Današnji protest jeste radikalizovan u odnosu na prethodne, ali ne zbog blokiranih puteva, već zato što građani četiri najveća grada zajedno brane državu od nasilja. Studenti i svi mladi bili su lideri i današnjeg protesta
„Ispunili smo naš cilj, ispunili smo celu Ulicu kneza Miloša“, kazala je na Autokomandi studentkinja učesnicima protesta u Beogradu, i time označila da je današnji protest završen.
Studenti i svi mladi, bili su lideri i današnjeg protesta.
Građani su večeras u Beogradu, iako to nije bilo planirano otišli i na most Gazela.
Prošle nedelje je najavljeno da će današnji, sedmi protest biti radikalniji. Onda je u sredu definisano da će to biti blokiuranje puteva i proširenje protesta. Danas, kad je taj cilj ostvaren, kad su putevi blokirani, videlo se da je najveća i zaista impresivna radikalizacija ovog protesta u odnosu na prethodne to zajedništvo građana koji u četiri najveća grada Srbije traže da žive u zemlji bez nasilja, bez podela, u pravednoj zemlji.
Foto: TanjugMladi Beograda
„Upomoć, davimo se u Vučićevim lažima!“ pisalo je na jednom od transparenata u Kragujevcu.
„Mi smo ovde da sistem uspostavimo, da ga promenimo. U ovom protestu i jest ideja da se svi skupimo, sada je četiri grada sledeći put će biti još više gradova i na kraju će Srbija da stane. Tu poruku mi želimo da pošaljemo da nema više pojedinaca, da jedino to možemo da uradimo zajedno“, rekao je Nikola Nešilić iz pokreta „Zajedno“.
Narodni poslanik Miroslav Aleksić rekao je u Beogradu da „ovaj broj ljudi sedmi put zaredom potvrđuje kakva je energija među građanima Srbije. Što se tiče radikalizacije, mi danas u ta četiri grada ćemo blokirati saobraćajnice, to je za ovu nedelju. Sledeće nedelje će biti još, ili će stati nasilje ili će stati Srbija. Ili će vlast ispuniti zahteve, ili će Srbija morati da stane“.
U Nišu su kolonu predvodili studenti.
Asistent na Matematičkom fakultetu Vukašin Stanojević, koji se obratio na skupu, podsetio je da je moralna i građanska dužnost da se ustane protiv nasilja.
„Ne zaboravite, što veći ugled, to veća moć i veća odgovornost. Zato je izuzetno bitno da ovaj protest pored glumaca podrži što veći broj profesora i muzičara i ja ih pozivam da stanu uz nas“, kazao je Stanojević.
U Novom Sadu, profesorka Vesna Rakić Vodinelić rekla je da su „Aleksandar Vučić i njegova stranka preuzeli su državni suverenitet. Kad je nasilje kulminiralo nezapamćenom tragedijom, očekivali smo adekvatnu reakciju koje nije bilo. Umesto toga, dobili smo mantru Ane Brnabić da sistem nije pao. To je bedan izgovor“.
Večeras oko 19 časova, nakon prvog sata sedmog protesta „Srbija protiv nasilja“, iz kabineta predsednika Republike Srbije Aleksandra Vučića javljeno je da će se obratiti sutra, u nedelju 18. juna, u 10 časova. Povod novog vanrednog obraćanja predsednika Srbije nije naveden.
U to isto vreme vreme, u Beogradu građani su uveliko bili na putu ka Mostarskoj petlji kako bi blokirali saobraćaj, a u Kragujevcu, Novom Sadu i Nišu ka krajnjim tačkama protesta u tim gradovima.
S.Ć./ N1/Danas/FoNet
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
U Srbiji je održana akcija "Buka protiv zvučniog topa". Na godišnjicu zloupotrebe „zvučnog topa“ nad mirnim demonstrantima građani su pravili buku udaranjem u šerpe i lonce, trubljenjem automobilskim sirenama i drugim vidovima simboličnog izražavanja nezadovoljstva
Predsednik Vučić pozvao je na ujedinjenje „da nas više niko ne deli po generacijama ili drugim pitanjima“ u kampanji pred lokalne izbore u Bajinoj Bašti
Optužbe Aleksandra Vučića da Hrvatska učestvuje u u studentskim protestima u Srbiji i takozvanoj „obojenoj revoluciji“ su oblik državnog terorizma, kaže bivši hrvatski obaveštajni oficir Ante Letica
Zloslutni huk protutnjao je kroz masu ljudi u centru Beograda na velikom studentskom protestu 15. marta 20205. u 19.11 sati. Iste večeri javno su iznesene sumnje da se radilo o zvučnom talasu ili zvučnom topu. Šta se do sada zna i šta se tačno dogodilo pre godinu dana
Preminuo je filozof i sociolog, jedan od najuticajnijih intelektualaca Nemačke Jirgen Habermas koji je NATO agresiju na Jugoslaviju 1999. godine ocenio kao rat na granici između prava i morala
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!