img
Loader
Beograd, 31°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Intervju

Stefan Arsenijević: Kada dotaknu dno, ljudi masovno izađu na ulice

07. фебруар 2022, 07:55 Sonja Ćirić
Foto: Film Servis Festival Karlovy Vary
Copied

Osećanja ugroženosti, nepravde, mržnje i ksenofobije se podstiču zarad interesa vlasti, pa tako ostrašćeni sve više kopamo svoje rovove. Bojim se da to vodi eskalaciji i nasilju

Pedeseti FEST otvoriće 25. februara film Stefana Arsenijevića Strahinja Banović koji je do sada učestvovao na 20 festivala, a na filmskom festivalu u Karlovim Varima osvojio pet nagrada uključujući i Kristalni globus za najbolji film.

Kao i narodna epska pesma po kojoj je nastao, film priča o sada prisutnim temama: o borbi pojedinca protiv vlasti, o junaštvu, praštanju, želji za promenom koja bi svet učinila boljim.

„Počeo sam rad na ovom filmu tako što sam zapitao sebe kada sam poslednji put nekome iskreno oprostio? Teško je oprostiti. Zato je Strahinja veliki junak. On ima kapacitet da oprosti. A današnje junaštvo je, nažalost, daleko od oprosta, empatije i ljubavi“, kaže Arsenijević.

U svesti Srba Banović Strahinja iz epske pesme je simbol junaka. Današnje junaštvo bi po Arsenijeviću bilo „to kroz šta prolaze migranti, žrtve koje podnose i nepokolebljivost sa kojom idu dalje, u nepoznato, boreći se tako za bolji život svoje porodice. Fasciniran sam njihovom hrabrošću.“

Zato je filmski Strahinja migrant iz Afrike koji živi u izbegličkom kampu u Krnjači. U kontekstu, na primer, događaja iz Subotice kada su migrante fizički napali žandarmi, današnji junak je neko ko je drugačiji i zato suvišan, pa ga treba odbaciti.

„To je paradoks koji se svuda sreće – u vreme globalizma sve je više ksenofobije i strahova svih vrsta, ljudi se plaše, a onda i mrze bukvalno sve što je iole drugačije“, kaže Arsenijević.

Aktuelni, lokalni, primer ove teme je odnos između vladajuće stranke i opozicije. Po Arsenijeviću, i jedni i drugi imaju isti problem „a to je nedostatak osećaja za realnost“ zato što je jasno „da bez ujedinjenja, zajedničkog fronta, ne može biti promena. Imam utisak da svi u ovoj ili onoj meri sebe doživljavaju mnogo većim i važnijim nego što jesu. I sve se svodi na sitne interese i šićarenje.“

Umesto tolerancija i međusobnog uvažavanja na ovm prostorima se „brižljivo gaji međuetnička netrpeljivost“, to čine sve države Balkana, jer tako je lakše vladati. „I uvek nam je neko drugi kriv što ne živimo bolje. Osećanja ugroženosti, nepravde, mržnje, ksenofobije se podstiču zarad interesa vlasti“, kaže Arsenijević.

Smatra da tolerancija ne znači da se svi oko nečega slažemo „već da i kad se ne slažemo, da uvažavamo tuđe mišljenje. Uvažavamo različitost“ i  oseća da je i kod nas, a i globalno „tolerancije sve manje“. Postoje dve opcije, kaže, „ili si sa nama ili si protiv nas.“

„I tako ostrašćeni, sve više kopamo svoje rovove. Bojim se da to vodi eskalaciji i nasilju. Već smo to doživeli kada se raspadala Jugoslavija. A u tom procesu nema pobednika.“

Veruje da se promene dešavaju tako što prvo počnete da menjate svet oko sebe, pa je zato učestvovao na studentskim demonstracijama 1996/97. „Bio sam na ulici 5. oktobra. I tada je svaki put bilo pitanje da li će okupljanja uspeti. Kada dotaknu dno, ljudi masovno izađu na ulice.“

Arsenijević kaže da je on uvek za opoziciju, da je važno da vlast ima svest da je smenjiva  i  da je zato treba stalno kritikovati. „To je jedini način da ne završimo sa bahatom autokratskom vlašću. A takvu vlast imamo od kad znam za sebe.“

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intrevjue na www.vreme.com

Tagovi:

Banović Strahinja FEST Karlovi Vari Kristalni globus Migranti Stefan Arsenijević
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Protesti

06.јун 2025. B. B.

Slučaj napada na Pavlovića: Masovna hapšenja, protest ispred policije

Zbog sumnje da su učestovovali u napadu na Miloša Pavlovića uhapšeno je 18 osoba. Troje je u međuvremenu pušteno iz pritvora. Studenti i građani zahtevaju ispred policijske stanice u Bulevaru Despota Stefana da svi budu pušteni na slobodu

Politikolog Filip Balunović

Protesti i odgovor

06.јун 2025. Nemanja Rujević

„Vučić može da proba jedino da likvidira ljude“

Stvar je pokrenuta i nema šanse da se, čak i uz pokradene izbore, Aleksandar Vučić izvuče iz ove gabule, smatra politikolog Filip Balunović. Zato očekuje da vlast proba ogoljenim nasiljem

Na tvrđavi u Nišu okačen natpis: „Bolje Ćaci nego Naci

Niš

06.јун 2025. M.S.

Niška tvrđava: Postavljen pa skinut transparent sa kukastim krstom „Bolje Ćaci nego Naci“

Rečenica koju je prvi napisao na Instagramu predsednik Srbije Aleksandar Vučić: „Bolje Ćaci nego Naci" osvanula je i na Niškoj tvrđavi sa sve kukastim krstom

Miloš Pavlović

Politika i društvo

06.јун 2025. M.S.

Zbog napada na Miloša Pavlovića do sada privedeno 18 osoba

Do sada je uhapšeno 18 osumnjičenih zbog napada na studenta Miloša Pavlovića. Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo je da „policija nastavlja rad na identifikaciji i privođenju drugih učesnika incidenta”

Javna tužiteljka Bojana Savović

Pritisci

06.јун 2025. M.S.

Tužiteljki Savović uklonjena zastava ispred kabineta nakon intervjua za „Vreme”

Zastava koja godinama stoji ispred kabineta javne tužiteljke Bojane Savović uklonjena je nakon intervjua za „Vreme”

Komentar

Komentar

Sto studenata za Miloša Pavlovića

Petorica režimskih batinaša pretukla su studenta Pravnog fakulteta u Beogradu Petra Živkovića. Dok od slučaja Miloša Pavlovića vlast pravi politički cirkus, policija je u noći između ponedeljka i utorka odbila da primi prijavu za premlaćivanje Živkovića

Jelena Jorgačević

Pregled nedelje

Da li je Srbija slobodarska zemlja

Svako ko proda glas, postaje kmet na Vučićevoj latifundiji. Svako ko ćuti na kapuljaško nasilje, pristaje i na pravo prve bračne noći naprednjačkih velmoža. Možemo i moramo bolje od toga

Filip Švarm

Komentar

Može se biti ćaci, ali to ima cenu

Miloš Pavlović je napadnut jer nije shvatio da u naprednjačkoj Srbiji učešće u javnom životu ima neformalnu cenu. I da nju sada plaćaju i ćaciji

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1796
Poslednje izdanje

Intervju: Tužiteljka Bojana Savović

Svako treba da živi sa svojom savešću – ako je ima Pretplati se
Lokalni izbori i Srbija

Ne veruj naprednjacima ni kad darove nose

Hoće li biti izbora i kada

Predsednikov strah od glasačke kutije

Izbor članova Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

REM, laži i video-trake

70. Sterijino pozorje

Paradoksi našeg pozorišta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure