img
Loader
Beograd, 34°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dunsflaše

05. новембар 2008, 12:26 Zdenka Feđver
Copied

U tegle od pet litara spremala se barena paprika, seme se nije vadilo, sa čenovima belog luka. Spremala se i paprika punjena rendanim kupusom i mlevenim biberom, a spremali su se i krastavci, prošarani grančicama mirođije. U tegle od tri litre spremao se pekmez od kajsija i šljiva, a u tegle od litre feferoni – i kompot, zvani dunst. Od raznog voća.

Sasvim logično je da onda ni tegle nisu bile tegle, već dunsflaše. U flaše od litre, spremao se kuvani paradajz. Flaše i tegle morale su biti od providnog stakla, ni slučajno obojenog, jer sadržaj se, svakim ulaskom u špajz, vizuelno kontrolisao. Sadržaj je tu brigu cenio, znam – i nikada se nije kvario.

Tegle, kao i flaše, čuvale su se ko oči u glavi. Staklo je bilo skupo, samousluge nisu postojale niti su se tegle, ili flaše, prazne ili pune, mogle naći na svakoj pijačnoj tezgi, na svakom ćošku ili, ne daj bože, na đubretu. I pored sve brižnosti, ipak se dešavalo, s vremena na vreme, da pokoja tegla pukne.

Po novu, u Somboru, nekako s jeseni, išlo se u Staklaru na Glavnoj ulici. Istina, Glavna ulica se nikada nije zvala Glavna, menjala je imena u skladu sa menama vlasti, bila je Bajai-utcza, Kossuth Lajos – utcza, Kralja Petra I, Maršala Tita, sada je opet Kralja Petra I, ali za Somborce, bila je i ostala – Glavna. Menjala je i Staklara ime, nevezano sa smenama vlasti, a vezano sa robom koju nudi. Mic po mic, nestajali su proizvodi od stakla, a pojavljivali su se proizvodi od porcelana i kristala. Kicoški, na glavnim policama, što za ukras, što za upotrebu. Lusteri, obešeni po celoj tavanici, sami su se nudili.

Nekako skraja, stidljivo su virkale šerpe, tave, lonci i pokoji smederevac. Onda su se pojavili čak i zlato i srebro, satovi… Sve luksuznija roba. Somborci su i dalje išli u Staklaru, no jednog dana i ona je pukla. Sada se u njoj šepuri strana banka, pedeset i neka po redu. U vreme Staklare koju ja pamtim, nije bilo zamrzivača, nije bilo ni plastenika i znao se jesenji red. Kada koje voće počinje da se sprema za dunst, kada se kuva pekmez, kada paradajz, a kada se kiseli paprika, krastavci i kupus. Kupus se kiselio, ni slučajno pre novembra, u drvenoj kaci, pritisnut dugovekovnim kamenom, a kamen je, ubeđena sam, nasleđivan s kolena na koleno.

Mora da je jesen bila najgore godišnje doba za naše roditelje.

Spremala se zimnica, kupovao se ogrev, opremala se deca za školu, a i to mu dođe kao neka dugoročna zimnica, a na samom kraju, na 29. novembar, Dan Republike, zna se – klale su se svinje. Mi deca o tome koliko sve to košta, uopšte nismo razmišljali. Naše je bilo da rastemo.

Kada sam dovoljno narasla i sazrela za sopstveno dete, u meni su sazreli i svi mamini recepti za spremanje zimnice, sazrelo je i vreme za kupovinu ogreva, a još brže je sazrelo vreme za opremanje deteta za školu. Samo je vreme za svinjokolje nestalo, u stvari, pretvorilo se u kupovinu polutki. Iako su u mom gradu sazrele i sve moguće samousluge, s obiljem gotove zimnice, a tegle prestale da budu čuvane ko oči u glavi, ja sam i dalje uredno nastavljala da spremam zimnicu. Sama. Godinama. I uvek previše. U strahu da neće biti dosta, nisam, kao mama, znala da odredim meru, pa se dešavalo da se na pijačnim tezgama već odavno nude novorođeni krastavci, a u mom špajzu, još uvek se cakle matori. Lanjski. I paprika. I feferoni. I dunst. I pekmez.

Kada je sindikat u mom preduzeću umešao prste u zimnicu i počeo da nudi, vrlo povoljno, a na rate, sav mogući kiseliš, sav mogući pekmez i dunst, nijednu ženu uopšte nije trebalo nagovarati da odustane od spremanja domaće zimnice. Odmah smo pristale na gotovu.

Onda sam se, nekako odjednom, našla u zrelim godinama a, potpuno dečji, poželela sam ukus mamine zimnice. I opet sam počela sama da je spremam. I, opet, previše. Opet ne znam meru. Ubeđena sam da je to zbog toga što sam pravljena 1949. godine, u vreme kada su moji roditelji bili više gladni nego siti, u vreme „tačkica“ – državnih bonova za hranu. „Tačkice“ ne vredi objašnjavati. Ko pamti, pamti. Ko ne pamti, neka se seti devedeset i neke godine, redova ispred praznih samousluga i kupovine hrane, ne na „tačkice“, već – sve po spisku, a na bonove. Ko ni to ne pamti, nadam se da nikada neće ni biti u prilici da zapamti – ali izgleda da je u moju podsvest trajno usađen mamin i tatin strah od gladi i da me taj strah prati kroz sve moje godine.

A ovih, dvehiljade i nekih kalendarskih godina, višnje i trešnje nestanu već u junu, krajem avgusta dođu i prođu čak i najlepše paprike i krastavci, koji se sada zovu kornišoni, a tropske vrućine traju li traju i naravno da se troši gomila konzervansa da sve pripremljeno ne prozukne do zime.

Staklene tegle nisu više neophodne. Ni drvena kaca za kupus.

Izmišljena je plastika. U njoj sve može da se kiseli i ukiseli, jedino se u nju ne može sipati kuvani paradajz. U moj špajz polako se uselila turšija, koje u maminom špajzu nije bilo. Sve povrće na jednom je mestu, u velikoj plastičnoj „tegli“, spremljeno o jednom trošku. Jedino se tvrdoglavo držim posebnog spremanja feferona. Paradajz je u tetrapaku. Dunst u kesi, u zamrzivaču. Kao i uvek, svega je previše. A moje dete, sazrelo je za svoje dete, za svoj špajz i za svoje zimnice.

Nadam se da će znati meru.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja

Vreme uživanja 

02.јул 2025. Uroš Mitrović

Vimbldon

Vreme uživanja

25.јун 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

19.јун 2025. Bojana Rubinjoni

Lepota čitanja

11.јун 2025. Bojana Šumonja

Parče Menhetna

04.јун 2025. Nebojša Broćić

Moj komunizam

Komentar

Pregled nedelje

Vučićev testosteron, nepravda i beščašće

Da li bi ste seli sa Aleksandrom Vučićem za kafanski sto nakon što je pomilovao naprednjačke muškarčine koje su palicom junački polomile vilicu studentkinji? Osim gubitka elementarnih moralnih kočnica, šta još stoji iza ovog čina

Filip Švarm

Komentar

Tako rade kukavice: Premlaćivanje studenata sa najavom

Nad premlaćivanjem i hapšenjem studenata čovek može da se zgrozi, ali ne sme da se iznenadi – pa sve je to Aleksandar Vučić najavio. Ali, videće da je pendrek slaba zaštita od naroda

Nemanja Rujević

Komentar

Vidovdan 2025. i ujka Albert

Generacija koja vodi ovu pobunu prihvata razlike kao deo svog horizonta normalnosti, nešto prirodno i podrazumevano. Otuda je njihov patriotizam čist, nimalo nalik toksičnom nacionalizmu iz devedesetih

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1800
Poslednje izdanje

Režimsko nasilje nad građanima

Narod na barikadama Pretplati se
Iz studentskog protesta u građansku neposlušnost

Teturanje Golijata iz Ćacilenda

Ova situacija

Anatomija jedne vlasti

Lokalni izbori

Huliganski desant na Kosjerić 

Novi Sad – centar otpora

Kad se Lala najedi

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure