U ponedeljak se održava sednica Komisije za proširenje Beograda na vodi. Kako „Vreme” saznaje, SANU će tražiti da pored zaštićene hale 1 budu sačuvane i hale 2 i 3 Sajma
U ponedeljak će biti održana zatvorena sednica Komisije za javni uvid u Nacrt izmena i dopuna prostornog plana projekta „Beograd na vodi“.
Planom je predviđeno širenje projekta „Beograd na vodi“ za dodatnih oko 330 hektara, čime bi se gotovo utrostručio početni plan za razvoj ovog zajedničkog projekta u kojem Srbija ima 33 odsto, a kompanija iz Ujedinjenih Arapskih Emirata Igl Hils 67 odsto vlasništva.
U okviru širenja Beograda na vodi planirano je zauzimanje delova priobalja na Novom Beogradu, izgradnja luksuznih stanova, komercijalni i poslovni objekti, a ono što je posebno uzrujalo javnost jeste plan vlasti da sruši hale 2 i 3 Beogradskog sajma.
Foto: Tanjug/Nemanja JovanovićSajam knjiga 2023.
SANU zahteva da Sajam bude sačuvan
„Vreme“ je ekskluzivno imalo uvid u dopis Odbora za arhitekturu Odeljenja umetnosti Srpske akademije nauka i umetnosti, upućen Agenciji za prostorno planiranje i urbanizam, u kojem se traži da hale 2 i 3 Beogradskog sajma budu sačuvane.
U pismu se podseća da je Hala 1 još 2009. godine proglašena zaštićenim kulturnim dobrom, ali da su ostale hale – 1a, 2, 3, 4 i 5 – ostale izvan režima zaštite, zbog čega sada ulaze u opseg planiranih radova u okviru transformacije priobalja. Struka upozorava da bi takav scenario mogao da izbriše jedno od ključnih svedočanstava posleratne arhitekture.
„Beogradski sajam je jedno od najvrednijih dela srpske posleratne arhitekture i predstavlja svedočanstvo tehničkog, tehnološkog, naučnog i kreativnog uzleta društva krajem pedesetih i početkom šezdesetih godina 20. veka“, navedeno je u pismu.
Odbor za arhitekturu SANU predlaže da se javna namena predvidi za kompletne hale 1a, 2 i 3 i da se raspiše arhitektonski konkurs koji bi opredelio njihovu buduću namenu.
Foto: ArhivaBeogradski sajam
Kompromisno rešenje
U pismu se ističe da bi ovakav pristup omogućio kompromis između interesa investitora i potrebe da se očuva kulturno i urbanističko nasleđe.
„U ovako uzavreloj društvenoj klimi, smatramo da bi to bio pozitivan gest politike prema očuvanju dragocenog arhitektonsko-urbanističkog i kulturnog dobra“, navodi se u pismu.
Pismo je potpisao akademik i emeritus Branislav Mitrović, jedan od najznačajnijih savremenih srpskih arhitekata, autor pobedničkog idejnog rešenja na međunarodnom urbanističko–arhitektonskom konkursu za područje „Parka prijateljstva“ – Ušće, kao i idejnog rešenja nove zgrade Prirodnjačkog muzeja.
Postavlja se pitanje da li će se nakon ovih primedbi u diskusiji između javnosti, stručne zajednice i donosilaca odluka napraviti iskorak – i da li će Beogradski sajam, kao kulturno-istorijski simbol jedne epohe, biti integrisan u budući razvoj priobalja Save, ili će njegovo rušenje ostati još jedan primer trijumfa investitorske logike nad kulturnim nasleđem.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos poručila je u Evropskom parlamentu da Srbija ostaje važan partner Evropske unije, ali da napredak ka članstvu zavisi od sprovođenja reformi i usklađivanja sa politikama EU. Istovremeno, izvestilac Tonino Picula je zatražio obustavu isplate sredstava iz Plana rasta za Zapadni Balkan
Novo istraživanje Dušana Milenkovića pokazuje da penzioneri čine najbrojniji i najlojalniji deo biračkog tela Aleksandra Vučića, gubitak njihove podrške značio bi kraj njegove vlasti
Interpol je raspisao poternicu za Rankom Grabom, koji se tereti za zločine protiv čovečnosti nad bošnjačkim civilima. Njegova supruga kaže da je na lečenju u Srbiji
Srpska napredna stranka ispunjava proteklih dana zahteve Evropske unije kao da je partija sa najviše proevropskog entuzijazma. Šta je dovelo do takvog „reformskog zanosa“
Predlog Evropske komisije da Srbija otvori novi klaster u pregovorima o članstvu pokazuje duboku podelu unutar EU: jedni proširenje vide kao geopolitički alat za zadržavanje uticaja u regionu, dok drugi strahuju da bi Beograd mogao biti nagrađen bez dovoljno napretka u reformama
Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo
U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo
Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.