img
Loader
Beograd, 17°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Proleće

12. maj 2005, 01:38 Miloš Vasić
Copied

Ne, nema veze sa cvećem, ptičicama, povratkom lasta i tim kičem.

Proleće je godišnje doba koje ima neki svoj astronomski početak i kraj; ni jedno ni drugo ne poklapa se sa stvarnim početkom i krajem, jer je astronomima bilo stalo jedino da godinu po svaku cenu podele na četiri jednaka dela, kao da to nešto znači. Uostalom, ako u Sijetlu, Vašington, temperatura varira tokom godine između 18 i 26 stepeni i pada kišica svakih pola sata, a inače sija sunce – zar im nije stalno proleće?

Ovde, kod nas, proleće (a ja živim u Srbiji!) nastupa kad mu padne, a sve češće traje nedelju dana, dok se ne izlegu komarci; onda nastane leto, da komarcima bude lakše. Moj deda Nika, matori skeptik, govorio je da nema proleća pre 6. maja, Đurđeva-dne; sve ostalo je propaganda. Kad padne prvi sneg, a nekada, dok se znao red, to bi bilo krajem novembra, izašao bi pred kuću i rekao: „Streja mu mera, a rok mu Đurđevdan.“ Istog pravila držao se nekada i organizovani kriminal: sezona je bila Đurđevdan–Mitrovdan; posle su se dobri običaji izgubili, pa banda radi preko cele godine, non-stop. Jedino seljaci, baštovani i ostali hortikulturni radnici drže do proleća i vode računa; lovci su ionako delom postali krivolovci. Velika prednost proleća je što počnu razne korisne biljke da rastu, pre svega mladi lukovi, crni i beli; pa rotkvice, celeri i uopšte to; pa razne voćke, naročito trešnje. Dobro, drže do proleća i životinje: lutajuća paščad kreću u švaleraciju, razne ptičurine takođe (neke se zbog toga vraćaju i sa Sejšelskih ostrva), svi mogući insekti krenu da lete okolo, a iz zimskog sna bude se mršavi i ofucani medvedi, ježevi, izvesni glodari i zmijurine koje se njima hrane. Obraduje se i sirotinja, najviše braća Romi jer se oni najlepše raduju. Bude lakše poštarima, policajcima, šoferima, željezničarima, pijačnim prodavcima i uopšte dobrim ljudima koji moraju da rade napolju i izlažu se elementima. Bude teže šumarima i graničarima, jer gora zazeleni pa se slabije vide šumokradice i šverceri. Nekada su i jataci ostajali bez prihoda kad grane proleće, ali je to prevaziđeno: opustele su šume, nema više hajduka ukraj puta u zasedi, svi su prešli u gradove, džipove i Armanijeva odela, pljačkaju sirotinju pa podmićuju bogate. A narodni pesnik bio je u krivu: eno drumova punih Turaka i svi plaćaju na naplatnim rampama.

E, sad: za to proleće vazda se nešto pametovalo kako je to pojava sa posledicama psihološkim, fiziološkim, emocionalnim i uopšte nešto arhetipski jako važno i u mitologijama spakovano kao „doba buđenja prirode“ i ostali kič. Čak su i mačke prevazišle takva tumačenja: njima je februar preko cele godine, a bogami i ljudskoj pasmini. Jesu ostali daleki odjeci našeg „prirodnog stanja“ (nomadskog i ratarskog) u običajima i religijama; tušta i tma raznih praznika i važnih datuma pada između februara i juna. Jeste: dan se produžava, pa je zgodno za prekršaje javnog reda i mira većih razmera, za otpočinjanje ratova, za pljačkanje komšija i za lov na nenaoružane civile. Sve se to uči na raznim vojnim i ostalim akademijama, taj značaj proleća. Ali, to je antropologija, ona evropska i uopšte kontinentalna; na Pacifiku to nema veze: tamo se gleda na monsune.

Ima s tim prolećem, međutim, još nešto; nešto duboko i mračno, uznemirujuće i zaista arhetipsko. Mlađi svet na to je osetljiv na način emotivan: hvata ih romantika i uopšte se zablentave nekako i skloni su da gledaju onako sanjivo; osim toga, hoće i neizdrž nekakav neodređeni da ih uhvati, pa ne znaju šta će od sebe. Stariji svet proleće teži da doživljava više nekako kontemplativno: zamisle se, pa se prisećaju, pa su melanholični. Najgore je onima između, koji niti su više mladi, a još nisu shvatili da su stari: njima se uglavnom spava ili im na pamet padaju razne ideje, pa počnu da tresu kavez svoje sredovečnosti – što po pravilu loše završi (nađu nešto mlađe ili pogrešno, najčešće oboje odjednom). Ljudska vrsta sve manje živi u skladu sa prirodom i njenim ritmovima; ali, ljudska vrsta mutira sporije nego što razvija civilizaciju koja je od prirodnih nužnosti štiti. To bi značilo da naša prolećna uznemirenja i nemiri imaju svoj uzrok, dublji od romantičnih predstava o cveću i već „ne, nemoj mi prići“ i ostale poezije za služavke. Proleće je, dakle, opasno doba godine: ne donositi odluke od životnog značaja; ne zaljubljivati se na prečac; ne potpadati pod uticaj raznih raspoloženja, koliko god ona jaka bila u datom trenutku. Čekati jesen; nije to bez neke što tradicija kaže da se treba ženiti u jesen; to je mnogo pametnije godišnje doba. Od proleća samo komarci imaju koristi.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
19.jun 2025. Bojana Rubinjoni

Lepota čitanja

11.jun 2025. Bojana Šumonja

Parče Menhetna

04.jun 2025. Nebojša Broćić

Moj komunizam

28.maj 2025. Aleksandar Marković

Portugal Unplugged

21.maj 2025. Ivan Ristić

Kizina garaža

Komentar

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić

Komentar

Treći predsednički mandat

Šta će Vučić kad mu istekne drugi predsednički mandat 2027. godine. Ustav ne predviđa treći. Da neće možda u političku penziju

Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure