
Šumovi u vlasti
Ružić na protestu 15. marta u Beogradu: Idem, kako ne idem
„Idem, kako ne idem. Idem po Beogradu, mogu slobodno da šetam gde hoću", izjavio je funkcioner SPS-a Branko Ružić
„Amerika je jedna silna država i na suvu i na moru, koja se može meriti među najveće i najsilnije države, ona je zaključila ugovore sa Francuskom, Engleskom, Nemačkom itd. Dakle, što god je mogla dobiti od ovih sila, ona je dobila, a sve druge sile opet što su god mogle dobiti od nje one su dobile. Pa zar se može pretpostaviti, gospodo, da ćemo mi, ovako mala i slaba Srbija, moći nešto više dobiti i izvući od Amerike, nego što su ove druge sile dobile i izvukle?“ Ovo je, u februaru 1882, u Narodnoj skupštini govorio poslanik Nikola Pašić, u debati o tome da li sa Amerikom zaključiti trgovinski ugovor i konzularnu konvenciju i time uspostaviti diplomatske odnose.
Većinom glasova Skupština je 3. februara usvojila i ugovor i konvenciju. Na drugoj strani, američki Senat je, bez debate i amandmana, ova dva dokumenta izglasao 5. jula iste godine, da bi ih predsednik Čester Artur potpisao devet dana kasnije.
Američki diplomata Judžin Skajler, u međuvremenu imenovan za opunomoćenog ministra i generalnog konzula u Rumuniji, Srbiji i Grčkoj, dolazi u Beograd, gde 10. novembra kralju Milanu predaje akreditive, a pet dana kasnije razmenjuju se ratifikacioni instrumenti. Ugovori stupaju na snagu 27. decembra 1882.
2000.
7. oktobar – Konstituisana Skupština SRJ. Vojislav Koštunica položio zakletvu pred oba doma parlamenta. U narednim danima Koštunica je primio brojne državnike, EU i SAD ukinule su ekonomske sankcije SRJ obnovljene tri godine ranije zbog situacije na Kosovu, otvoren je proces pomirenja sa Evropom i normalizacija odnosa sa Zapadom i susednim zemljama.
11. oktobar – Zamenik američkog državnog sekretara Stroub Talbot izjavio je da SAD sada neće insistirati da jugoslovensko rukovodstvo preda bivšeg jugoslovenskog predsednika Slobodana Miloševića Haškom tribunalu.
17. novembar – U Dejtonu obeležena petogodišnjica potpisivanja mirovnog sporazuma kojim je okončan rat u BiH. Nijedan od potpisnika iz bivše Jugoslavije nije prisustvovao svečanosti. Američkom predsedniku Bilu Klintonu, tom prilikom, dodeljena je nagrada za mir „Dejton pis prajz“.
12. decembar – Američki ambasador u UN-u Ričard Holbruk nagovestio održavanje međunarodne konferencije o Kosovu.
19. decembar – Savetnik za nacionalnu bezbednost novoizabranog američkog predsednika Džordža Buša, Kondoliza Rajs, izjavila je da će nova administracija ispoštovati preuzete obaveze na Balkanu, ali je najavila i „neke promene“.
31. decembar – Prema pisanju američke štampe, dva događaja koja su obeležila 2000. godinu su izbori za Belu kuću i demokratske promene u Srbiji. Za ličnost godine „Tajm“ je proglasio predsednike SAD i SRJ Džordža Buša i Vojislava Koštunicu.
2001.
19. januar – Odlazeći američki predsednik Bil Klinton doneo je odluku o ukidanju spoljnog zida sankcija SRJ.
15. februar – Razmenom ambasadora, nakon dve godine, i formalno obnovljeni diplomatski odnosi SAD i SRJ.
27. februar – U godišnjem izveštaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava u svetu, odlazak bivšeg predsednika SRJ Slobodana Miloševića sa vlasti SAD ocenile kao najvažniji događaj na tom planu u 2000. godini.
29. jun – Na donatorskoj konferenciji za Jugoslaviju, održanoj u Briselu, prikupljena je milijarda i 280 miliona dolara pomoći SRJ. Uz učešće delegacija iz 43 zemlje i 26 međunarodnih organizacija, Sjedinjene Američke Države su najavile povećanje donacija sa početnih 100 na 182 miliona dolara.
21. decembar – Američki Kongres usvojio zakon kojim se najavljena pomoć Srbiji od 115 miliona dolara uslovljava potpunim ispunjavanjem međunarodnih obaveza, pre svega u vezi sa punom saradnjom sa Haškim tribunalom.
2002.
9. januar – SAD su ukinule sankcije na prodaju oružja SRJ uvedene u septembru 1991.
14. mart – Pripadnici Službe bezbednosti Vojske Jugoslavije (VJ) priveli su potpredsednika republičke vlade Momčila Perišića, potpukovnika Miodraga Sekulića, pripadnika saveznog MUP-a Vladimira Vlajkovića i službenika američke ambasade u Beogradu Džona Dejvida Nejbora. – Jugoslovenski državljani osumnjičeni su za špijunažu i odavanje vojne tajne. SAD uložile usmeni protest zbog hapšenja američkog državljanina.
21. maj – Američki državni sekretar Kolin Pauel saopštio da su SAD odlučile da deblokiraju ekonomsku pomoć SR Jugoslaviji.
2003.
1. april – Kolin Pauel, američki državni sekretar, posetio Beograd.
2004.
31. mart – SAD zamrzle pomoć Srbiji zbog nesaradnje sa Haškim tribunalom.
2008.
21. februar – Održan miting u Beogradu pod nazivom „Kosovo je Srbija“, pola miliona ljudi na ulicama, u neredima zapaljena američka ambasada, poginuo Zoran Vujović.
28. februar – Šef diplomatije Srbije Vuk Jeremić naložio povlačenje ambasadora iz zemalja koje su priznale Kosovo.
19. mart – Američki predsednik Džordž Buš odobrio isporuku oružja Kosovu.
28. oktobar – Miladinu Kovačeviću određen pritvor zbog sumnje da je naneo teške telesne povrede Amerikancu Brajanu Štajnhaueru.
„Idem, kako ne idem. Idem po Beogradu, mogu slobodno da šetam gde hoću", izjavio je funkcioner SPS-a Branko Ružić
U saopštenju SSP-a navodi se da vlast Aleksandra Vučića planira politički obračun sa opozicijom, koristeći optužbe za terorizam i rušenje ustavnog poretka
Nema nikakve sumnje da će skup biti izuzetno veliki, govori se o stotinama hiljada ljudi. Nije to nerealna prognoza, bez obzira na kampanju zastrašivanja koju režim vodi poslednjih dana i bez obzira na eventualnu blokadu puteva ka Beogradu koju, kako se tvrdi u delu javnosti, režim planira za subotu. Crta je saopštila da je tokom protekle nedelje u Srbiji održano najmanje 410 mitinga. Skoro da nema mesta, pa čak ni sela u kojem građani javno ne pokazuju, bar na neki način, snažan revolt. Ogromna energija će se sliti u glavni grad na protest koji je unapred proglašen za ključni event, posle kojeg ništa više neće biti isto. Sa ovim da posle 15. marta neće biti isto začudo se slažu i demonstranti-građani i Vučić
Kad sve ovo prođe, unuci nam neće verovati da su se – kada je Srbija vraćala dostojanstvo i slobodu – pojavile mlade osobe koje nije bilo sramota da otvoreno istupe i kažu kako ne podržavaju svoje pobunjene kolege jer ih ne zanima vladavina prava i zahtevi da se otkriju krivci za smrt 15 osoba na Železničkoj stanici u Novom Sadu. Oni “samo hoće da uče”
Bivši poslanik radikala Nemanja Šarović oduševljava mase svojim reporterskim poduhvatima. I kaže da mu je uglavnom žao naroda koji intervjuiše na Vučićevim mitinzima
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve