img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Đubrište

01. jun 2005, 21:21 Miloš Bobić
Copied

Đubrišta prošlosti su pazl iz kog arheolozi nastoje da slože tokove opšte i posebne istorije. Dok opšta istorija dosta precizno određuje periode, njihove pragove i aktere, posebne istorije imaju bar dva tumačenja: mitsko i istoriografsko

Često se ova dva tumačenja prošlosti razilaze a još češće imaju samo različita objašnjenja istih činjenica. Mitsko tumačenje je obično lirski obojeno, upliće jurodive, junake nadnaravnih moći, veru, odanost, ljubav, magiju i pripadajuća narodska verovanja. Ponekad i slučaj. Istoriografsko tumačenje je faktičko i realno. Jednom rečju – suvo, sagledano u kontekstu opšte istorije, temeljeno na egzaktnim izvorima i dokumentima. Slučaj u njemu ne figurira. U svakom slučaju, nijednom od ova dva tumačenja ne nedostaje logička nit. Jedino se logike razlikuju. Obično ispadne da istoriografija ispravlja mitove. Obrnuto se ređe događa.

Kvart uz bivšu gradsku kapiju meštani su prosto zvali Roba. Verovalo se da je taj deo grada bio sedište magacina i prodavnica tekstila, tkačnica i krojača. Tačku na taj deo gradske istorije stavile su dve jednovremene katastrofe: epidemija kuge i zemljotres. Srednjovekovni grad je bio gotovo sasvim sravnjen sa zemljom. Ipak, tradicija se čuvala i negovala. Turisti su prolazili posećujući niz sličnih gradića u zaleđu obale. Suveniri su evocirali uspomenu na slavu i veštine majstora krojača. Etnografija je preovlađivala na modelima odeće u izlozima brojnih butika. Grad je opstajao na mitu i vlastitoj tragičnoj istoriji.

Ali grad je živa pojava. Menja se u vremenu i s vremenom. Modernizuje se shodno standardima epohe. Na prostoru Robe kopan je duboki kanal za polaganje kanalizacionog kolektora. Po ubeđenju arheologa, tom prilikom su otkriveni materijalni dokazi postojanja kvarta specijalizovanog za tekstil. Arheolozi su trans novog otkrića delili s okupljenim radoznalcima. Pored ljudskih i životinjskih kostiju, paoka i celih točkova u raljama bagera izronile su velike količine krpa, satenskih cipela, ukrasa od srme, dugmadi od slonovače i srebra, svilenog konca, komada i celih delova odeće: jeleci, dolame, košulje, bluze, krinoline i korseti. Mnogi od njih su se obreli u malom gradskom muzeju. Mit je nepobitno overen egzaktno utvrđenom istorijom.

Između svih sagorelih i krhkih krpa i đinđuva našao se i neugledan, natruo kovčežić. U njemu je bio pohranjen svežanj slepljenih pisama. Bila su požutela i nagrižena vlagom, a tekst u velikoj meri nečitljiv, razliven u blede fleke i oštećen raspadanjem papira. Kovčežiću arheolozi nisu pridavali posebnu važnost. Između svih onih sjajnih komada odeće neugledna kutija se činila nevažnom. Ostala je na ivici iskopine. Komad sa istorijskog đubreta se obreo na gradskom đubrištu.

Poneo je kovčežić kući. Rastavljao je krhotine papira vođen znatiželjom arheologa amatera. Rekonstruisao je delove čitljivog teksta nadopunjavajući ih vlastitim pasažima. Trudio se da pisma složi po redu, da ih zaokruži u smislenu i hronološku celinu. Tako je otkrio da je mladi plemić iz udaljene luke zavoleo ćerku lokalnog mesara. Zaljubio se na prvi pogled. Voleo ju je neizmerno. Obećao joj je da će je zaprositi uz trinaest zaprega darova garderobe. Pripreme su bile duge. Pisma sa narudžbinama je poslao u Veneciju, Dubrovnik i Konstantinopolj. Prošle su nedelje pre nego što je dobio odgovor. Prvo iz Venecije. Javljali su da toliku robu mogu da isporuče tek za šest meseci, jer u skladištima nije bilo više od dve do tri zaprege robe. Bala tekstila je bilo dovoljno, ali je od njih tek trebalo skrojiti i sašiti odeću. Poruke sa drugih adresa nisu obećavale ni više ni brže.

Porudžbine su zato poslate na sve strane. Prošla su tri meseca. Bila je 1582. godina. Uveden je gregorijanski kalendar. Dve nedelje ranije nego što je ugovoreno, 30. juna, u luku je uplovila lađa s poslednjom narudžbinom. Bale su pretovarili u magacine gde je već ležalo, raspakovano i očišćeno, deset zaprega robe. Trinaestu je napabirčio kod gradskih krojača, kod lokalnih Jevreja i Jermena. Kaftani, suknje, jeleci i marame, obuća satenska i kožna, vezene košulje, svileni šalovi i ešarpe su složeni, upakovani i natovareni na kola.

Posle tri dana, u zoru, predvođene proscem na beloj kobili, trinaest zaprega sa po pet konja je napustilo luku i krenulo put unutrašnjosti. Vazduh je bio protkan povetarcem i grudvama oblaka. Mirisali su čempresi. Zaprege su osvajale put vođene iskusnim ali pospanim kočijašima.

Sunce je već leglo iza brda kada je prva zaprega prešla most. Na ulicama posutim krečom nije bilo žive duše. Živi su se ili razbežali bez traga ili su ostali zaključani iza teških kapija svojih porodičnih utvrđenja. Tek poneka crna zaprega sakupljala je umrle. Vatre su gorele posvuda. Grad je bio pretvoren u veliku lomaču. Gusti dim i smrad nagorelih leševa su upotpunjavali sliku pustoši. Da, u gradu se nastanila kuga. Sa stotinama drugih meštana, dragana mladog plemića je bila položena u masovnu grobnicu i prekrivena debelim slojem živog kreča. Trinaest kocijaša su u panici napuštali zaprege bežeći putem nazad, u polje, ili su skakali u reku.

Trinaesta zaprega je ostala na kapiji, ispod svodova ulaznog trga. A onda je tlo počelo da se trese. Kamene gromade su se obrušavale, postavljajući pozornicu mita.


Reakcije: Miroslav Dopuđa

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vreme uživanja

Vreme uživanja

25.jun 2025. Nebojša Broćić

Moji izbori

19.jun 2025. Bojana Rubinjoni

Lepota čitanja

11.jun 2025. Bojana Šumonja

Parče Menhetna

04.jun 2025. Nebojša Broćić

Moj komunizam

28.maj 2025. Aleksandar Marković

Portugal Unplugged

Komentar
Kvantni skok u srpsku budućnost: Maketa za Ekspo 2027. u Surčinu

Pregled nedelje

Ekspo kao Surčinski klan

Ekspo je za naprednjačku elitu razlog da dobro potegne. Pogotovo što sluti da će im to čerupanje narode i države biti poslednji valcer. Posle kud koji mili moji

Filip Švarm

Komentar

Vidovdanski protest: Posve u duhu kneza Lazara

Lazar Hrebeljanović nije samo vojnik i vladar, već svetitelj koji svedoči da Carstvo Božije nije u suprotnosti sa borbom za pravdu

Jelena Jorgačević

Komentar

Vučić, vojska, obmane i laži

U svojim obmanama po pitanju Vojske Srbije, u koje se upliće kao pile u kučine, Aleksandar Vučić je otišao korak dalje ne bi li ispeglao one prethodne

Davor Lukač
Vidi sve
Vreme 1799
Poslednje izdanje

Vojska i municija

Muke “vrhovnog komandanta” Pretplati se
Kulturna politika

Čitajte ratne i druge zločince

Košarka

Skupocena pojačanja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure