img
Loader
Beograd, -2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Premijer liga

07. avgust 2003, 22:07 Dejan Petrović
Copied

Najvažnija sporedna stvar na svetu je engleska izmišljotina. Iako su prvi počeli da je igraju, naizgled paradoksalno, nikada nisu ostvarivali vrhunske rezultate. Mogu se pohvaliti tek osvajanjem SP 1966, kada su u finalu savladali SR Nemačku (i dan-danas spornim) pogotkom Harsta u produžetku. Međutim, ostrvski fudbal toliku world–wide popularnost ima da zahvali prvenstveno načinu igre: preskakanje sredine, skok igra, bespoštedna borbenost, gol više, nepostojanje favorita ili prednosti domaćeg terena – što povlači potpunu neizvesnost. Godinama su, ipak, bili zapaženiji po onome što se događalo na tribinama nego na terenu.

Neki zalutali balkanski (ili će biti vikinški) gen uslovio je poplavu huliganizma koja je kulminirala 1985. tragedijom na briselskom Hejselu kada je, pred početak finala tadašnjeg Kupa šampiona Juventus–Liverpul, 39 navijača – mahom italijanskog kluba – tragično izgubilo život. Više se nije moglo nazad. Svi engleski klubovi zaradili su višegodišnju zabranu učešća u evropskim takmičenjima, a kao indikativno može poslužiti podsećanje da se gvozdena ledi zalagala za što oštriju kaznu. Nešto se moralo promeniti.

Uz uvođenje rigoroznog obezbeđenja, kamera i obaveznih sedećih mesta, 1992. je posle 104 godine ukinuta Prva divizija i osnovana Premijer liga. Više ulaganja, bogatiji sponzori i televizijski prenosi načinili su pravo čudo. TV signal s utakmica Premijer lige ide u preko 150 (!) zemalja, a od 1996. i u našoj. Između svih ovih razloga za masovnu gledanost, onaj dvaputviše-nego-dobrih komentara Aleksandra Stojanovića nikako nije na poslednjem mestu. Zanimljivo je da su premiership osvajala samo tri kluba: Mančester Junajted čak osam puta, Arsenal dva, a našlo se mesta i za jedan trofej Blekburna.

Glavne odlike minule sezone jesu ispadanje Vest Hema; ulazak Portsmauta; furiozni finiš crvenih đavola; finansijski krah Lidsa koji je bagatelno rasprodao čitav (vrhunski) tim; otkriće Vejna Runija; finale LŠ na Old Trafordu; tragična smrt na terenu Kamerunca Marka Vivijena Foa. Ali, tri su događaja u međusezoni uzdrmala same temelje lige.

Događaj prvi: konačno je privedena kraju beskrajna soap opera oko prelaska Dejvida Bekama u kraljevski klub. Medijska atrakcija za čijom je pojavom Ostrvo žudelo još otkako se Gaza fudbalski samosahranio; nekadašnje čudo od deteta, kapiten nacionalne selekcije, uvek je više pažnje privlačio izvan nego na samom stadionu. Stoga veću pozornost dobijaju njegove redovne godišnje promene frizura nego (povremeni) briljantni pasovi preko pola terena. Zato je marketinški razumljiva selidba iz hladnog, kišovitog i dosadnog Mančestera na suncem okupano Iberijsko poluostrvo. Ipak, rupu nastalu njegovim odlaskom biće nemoguće valjano popuniti. Neupućeni čitalac mogao bi se neoprezno zapitati zašto bi Spice Boy stavljao na kocku stečene pozicije, enormna primanja i lagodnu sigurnost matične domovine, ako se dobro zna da engleski igrači ne idu često u strane klubove, a još manje tamo imaju uspeha. Ser Alex ne prašta. Pitajte Japa Stama.

Događaj drugi: ponos prestoničke elite Čelzi kupljen je od strane ruskog tajkuna Romana Abramoviča. Da nevolja bude gora, ovaj se već pobrinuo za sablažnjive izjave poput one da će klub smatrati tek za svoju „igračku“! Ako se, braćo i sestre, taj negativni trend – daleko bilo (pu-pu!) – nastavi, možemo s razlogom očekivati da „Patriotski savez Londona & društvo zaštitnika Temze“ predloži konkretne mere preventivne izolacije, radi efikasne zaštite od divljačkih nasrtaja trulog, a nadasve dekadentnog (novo)Istoka. Realizovani neverovatni transferi, ponude od kojih se vrti u glavi, licitiranje krupnim imenima možda će konačno dovesti i do toga da plavci po drugi put u istoriji osvoje titulu. Kako je ove godine Everton uveo praksu nošenja reklama ispisanih na kineskom, nije teško zamisliti prizor koji bi ozario dušu svakog iskrenog pravovernog fana uverenog u zasluženu dominaciju ćirilične civilizacije: Ne treba ni govoriti da bi taj (šampionski) podvig naišao na odgovarajuću podršku ti aklamativno višeraketno minobacačko veselje širom vazda miroljubivog bratskog slovensko/pravoslavnog univerzuma. Jeste. Ta tranzicija – vreme je da to stari kontinentalci nauče od novih – još kako ume da bude nezgodna stvar. Možda je mlađanog Romana i poslalo samo zato da bi ovu lekciju savladali na vlastitoj koži. Aferim.

Događaj treći: Dejvid „sigurne ruke“ Simen, legendarni golman Arsenala, pošto mu je menadžer topdžija preporučio završetak karijere, a selektor Erikson uskratio startno mesto, odlučio je da potpiše novi ugovor, i to sa Mančester Sitijem! Simen, koji će sledeće godine napuniti 41 (dobro ste pročitali) godinu, ne odustaje od svoje namere koju je izrazio i samom selektoru: da kao prvi golman reprezentacije predvodi Gordi Albion na EP 2004?! Čovek kome moramo biti zahvalni za jedan od najlepših golova ikad viđenih (u finalu KPK ’95. protiv Saragose), pri čemu su za taj trenutak njegove zasluge nemerljive. Iako ni prošlogodišnji lob Ronaldinja na SP nije za zanemarivanje. Ipak, ako me već pitate za mišljenje, potpuno podržavam tu ideju. Osim toga što mu konkurencija (još uvek) nije ništa bolja – o, naprotiv! – Englezima su tamo, kao poznatim tradicionalistima i ljudima koji drže do reda, šanse ionako infinitezimalne. Ionako su tu uvek bili samo zbog dobre zabave. A kad smo već kod nje, konjski repić je i dalje markantniji modni detalj od savršene bilijarske kugle kolege Barteza.

Ove nedelje počinje nova, dvanaesta po redu sezona. Ako se dosad niste imali priliku upoznati sa zadovoljstvima zelenog ostrvskog tepiha, prijateljska preporuka je da se (ponovo) konsultuju rani radovi Nika Hornbija. I spoznaćete u prvom licu koje stvari (ni)su sporedne. Ni najvećeg skeptika nije teško zavrbovati da – pri pogledu na pune tribine Hajberija, Enfilda, Old Traforda, Stemford Bridža, Eland Rouda ili Vila Parka – sasvim dragovoljno pristane da u toj okeanskoj porodici poštovanih prijatelja engleskog fudbala čini još jednu njegovu kap. You’ll never walk alone.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
06.januar 2026. Rastislav Durman

Godine trećeg milenijuma

25.decembar 2025. Sonja Ćirić

Prkos

18.decembar 2025. Bojan Bednar

Otuđenje

11.decembar 2025. Andrej Ivanji

Las Palmas

03.decembar 2025. Uroš Mitrović

Pank

Komentar
Kolažna fotografija svrgnutog predsednika Venecuele Nikolasa Madura i predsednika Srbije Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Hola Maduro, adios amigo

Šta je pravi bezbednosni izazov za Srbiju? Većina građana u podne i u ponoć zna odgovor – to je Vučićev naprednjački režim

Filip Švarm
Predsednik SAD Donald Tramp sa svetloplavom kravatom upire prst u publiku

Komentar

Imperijalna logika i kolektivna hipnoza

Da li je moguće da smo, posle hiljada godina imperijalnih poduhvata, sada, odjednom, toliko iznenađeni američkim upadom u Venecuelu, da ne možemo da dođemo do daha?

Ivan Milenković
Predsednik Venecule Nikolas Maduro sa povezom na očima i vezanim rukama

Komentar

Otmica Madura: Da se pripremi Petro

Predsednik SAD Donald Tramp naredio je vojni napad na suverenu Venecuelu i otmicu njenog predsednika Nikolasa Madura. Neka se pripremi Gustavo Petro u Kolumbiji

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1827
Poslednje izdanje

Intervju: Nenad Lajbenšperger, ličnost godine 2025.

Nemam prava da ćutim na nepravdu Pretplati se
Akcija “Raspiši pobedu”

Potpisivanje Srbije

Na licu mesta – lično viđenje

Moj verski turizam

Tramp i Južna Amerika

Venecuela se tiče svih nas

Intelektualna reportaža: poljski Književni institut u Parizu (1)

Sloboda je uvek i mišljenje o slobodi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure