img
Loader
Beograd, 7°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Dođoš i Nađoš

14. decembar 2022, 21:00 Igor Mihaljević
foto: nenad mihajlović / tanjug
Copied

Portal mojnovisad.com nedavno je razgovarao sa Husom (62), čovekom koji je u SFRJ osamdesetih došao iz rodnog Irana slučajno i ovde odlučio da ostane. Danas je zubar i lokalna legenda, jedan od nas, ali to ipak ne vredi i primećujem da se na njegovom primeru opet poteže pitanje ko je ovde tzv. dođoš, a ko tzv. staroš, odnosno tzv. nađoš, kako se u naseobini koja odavno nije grad zovu oni koji naizgled niotkuda nisu došli.

Evo ja bih, kao tzv. nađoš, priupitao te ostale nađoše gde je njima rođen askurđel, kurajber ili beli orao? Da nije možda spontano iznikao iz njive u ataru Gložana, kao suncokret? Ili se možda pre šest miliona godina izmrestio u Panonskom moru, pa perajima zasadio vinograd na Fruškoj gori, tadašnjem ostrvu?

U Vojvodinu i Novi Sad je bukvalno svako došao pre ili kasnije. Mi živimo na preplodnom dnu Panonskog mora koje, osim za retke biljke, insekte i štetočine, nije bilo naseljivo i upotrebljivo sve do pojave Austrougara. Pogledajte starorimske mape i videćete nepreglednu, močvarnu vukojebinu dobru jedino za bolesti i mučenje. Nije džabe rimski limes bio upravo ovde. Mesto gde je i moćni Rim, jedna od naših kolektivnih kolevki, rekao laku noć.

Zanimljivo, ali Panonsko more je bilo zapravo jezero, baš kao što najpoznatija novosadska crkva uopšte nije katedrala, iako je tako svi zovu. Slično, naš drugar Hossein Farzihamedani, zvani Husa, a kako drugačije, odavno je tzv. nađoš, ali je to uočavanje stvarnosti nekim drugim tzv. nađošima kanda prevremeno ohladilo nedeljnu supu sa krugovima od masti, pa su se našli prozvanim da ga pogrešno prozivaju da je tzv. dođoš, jel’da.

U ne malom broju slučajeva, u pitanju su ljudi koji imaju manje godina nego što Husa živi u Novom Sadu. I sad ti čoveku koji je otišao iz zemlje kojom vlada ajatolah Homeini, pa pre skoro 40 godina slučajno završio ovde na obostranu radost Novosađana i sebe samog, kažeš da je dođoš?! Majke ti?! Umesto da mu kažeš: “Bravo care, i ja bih zapalio iz tog pakla u Jugoslaviju, pa završio u Novom Sadu!”

Što se tiče tvrdnje da su tzv. dođoši upropastili Novi Sad, ozbiljno bih predložio da takav iskaz postane prekršajno delo. “Taksa za glupost” neka se zove, globa 100 dinara, simbolično, baš kao što je simboličan moronizam onog koji takav iskaz javno iznosi, bez i teoretske šanse da ga potkrepi uverljivim dokazima. To što si jednom imao problema u životu sa bahatim Krajišnikom ili ti je Galensov/Dodikov novi betonski monstrum zaklonio Sunce u preplaćenom stanu, nisu validni argumenti. Uostalom, SANU, univerzitetski profesori, pa i klero-nacionalno komirana Matica srpska, ugrobarili su te više nego svi nepismeni ljudi od Vardara do Triglava.

Poštena dijagnoza glasi ovako: Novi Sad je ubila autoimuna bolest palanačkih dokoličara, baš tih tzv. nađoša, nesposobnih da upru prstom u sebe kada to zasluže. Armija generala čije bitke mora da bije neko peti, jer su generalski čin sami sebi dodelili čim su prohodali. Kako gde? Pa i na betonu, i na černozemu, i na dnu Dunava, istovremeno, baš kao što je mali Joška išao 529 kilometara u školu svaki dan, po bespućima permafrosta, uzbrdo u oba smera.

Komformizam, građanski kukavičluk, lenjost i neutemeljena uzvišenost iznad situacije – to je ubilo Novi Sad iz sećanja tzv. nađoša, a ne tzv. dođoši.

Da li postoji mogućnost da se jednom za svagda ratosiljamo podele na tzv. dođoše i nađoše, a da ljude procenjujemo po kakvoći karaktera i po tome kako se ponašaju? Stavljam ruku u vatru da su neki od tzv. dođoša veći Vojvođani nego neki od onih koji se u to kunu, isto kao što postoje tzv. nađoši koji su veći primitivci i balvani od najgoreg tzv. dođoša. Da li to znači da su svi tzv. dođoši bogom dani? Ne, naravno, ni u ludilu. Postoje tzv. dođoši koji smatraju da će im biti bolje ako ovde prenesu navike, običaje i prakse koji su, češće nego ređe, od njihovog rodnog kraja napravili neperspektivnu sredinu za život. Prepoznaćete ih po nekontrolisanoj upotrebi manipulativne frazetine “Srpska Atina” bez ironičnog otklona, a što u Srpskom svetu označava habitus onih Srba koji uredno plaćaju račune za komunalije, koristeći u tom neugodnom procesu svih 30 ćiriličnih slova i sedam padeža.

To jeste blesavo, ali takvom se čoveku pružaju ruka i primer, a ne kletva i batina. Igra se na ljudski stid ako mora. Nešto će upaliti, uvek upali. Ako ne kod đeda, primiće se na unuče. Vrlo je lako prestati biti tzv. dođoš, a još je lakše prestati biti klasičan novosadski trovač ionako zagađenog vazduha.

Kada si u Rimu – ponašaj se kao Rimljani. Ako si već Rimljanin – ponašaj se kao građanin sveta.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja
07.maj 2025. Milica Srejić

Ima jedno mesto

23.april 2025. Bojan Bednar

Moje parče Berlinskog zida

16.april 2025. Nebojša Broćić

Mala lična utopija

10.april 2025. Jovan Kale Gligorijević

Wild horses

03.april 2025. Uroš Mitrović

Mastersi

Komentar

Pregled nedelje

Mrači i muti, čaršijski rode

Ukoliko različiti oponenti Vučićevog režima nisu u stanju pomoći studentskoj omladini, mogli bi makar da ne odmažu. Suviše dugo su radili na isti način i sa istim poraznim rezultatima da bi mogli očekivati da ih itko išta pita

Filip Švarm

Komentar

Zašto sad želimo izbore

Nema više studenti napred, a mi za njima. Sad smo svi u istom sosu: isterali smo zver na čistinu. Znamo kako dalje ide

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Komentar

Dragan Bujošević i Nenad Lj. Stefanović – dvojac u teškoj deluziji

Uprkos masovnim protestima ispred RTS-a, desetinama hiljada ljudi na ulicama i višenedeljnoj blokadi, dvojac sa vrha Javnog servisa i dalje ne vidi problem. Ili se barem trudi da ga ne vidi, dok javnost sve više gleda kroz prozor – i traži izlaz

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1792
Poslednje izdanje

Studentski zahtev za raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora

Istorijska šansa Srbije Pretplati se
Paralelni univerzum Aleksandra Vučića

Padobranac na Floridi i ostala brukanja

Intervju: Veran Matić

Nepravda je ugrađena u sistem

Lični stav

Univerziteti i vlast – poslednja runda

Kultura sećanja

Dan pobede u Berlinu, 8/9. maj 1945.

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Vreme 1780 13.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure