
Novi broj „Vremena“
Pouke Đinđićevog mandata: Ne cmizdrite nego delajte
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Foto: AP Photo/Michael Probst
Preko 40 odsto Nemaca je zabrinuto zbog stalnih poskupljenja. Dok ministarka unutrašnjih poslova daje preporuke da se domaćinstva snabdeju zalihama određenih prehrambrenih artikala, Vlada priprema meru da se za male pare može kupiti mesečna karta za javni prevoz. Jedan od apsurda situacije je da je dominantno levo-zelena Vlada obezbedila sredstva za izgradnju velikog broja socijalnih stanova, ali ne može da ih potroši jer niti ima potrebne stručne radne snage, niti građevinskog materijala, niti odgovarajućih transportnih mogućnosti
Građani Srbije se sa inflacijom svakodnevno suočavaju na pijaci i u samoposluzi, cene rastu na golo oko, a predsednik Republike ih priprema za glad i nestašicu energenata na jesen.
Nemce niko sa vrha vlsti ne plaši apokaliptičkim scenarijima, ali su i oni uplašeni zbog posledica rata u Ukrajini. Najnovije ispitivanje javnog mnjenja pokazuju da je 40 odsto građana Nemačke najviše zabrinuto zbog rasta potrošačkih cena, 34 odsto zbog ukrajinske krize, a samo 8 odsto zbog pandemije koja svugde polako pada u zaborav.
Trećina građanki i građana Nemačke kaže da će menjati stil života, ograničiti izdatke pre svega za zabavu, kulturu, posete restoranima, izlete, što pogađa one grane privrede koje su i inače najviše izgubile za vreme oštrijih mera borbe protiv korone. Velikom broj firmi iz uslužnih delatnosti preti bankrot.
Cene u Srbiji su u aprilu ove godine bile za 9,6 odsto veće nego u istom periodu prošle godine, javlja RTS. Ali je, recimo, meso poskupelo za čak 19,5 odsto.
Za isti period Nemački zavod za statistiku javlja da je inflacija ove godine iznosila 7,45 odsto, a pre godinu dana 2 odsto.
Ni nemačke potrošače, međutim, ne zanimaju suve statističke računice, nego konkretne cene hleba, brašna, mesa, benzina koje su natprosečno porasle. Posebnu zabunu unela je preporuka ministarke unutrašnjih poslova Nensi Fezer da svako domaćinstvo treba da u kući drži rezervu potrebština, na primer: 20 litara vode, 4 kilograma povrća i krompira, 3,5 kilograma paste i hleba, 1,5 kilograma mesa i ribe – po osobi. Novine su za čas izračunale da četvoročlana porodica za to treba da izdvoji oko 350 evra, što je za siromašniji deo stanovništva praktično neizvodljivo. Od preko 83 miliona stanovnika, oko 13 miliona Nemaca se smatra ekstremno siromašnim.
Nemci ne samo da su neraspoloženi zbog cena, nego srednju i mlađu generaciju zapanjuje doskora nezamisliva nestašica nekih proizvoda kao što su brašno ili zejtin, kojih sve češće na rafovima prodavnica nema nizakakvu cenu.
Cena benzina je viša nego ikada, u proseku je u aprilu iznosila 2,15 evra za litar – pre godinu dana bila je 1,52 evra. Radi se o proseku cena svih vrsta benzina i dizela u svim regionima Nemačke, razlike od grada do grada, od pumpe do pumpe mogu da budu prilično velike.
Nemačka vlada zbog toga priprema uredbu da se za samo 9 evra može kupiti mesečna karta za neograničenu vožnju tramvajem, metroom, autobusom i regionalnim vozovima u svim delovima zemlje, nadajući se da će mnogi zbog skupog goriva izabrati javni prevoz umesto vožnju sopstvenim automobilom. To bi imalo i pozitivne posledice za životnu okolinu.
Sve je veća nestašica i radne snage, posebno u zdravstvu, gotovo je nemoguće pronaći zanatlije za popravke po domaćinstvima. Zbog toga rastu i plate u određenim branšama. Prošle nedelje protestovale su negovateljice u socijalnim ustanovima naglašavajući da je sramota što u proseku primaju platu od samo 3.600 evra bruto.
Nova nemačka vlada obezbedila je sredstva za izgradnju socijalnih stanova koji bi se iznajmiljivali po prihvatljivim cenama, ali ne može da ih potroši, jer niti ima potrebne stručne radne snage, niti građevinskog materijala, niti odgovarajućih transportnih mogućnosti. Cene kirija, pogotovu u većim gradovima, poslednjih deset godina poskupile su u proseku za 92,5 odsto i iznose prosečno 13,07 evra po kvadratnom metru. U Berlinu ili Minhenu cena je višestruko veća. Svako osmo nemačko domaćinstvo troši više od polovine svojih prihoda za kiriju, u proseku 40 odsto.
Životni standard u Nemačkoj je za većinu stanovnika planete još uvek fantastično visok, ali za građane te zemlje pad standarda ih dovodi do očajanje i jača ekstremno leve i desne partije i pokrete.
J.H./Budnesamt für Statisti/Mc Kinsec/ADAC/DW/Berliner Morgenpost
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“

Stiže delegacija Evropskog parlamenta ili, što bi vlast rekla, „piculići i ustaše“. Čemu njihov izlet služi ako se o stanju u Srbiji sve zna?

Kakva su bila očekivanja građana 2001. i kakva mogu biti 2026? Šta spaja ondašnju političku realnost sa današnjom? Zbog čega su organizovani kriminal i sistemska korupcija i dalje među najvećim problemima Srbije? Šta je najvažnija politička zaostavština prvog demokratski izabranog premijera? Koliko na njegovom primeru može naučiti vlada koja dolazi posle naprednjaka

Nije Đinđić sam mogao da transformiše Srbiju. Rečenica koja kaže “s njim bi bilo drugačije, a sada je sve gotovo” jednostavno je defetistička. Ako toliko poštujete Zoranovo delo, uradite ono što bi on uradio – borite se sada, verujte u sebe i nemojte da posrnete i odustanete

Prošle godine je delovalo da bi neki delovi tužilaštva i pravosuđa mogli da se probude baš kao što su studenti tražili na početku svoje pobune. Režim nije sedeo skrštenih ruku i sada želi da ih sve koji su “digli glavu” eliminiše na “zakonit način”, ali i da spreči da se naprednjački velikaši pojave pred sudom
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve