

Mediji
Informer opet zabranjen u Crnoj Gori
Drugi put za nekoliko meseci program televizije Informer je zabranjen u Crnoj Gori zbog govora mržnje i negiranja nacionalnog identiteta Crnogoraca




Univerzitet poziva na dijalog sa studentima, kako bi se ispunili njihovi zahtevi i stvorili uslovi za nastavak školske godine, čiji je regularan završetak ozbiljno ugrožen
Platforma za razgovor – ovo je dokument koji je Univerzitet u Beogradu predstavio, nakon razgovora sa premijerom Đurom Macutom. Zamišljen je kako bi studenti kroz dijalog imali priliku da razgovaraju sa nadležnim organima i institucijama.
„Pokušaj da se protiv volje studenata izvode nastavne aktivnosti predstavljao bi povredu prava na slobodno okupljanje u cilju zaštite javnog interesa, koje je garantovano najvažnijim aktima međunarodnog prava. Osim toga, takvo postupanje bilo bi u suprotnosti sa načelima akademskog integriteta i akademskih sloboda, te s etičkim principima na kojima se temelji naše društvo“, navedeno je u dokumentu koji je objavljen i na sajtu Univerziteta.
Kako se navodi u dokumentu, izvođenje nastave protiv volje studenata bilo bi faktički nesprovodivo, što se može zaključiti iz iskustava visokoškolskih ustanova u Srbiji na kojima je rukovodtsvo pokušavalo da održi nastavu u postojećim uslovima.
„Rektor i dekani nemaju mandat od studenata da pregovaraju o ispunjenju studentskih zahteva, niti okončanju i modifikovanju blokade. Univerzitet u Beogradu podržava inicijalne studentske zahteve, ali ne učestvuje u organizaciji blokada, niti može da ih obustavi“, navedeno je u Platformi koju su potpisali Vladan Đokić i 31 dekan.
Prekid hajke
Dodaje se da su Univerzitet i fakulteti konstatovali faktičko stanje nastalo odlukom studentskih plenuma i istovremeno podržali studentske zahteve i pravo studenata na miran protest, okupljanje i izražavanje mišljenja.
„Rektor i dekani ne raspolažu pravnim mehanizmima ni faktičkim mogućnostima da okončaju blokade, s obzirom da studentski zahtevi nisu u nadležnosti rektora i dekana, već se odnose na šire društvene činioce“, navedeno je na univerziteskoj Platformi, podsećajući i na to da je Ministarstvo prosvete, u svom dopisu od 25. decembra prošle godine, konstatovalo nemogućnost izvođenja nastave.
Univerzitet u Beogradu zahteva da bez odlaganja prestanu pritisci na njega i njegove članice, a posebno da se obustavi vanredni nadzor prosvetne i finansijske inspekcije, kao i Državne revizorske institucije na fakultetima.
Zahteva se i prestanak medijske hajke na rektora, dekane, studente i zaposlene, kao i javno iznošenje pretnji i pritisaka upućenim najstarijoj i najuglednijoj visokoškolskoj ustanovi u Srbiji.
Još jedan od zahteva jeste isplata sredstava za sve zaostale plate iz budžetskih sredstava u punom iznosu.
Insistira se i na tome da se stavi van snage izmena Uredbe o normativima i standardima uslova rada univerziteta i fakulteta za delatnosti koje se finansiraju iz budžeta, jer se njom protivustavno i protivzakonito menja struktura radnih obaveza zaposlenih na visokoškolskim ustanovama, piše FoNet.
Traži se i da se stavi van snage Zaključak Vlade od 24. marta, kojim se protivzakonito odlučuje da će se visokoškolskim ustanovama uplaćivati samo deo sredstava za budžetske plate nastavnika i saradnika.
Pitanja za državu
Univerzitet u Beogradu je putem Platforme postavio pitanja Vladi Srbije i Ministarstvu prosvete.
Prvo pitanje jeste da li se i kada planira početak dijaloga sa studentima koji blokiraju fakultete o ispunjenju njihovih zahteva, kako bi se omogućio nastavak školske godine?
Još jedno od pitanja jeste i to kada će početi naredna akademska školska godina i da li se planira produženje tekuće školske godine.
Pitanja upućena Vladi odnose se na to kada i pod kojim uslovima će se obavljati upis na studije u narednu školsku godinu i traži se njen odgovor na pitanje da li se se planira smanjivanje propisanog broja ESPB bodova, kao uslov za upis na teret budžeta ili opcija bezuslovnog upisa studenata u narednu školsku godinu, uz zadržavanje sadašnjeg statusa studenata.
Poslednje pitanje u nizu je i da li se planira promena i smanjivanje uslova za zadržavanje studentskih stipendija i kredita.
Kako je vlast odgovarala na studentsku blokadu
Studenti koji učestvuju u blokadi fakulteta, zahtevajući odgovornost za tragične propuste u vezi pada nadstrešnice, postali su meta privođenja, institucionalnih pritisaka i, medijskih diskreditacija, čak i fizičkog zastrašivanja.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, optužio je studente za pokušaj „obojene revolucije“, tvrdeći da su finansirani od strane stranih sila, sa ciljem da destabilizuju zemlju.
Tokom većeg broja protesta, privedeno je više osoba, među kojima su studenti i politički aktivisti.
Studenti su prijavili napade od strane neidentifikovanih osoba tokom protesta.
Iako je predsednik Vučić izjavio da su svi zahtevi studenata ispunjeni, studenti su insistirali na odgovornosti za napade i oslobađanju privedenih, što vlasti nisu u potpunosti prihvatile.
Incidenti vezani za fizičke napade na studente, u kojima su automobili udarali u studente koji su učestvovali u blokadama, izazvali su dodatnu zabrinutost zbog bezbednosti studenata tokom protesta.
Time se postavilo pitanje odgovornosti nadležnih institucija za zaštitu građanskih prava i sloboda.


Drugi put za nekoliko meseci program televizije Informer je zabranjen u Crnoj Gori zbog govora mržnje i negiranja nacionalnog identiteta Crnogoraca


„Tačno je reći da smo postigli zaključak o velikom delu pitanja o kojima se raspravlja, ali reći da to znači da je potpisivanje sporazuma neizbežno - niko ne može da iznese takvu tvrdnju“, kaže portparol Ministarstva spoljnih poslova Irana Esmail Bakai


Da li su studenti na Slaviji predstavili delove političkog programa ili samo pravac pobune? Profesor Fakulteta političkih nauka Bojan Vranić za „Vreme“ kaže da ima naznaka pomeranja ka programu, ali da je snaga studenata i dalje u mobilizaciji i poverenju građana


Curenje fotografija aktiviste Nikole Ristića sa nadzornih kamera beogradskog aerodroma u tabloide, obelodanilo je da je aerodrom omogućio pristup ovom nadzoru bez ikakvih sporazuma i pravila „neograničenom broju ljudi“, piše Birn


Dokument Stejt departmenta pokazuje da Vašington više ne želi dugoročne projekte političkog preoblikovanja Zapadnog Balkana, već stabilnost koja odgovara američkim bezbednosnim i ekonomskim interesima. U fokusu su trgovina, energetika, NATO saradnja i borba protiv transnacionalnog kriminala
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve