img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

K POP

23. decembar 2015, 13:01 Ana Tašković
foto: wikipedia
Copied

Ljudi kažu da je muzika nevidljiva sila koja pokreće svet. Njeni raznovrsni žanrovi su nepresušan izvor inspiracije kako umetničkim dušama tako i običnim ljudima, jer svako u njoj pronalazi ono što mu je potrebno i što ga pokreće. Dubinu čitave ove priče sam razumela tek kada sam otkrila svet južnokorejske pop muzike ili popularnije K POP-a.

To se desilo sasvim slučajno, za doček nove 2013. godine kada sam sa dve drugarice otputovala na par dana u Budimpeštu. Kako jedna od njih čitavu K POP priču prati još od srednje škole, bilo je neizbežno dotaći se i te teme. Tada sam imala priliku da iz prve ruke čujem kakva je to muzika u pitanju, ali i da se upoznam sa pesmama njene omiljene grupe Girls Generation (SNSD). Takođe je gledanje korejske televizije ARIRANG u trenucima odmora od maratonskog obilaska Budimpešte doprinelo da se dodatno zainteresujem za ovaj neobičan muzički žanr.

Nakon povratka u Beograd počela sam i sama da slušam Girls Generation i to je trajalo približno godinu dana, a onda mi je sestra jednog dana po povratku iz škole rekla da njena nova drugarica takođe voli K POP. Počele smo zajedno da slušamo pesme koje nam je preporučila i što sam se više upoznavala sa K POP svetom shvatila sam da sam konačno pronašla muziku koja mi u potpunosti odgovara. To je bio jedan posve magičan trenutak. Moglo bi se reći da mi je na momente delovalo smešno, čak i čudno što slušam nešto tako raspevano, šareno, uigrano, stilizovano, a da pritom zbog izražene jezičke barijere gotovo ništa ne razumem. Međutim, svaka pesma je uvek nalazila način da dopre do mene. Kako sam nakon izvesnog vremena već zavolela grupe poput Super Junior, MBLAQ, Big Bang, Girls Generation, VIXX, Infinite, U KISS, Trouble Maker itd., želela sam da detaljnije saznam kako čitav muzički biznis funkcioniše i kolika je stvarna snaga „korejskog talasa“ kojem K POP pripada.

Prekretnica u muzici u Južnoj Koreji nastaje tokom 90-ih, kada dolazi do mešanja sa pojedinim američkim muzičkim pravcima kao što su rok, rep i tehno. Potpuna globalizacija ovog pravca odvija se u narednoj deceniji. Sve grupe ili solo umetnici pripadaju kompanijama koje ih treniraju za ovaj posao još od malih nogu. Postoji mnoštvo ovakvih kompanija ali su tri najjače SM Entertainment, YG Entertainment i JYP Entertainment, koje apsolutno dominiranju tamošnjim tržištem. Glasovne i fizičke vežbe kroz koje umetnici prolaze su izuzetno zahtevne jer se od njih traži da sve bude savršeno uklopljeno. Naravno, i fizički izgled ima važnu ulogu. Ovi umetnici su gotovo uvek pod budnim okom javnosti, kako na sceni tako i van nje. Uvek moraju da rade na sebi i da svojim fanovima koji ih bezuslovno podržavaju ponude nešto novo i neobično u svojim pesmama i nastupima, što zaista podržavam jer se mnoštvo svetskih zvezda više preterano i ne zanima šta će prezentovati javnosti, te bi se moglo reći da žive od stare popularnosti. Korejski idoli se uvek trude da budu odgovarajući uzor mladima. Ali tamna strana K POP-a je takva da se svaki pogrešan korak skupo plaća, čak i najbezazleniji skandal može uništiti nečiju karijeru. Njihova javnost ume da bude i te kako surova.

Međutim, klub poštovalaca K POP-a svakim danom postaje sve veći, a trenutno obuhvata Zapadnu i Istočnu Evropu, Severnu Ameriku, Latinsku Ameriku, Bliski istok, Severnu Afriku itd. Kao što vidite, K POP je doplovio do mnogih obala, a fanovi se često šale kako polako ali sigurno „osvajamo svet“. Čak je i sam Beograd bio domaćin velikom broju K POP žurki gde se ljubitelji ovog žanra okupljaju kako bi uživali u druženju i muzici koju vole. Slična manifestacija se ponovo krajem jula održala u našoj prestonici, ali ovog puta kao zahvalnost same ambasade Južne Koreje zato što toliko volimo njihovu zemlju i kulturu. Kako je ovo bila moja prva K POP žurka, nisam znala šta da očekujem, ali sam bila uverena da ću se odlično provesti, što je za osobu koja nema afiniteta prema izlascima i noćnom životu prilično velika stvar. Atmosfera je bila gotovo nestvarna. Pevala sam uz popularne numere, plesala, uživala u korejskoj hrani… Čitave večeri nisam mogla da prestanem da se smešim. Moglo bi se reći da je ovo za mene bio događaj koji u potpunosti hrani i oplemenjuje dušu.

Čak i posle svega mislim da nisam u potpunosti uspela da vam dočaram šta je to zapravo K POP. To je nešto što morate da iskusite sami, a kada ga jednom upoznate verujem da će vas kao i mene očarati i postati neizostavan deo vašeg malog sveta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
15.jul 2026. Jovana Georgievski

Vremenska kapsula

08.jul 2026. Uroš Mitrović

Večni

Vreme uživanja

02.jul 2026. Miloš Ćipranić

Bela arhitektura

Trešnja

Vreme uživanja

25.jun 2026. Katarina Stevanović

Trešnja

17.jun 2026. Zdenka Feđver

Minjoni

Komentar
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Brankov most

Komentar

Prebijanje Vladimira Arsenijevića: Zlo ispod mosta

Zlo se zavuklo pod most i tamo, zaklonjeno od svetla, ćutalo i čekalo. Kad je Vladimir Arsenijević izašao iz taksija, nad Beogradom se opet nadvila ona isto neman koja je onemogućavala izložbu Rona Haviva, sprečavala održavanje prve Parade ponosa, palila Bajrakli džamiju i Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država i vandalizovala i centar grada tokom Parade ponosa 2010.

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Velin Milić u paradnoj uniformi prima orden od Aleksandra Vučića

Pregled nedelje

Mafijaški rat u doba naprednjaka

Šta govore ubistvo Aleksandra Nešovića Baje i ranjavanje Milana Ostojića Sandokana? Zašto su porasli apetiti podzemlja? Kakvu tu ulogu igra policija? I zbog čega Vučić stalno najavljuje najave izbora

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1854
Poslednje izdanje

Intervju: Vladan Đokić, rektor Univerziteta u Beogradu

Pobeda je sigurna Pretplati se
Intervju: Vladimir Arsenijević, pisac

I dalje slobodno da šetam Beogradom

Intervju: Rodoljub Šabić

Da li bi nas napadali da smo partijski vojnici

Portret savremenika: Milan Ostojić Sandokan

Posledice i žrtve metastaze sistema

Mundijal i mi

“Pajserisana” Srbija na fudbalskoj margini

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure