre raspiše vanredne parlamentarne izbore? Koje su lekcije iz Mionice, Negotina i Sečnja? Da li išta više znamo

Ko god je na rukovodećim pozicijama u Bezbednosno-informativnoj agenciji (BIA) do skoro bio ili se sprema da ih preuzme – dobro je za vlast, loše je za narod. Time su otklonjene sve dileme oko toga šta znači to što je umesto “druga Marka” šef operative u BIA postao “drug Nidža”
Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva
Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve