img
Loader
Beograd, 25°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Proleće

12. мај 2005, 01:38 Miloš Vasić
Copied

Ne, nema veze sa cvećem, ptičicama, povratkom lasta i tim kičem.

Proleće je godišnje doba koje ima neki svoj astronomski početak i kraj; ni jedno ni drugo ne poklapa se sa stvarnim početkom i krajem, jer je astronomima bilo stalo jedino da godinu po svaku cenu podele na četiri jednaka dela, kao da to nešto znači. Uostalom, ako u Sijetlu, Vašington, temperatura varira tokom godine između 18 i 26 stepeni i pada kišica svakih pola sata, a inače sija sunce – zar im nije stalno proleće?

Ovde, kod nas, proleće (a ja živim u Srbiji!) nastupa kad mu padne, a sve češće traje nedelju dana, dok se ne izlegu komarci; onda nastane leto, da komarcima bude lakše. Moj deda Nika, matori skeptik, govorio je da nema proleća pre 6. maja, Đurđeva-dne; sve ostalo je propaganda. Kad padne prvi sneg, a nekada, dok se znao red, to bi bilo krajem novembra, izašao bi pred kuću i rekao: „Streja mu mera, a rok mu Đurđevdan.“ Istog pravila držao se nekada i organizovani kriminal: sezona je bila Đurđevdan–Mitrovdan; posle su se dobri običaji izgubili, pa banda radi preko cele godine, non-stop. Jedino seljaci, baštovani i ostali hortikulturni radnici drže do proleća i vode računa; lovci su ionako delom postali krivolovci. Velika prednost proleća je što počnu razne korisne biljke da rastu, pre svega mladi lukovi, crni i beli; pa rotkvice, celeri i uopšte to; pa razne voćke, naročito trešnje. Dobro, drže do proleća i životinje: lutajuća paščad kreću u švaleraciju, razne ptičurine takođe (neke se zbog toga vraćaju i sa Sejšelskih ostrva), svi mogući insekti krenu da lete okolo, a iz zimskog sna bude se mršavi i ofucani medvedi, ježevi, izvesni glodari i zmijurine koje se njima hrane. Obraduje se i sirotinja, najviše braća Romi jer se oni najlepše raduju. Bude lakše poštarima, policajcima, šoferima, željezničarima, pijačnim prodavcima i uopšte dobrim ljudima koji moraju da rade napolju i izlažu se elementima. Bude teže šumarima i graničarima, jer gora zazeleni pa se slabije vide šumokradice i šverceri. Nekada su i jataci ostajali bez prihoda kad grane proleće, ali je to prevaziđeno: opustele su šume, nema više hajduka ukraj puta u zasedi, svi su prešli u gradove, džipove i Armanijeva odela, pljačkaju sirotinju pa podmićuju bogate. A narodni pesnik bio je u krivu: eno drumova punih Turaka i svi plaćaju na naplatnim rampama.

E, sad: za to proleće vazda se nešto pametovalo kako je to pojava sa posledicama psihološkim, fiziološkim, emocionalnim i uopšte nešto arhetipski jako važno i u mitologijama spakovano kao „doba buđenja prirode“ i ostali kič. Čak su i mačke prevazišle takva tumačenja: njima je februar preko cele godine, a bogami i ljudskoj pasmini. Jesu ostali daleki odjeci našeg „prirodnog stanja“ (nomadskog i ratarskog) u običajima i religijama; tušta i tma raznih praznika i važnih datuma pada između februara i juna. Jeste: dan se produžava, pa je zgodno za prekršaje javnog reda i mira većih razmera, za otpočinjanje ratova, za pljačkanje komšija i za lov na nenaoružane civile. Sve se to uči na raznim vojnim i ostalim akademijama, taj značaj proleća. Ali, to je antropologija, ona evropska i uopšte kontinentalna; na Pacifiku to nema veze: tamo se gleda na monsune.

Ima s tim prolećem, međutim, još nešto; nešto duboko i mračno, uznemirujuće i zaista arhetipsko. Mlađi svet na to je osetljiv na način emotivan: hvata ih romantika i uopšte se zablentave nekako i skloni su da gledaju onako sanjivo; osim toga, hoće i neizdrž nekakav neodređeni da ih uhvati, pa ne znaju šta će od sebe. Stariji svet proleće teži da doživljava više nekako kontemplativno: zamisle se, pa se prisećaju, pa su melanholični. Najgore je onima između, koji niti su više mladi, a još nisu shvatili da su stari: njima se uglavnom spava ili im na pamet padaju razne ideje, pa počnu da tresu kavez svoje sredovečnosti – što po pravilu loše završi (nađu nešto mlađe ili pogrešno, najčešće oboje odjednom). Ljudska vrsta sve manje živi u skladu sa prirodom i njenim ritmovima; ali, ljudska vrsta mutira sporije nego što razvija civilizaciju koja je od prirodnih nužnosti štiti. To bi značilo da naša prolećna uznemirenja i nemiri imaju svoj uzrok, dublji od romantičnih predstava o cveću i već „ne, nemoj mi prići“ i ostale poezije za služavke. Proleće je, dakle, opasno doba godine: ne donositi odluke od životnog značaja; ne zaljubljivati se na prečac; ne potpadati pod uticaj raznih raspoloženja, koliko god ona jaka bila u datom trenutku. Čekati jesen; nije to bez neke što tradicija kaže da se treba ženiti u jesen; to je mnogo pametnije godišnje doba. Od proleća samo komarci imaju koristi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
28.мај 2025. Aleksandar Marković

Portugal Unplugged

21.мај 2025. Ivan Ristić

Kizina garaža

15.мај 2025. Vesna Marjanović

Bašta, tišina, otadžbina

07.мај 2025. Milica Srejić

Ima jedno mesto

23.април 2025. Bojan Bednar

Moje parče Berlinskog zida

Komentar

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure