img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kako nas vide strani mediji

Rotacija od Rusije ka Kini: Kako Vučić Srbiju udaljava od EU

19. april 2026, 08:30 A.I.
Si Đinping u tamnom odelu maše a Aleksandar Vučić u tamnom odelu rukama pokazuje na njega Foto: Tanjug/Rade Prelić
Predsednik Kine Si Đinping sa Aleksandrom Vučićem u Beogradu
Copied

Politikolog i stručnjak za Jugoistočnu Evropu Aleksandar Rotert objavio je u listu „Berliner cajtung“ tekst pod nazivom „Peking potiskuje Moskvu: Kako Srbija postaje kineska vazalna država u Evropi“. Autor podseća da je Srbija, uz Rusiju i Belorusiju, kvalifikovana kao jedina autokratija u Evropi

Tekst pod nazivom „Peking potiskuje Moskvu: Kako Srbija postaje kineska vazalna država u Evropi“ Aleksandra Roterta je deo projekta  open-source u kojem „Berliner cajtung“ (BZ) i „Ostdojče algemajne“ daju svim zainteresovanima mogućnost da ponude tekstove sa sadržajnom relevantnošću i profesionalnim standardima kvaliteta.

U tekstu je autor podsetio na činjenicu da Srbija dodatno jača partnerstvo sa Narodnom Republikom Kinom i da tako Peking zauzvrat dobija sve veći uticaj u Evropi. Rotert smatra da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić još pre izvesnog vremena počeo da svoj kurs prema Moskvi preusmerava ka Pekingu, prenosi Dojče vele (DW).

„I dalje postoji tesna obaveštajna saradnja Srbije sa ruskim službama – konkretno sa unutrašnjom službom FSB, spoljnom službom SVR i vojnom službom GRU. Takođe su propagandne aktivnosti Rusije u Srbiji veoma izražene i naročito se šire putem propagandnih kanala Sputnjik i RT“, navodi se u tekstu.

„Ali kada je reč o vojno-tehničkoj saradnji i isporukama oružja, Peking je odavno zamenio Moskvu, jer više od 60 procenata srpskog uvoza oružja dolazi iz Kine“.

Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Dobrodošlica u Beogradu predsedniku Kine Si Đinpingu
Kina sve prisutnija

Potom autor podseća na prvo učešće Srbije u kineskoj vojnoj vežbi, na sporazum o slobodnoj trgovini iz 2023. te na kineske kompanije koje u Srbiji realizuju milijardama teške infastrukturne i rudarske projekte.

Tekst nije propustio da spomene kineske balističke hipersonične rakete vazduh-zemlja tipa CM-400 AKG, sa dometom do 400 kilometara, koje su odnedavno u vlasništvu Beograda ili 2022. kupljene kineske protivvazdušne sisteme FK-3

„Prema podacima Stokholmskog instituta za istraživanje mira (Sipri), mala Srbija, sa svega 6,5 miliona stanovnika, zauzela je 37. mesto u svetu po uvozu naoružanja“,  konstatuje autor. On dodaje da Srbija, još iz vremena jugoslovenske federacije, „raspolaže veoma snažnim vojno-industrijskim kompleksom, zahvaljujući kojem može sama da proizvodi veliki deo konvencionalnog naoružanja i pripadajuće municije“.

U tekstu se navodi da je Hrvatska zabrinuta zbog naoružavanja Srbije i da je hrvatski premijer Andrej Plenković „lično je generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu uputio dopis o kineskim balističkim raketama na ruskim avionima MiG-29″.

„Đavo kojeg poznajemo“

„Masovno naoružavanje Srbije u svim rodovima vojske – uključujući deset vrsta dronova, među njima i kineski CH-95 – počelo je još pre više od decenije i u međuvremenu je potkopalo značajne uspehe regionalnog razoružanja: Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji je 1995. okončao rat u Bosni, dogovorene su opsežne mere razoružanja između tadašnjih zaraćenih strana – Bosne, Hrvatske i Srbije. Ove mere su u okviru ’Dejtona’ uspešno sprovedene do 2012. godine uz nadzor Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS). Međutim, od kada je Vučić iste godine faktički preuzeo vlast u Srbiji, on postepeno masovno jača srpske oružane snage“.

Aleksandar Vučić i Si Đinping u tamnim odelima ispred velikih zastava Kine i Srbije
Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Prijateljska poseta Pekingu: Aleksandar Vučić i Si Đinping

Aleksandar Rotert tada prelazi na citiranje anonimnih izvora, što tekst možda čini interesantnijim, ali i spekulativnijim:  „Nezvanično se u NATO-u Vučić smatra `manjim zlom`: `Vučić je đavo kojeg poznajemo`, rekao je jedan diplomata koji je želeo da ostane anoniman. Slično su mnogi međunarodni akteri govorili o Miloševiću devedesetih godina. Vučić (nadamo se) nije drugi Milošević, ali svojom masovnom militarizacijom Srbije i agresivnom, ekspanzionističkom retorikom zastrašuje male i uglavnom vojno slabe susede, posebno dve glavne žrtve Beograda: Bosnu i Kosovo. Peking takođe ne priznaje nezavisnost Kosova, čime se dodatno učvršćuje srpska pretnja“.

U tekstu se potom navode primeri eskalacije na Kosovu – sukob Srba i pripadnika mirovne misije Kfor 2023. ali i Banjska kao i eskalacija posle tog sukoba: „Vučićevi tenkovi su se zaustavili tik pred granicom. Bez intervencije tadašnjeg američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, došlo bi do novog rata za Kosovo“, tvrdi autor. On dodaje da je isporuka kineskih hipersoničnih raketa Srbiji samo poslednja karika u dugom lancu isporuka vojne opreme.

Zašto kažeš prijateljstvo, a misliš na goli interes

Rusija, Belorusija, Srbija

„Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas više puta je prošle godine kritikovala Beograd i Vučića i upozorila: `Srbija se suočava sa strateškim, geopolitičkim izborom gde želi da bude. Evropska budućnost Srbije zavisi od vrednosti za koje se opredeli.` Međutim, umesto da ozbiljno shvati upozorenja EU, Vučić je prisustvovao vojnim paradama povodom 80. godišnjice završetka Drugog svetskog rata, prvo u Moskvi, a zatim u Pekingu. Pored toga, Beograd i dalje ignoriše sankcije EU protiv Rusije i omogućava Moskvi civilne avionske veze između Beograda i više ruskih aerodroma.

Tokom svoje druge posete Srbiji 2024. godine, Si je rekao: `Srbija je pre osam godina postala prvi strateški partner Kine u srednjoj i istočnoj Evropi i sada je prva evropska zemlja sa kojom ćemo graditi zajedničku budućnost.` Peking postepeno potiskuje Moskvu sa Balkana u vojnom i ekonomskom smislu. Kineski uticaj u Srbiji brzo raste, kako vojni tako i ekonomski, a Zapad to jedva primećuje. Srbija tako postepeno postaje kineska vazalna država. U taj kontekst uklapa se i nedavno objavljena studija fondacije Bertelsman o stanju demokratije, u kojoj je Srbija – zajedno sa Belorusijom i Rusijom – klasifikovana kao jedina autokratija u Evropi“.

Izvor: Dojče vele (DW)

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Rusija Vojna saradnja Srbija Kina
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Otkazi za nepodobne

11.maj 2026. Katarina Stevanović

Dragoslav Ljubičić ponovo pred otkazom zbog teksta u „Vremenu”?

Zaposleni u EPS-u i generalni sekretar SDS-a Dragoslav Ljubičić dobio je novo upozorenje pred otkaz, zvanično zbog objava na mreži Iks, a nezvanično, kako tvrdi, nakon razgovora za „Vreme” o uvozu uglja i poslovima u EPS-u

Zvonko Veselinović

Država i kriminal

11.maj 2026. K. S.

RSE: Država dala nove poslove firmama Zvonka Veselinovića

Dve firme Zvonka Veselinovića dobile su dozvole za eksploataciju kamena i istraživanje terena u okolini Sjenice, u blizini planirane trase autoputa ka Crnoj Gori, uprkos američkim sankcijama

Aleksandar Vučić

Zaokret vlasti prema Evropskoj uniji

11.maj 2026. I.M.

Čarape, uvrede i evropske milijarde: Zašto se naprednjaci odjednom umiljavaju EU

Kako su predstavnici SNS-a u nekoliko meseci od omalovažavanja Evropske unije i evropskih delegacija stigli do poruka o strateškoj posvećenosti evropskim integracijama

Nalepnice „Studenti pobeđuju

Političke poruke

11.maj 2026. K. S.

Zalepi – odlepi: Inspekcija naložila uklanjanje političkih nalepnica u Subotici

Subotička inspekcija naložila je uklanjanje političkih nalepnica sa saobraćajnih znakova i signalizacije

Bosna i Hercegovina

11.maj 2026. Bojan Bednar

Tanja Topić: Kristijana Šmita su SAD primorale na povlačenje

Ostavka visokog predstavnika za BiH Kristijana Šmita deo je dogovora između Milorada Dodika i SAD, kaže za „Vreme“ novinarka i politička analitičarka iz Banjaluke Tanja Topić

Komentar
Aleksandar Vučić

Pregled nedelje

Da li se Vučić nudi za svedoka-saradnika

Zašto je Vučić muški opaučio po svojim poslušnicima? Je li mu dobro? I šta to znači za studente i njihovu listu

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Vučićev plan: Vi da radite više, mi da se bahatimo manje

Predsednik Vučić piše programe i „autorske tekstove“ kako bi obodrio i zaplašio birače da će zanavek ostati na vlasti

Nemanja Rujević
„Blokaderski terorizam je bolest – izlečimo Srbiju“

Pregled nedelje

Naslednici Zemunskog klana

Šta spaja Vučića i Legiju? A šta SNS sa Zemunskim klanom i Crvenim beretkama? Kakva je tu uloga Branka Ružića

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1843-1844
Poslednje izdanje

Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni

Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati se
Prvomajski uranak

Moj radnički predah

Obeleževanja: 81. godina od proboja iz ustaškog logora u Jasenovcu

Sistematsko raspirivanje jasenovačkog mita

Moreuzi

Uska grla geopolitike

Društvene veze i planeta

Svet je zaista mali

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure