img
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kako nas vide strani mediji

Rotacija od Rusije ka Kini: Kako Vučić Srbiju udaljava od EU

19. april 2026, 08:30 A.I.
Si Đinping u tamnom odelu maše a Aleksandar Vučić u tamnom odelu rukama pokazuje na njega Foto: Tanjug/Rade Prelić
Predsednik Kine Si Đinping sa Aleksandrom Vučićem u Beogradu
Copied

Politikolog i stručnjak za Jugoistočnu Evropu Aleksandar Rotert objavio je u listu „Berliner cajtung“ tekst pod nazivom „Peking potiskuje Moskvu: Kako Srbija postaje kineska vazalna država u Evropi“. Autor podseća da je Srbija, uz Rusiju i Belorusiju, kvalifikovana kao jedina autokratija u Evropi

Tekst pod nazivom „Peking potiskuje Moskvu: Kako Srbija postaje kineska vazalna država u Evropi“ Aleksandra Roterta je deo projekta  open-source u kojem „Berliner cajtung“ (BZ) i „Ostdojče algemajne“ daju svim zainteresovanima mogućnost da ponude tekstove sa sadržajnom relevantnošću i profesionalnim standardima kvaliteta.

U tekstu je autor podsetio na činjenicu da Srbija dodatno jača partnerstvo sa Narodnom Republikom Kinom i da tako Peking zauzvrat dobija sve veći uticaj u Evropi. Rotert smatra da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić još pre izvesnog vremena počeo da svoj kurs prema Moskvi preusmerava ka Pekingu, prenosi Dojče vele (DW).

„I dalje postoji tesna obaveštajna saradnja Srbije sa ruskim službama – konkretno sa unutrašnjom službom FSB, spoljnom službom SVR i vojnom službom GRU. Takođe su propagandne aktivnosti Rusije u Srbiji veoma izražene i naročito se šire putem propagandnih kanala Sputnjik i RT“, navodi se u tekstu.

„Ali kada je reč o vojno-tehničkoj saradnji i isporukama oružja, Peking je odavno zamenio Moskvu, jer više od 60 procenata srpskog uvoza oružja dolazi iz Kine“.

Foto: Tanjug/Jadranka Ilić
Dobrodošlica u Beogradu predsedniku Kine Si Đinpingu
Kina sve prisutnija

Potom autor podseća na prvo učešće Srbije u kineskoj vojnoj vežbi, na sporazum o slobodnoj trgovini iz 2023. te na kineske kompanije koje u Srbiji realizuju milijardama teške infastrukturne i rudarske projekte.

Tekst nije propustio da spomene kineske balističke hipersonične rakete vazduh-zemlja tipa CM-400 AKG, sa dometom do 400 kilometara, koje su odnedavno u vlasništvu Beograda ili 2022. kupljene kineske protivvazdušne sisteme FK-3

„Prema podacima Stokholmskog instituta za istraživanje mira (Sipri), mala Srbija, sa svega 6,5 miliona stanovnika, zauzela je 37. mesto u svetu po uvozu naoružanja“,  konstatuje autor. On dodaje da Srbija, još iz vremena jugoslovenske federacije, „raspolaže veoma snažnim vojno-industrijskim kompleksom, zahvaljujući kojem može sama da proizvodi veliki deo konvencionalnog naoružanja i pripadajuće municije“.

U tekstu se navodi da je Hrvatska zabrinuta zbog naoružavanja Srbije i da je hrvatski premijer Andrej Plenković „lično je generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu uputio dopis o kineskim balističkim raketama na ruskim avionima MiG-29″.

„Đavo kojeg poznajemo“

„Masovno naoružavanje Srbije u svim rodovima vojske – uključujući deset vrsta dronova, među njima i kineski CH-95 – počelo je još pre više od decenije i u međuvremenu je potkopalo značajne uspehe regionalnog razoružanja: Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji je 1995. okončao rat u Bosni, dogovorene su opsežne mere razoružanja između tadašnjih zaraćenih strana – Bosne, Hrvatske i Srbije. Ove mere su u okviru ’Dejtona’ uspešno sprovedene do 2012. godine uz nadzor Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS). Međutim, od kada je Vučić iste godine faktički preuzeo vlast u Srbiji, on postepeno masovno jača srpske oružane snage“.

Aleksandar Vučić i Si Đinping u tamnim odelima ispred velikih zastava Kine i Srbije
Foto: Tanjug/Dragan Kujundžić
Prijateljska poseta Pekingu: Aleksandar Vučić i Si Đinping

Aleksandar Rotert tada prelazi na citiranje anonimnih izvora, što tekst možda čini interesantnijim, ali i spekulativnijim:  „Nezvanično se u NATO-u Vučić smatra `manjim zlom`: `Vučić je đavo kojeg poznajemo`, rekao je jedan diplomata koji je želeo da ostane anoniman. Slično su mnogi međunarodni akteri govorili o Miloševiću devedesetih godina. Vučić (nadamo se) nije drugi Milošević, ali svojom masovnom militarizacijom Srbije i agresivnom, ekspanzionističkom retorikom zastrašuje male i uglavnom vojno slabe susede, posebno dve glavne žrtve Beograda: Bosnu i Kosovo. Peking takođe ne priznaje nezavisnost Kosova, čime se dodatno učvršćuje srpska pretnja“.

U tekstu se potom navode primeri eskalacije na Kosovu – sukob Srba i pripadnika mirovne misije Kfor 2023. ali i Banjska kao i eskalacija posle tog sukoba: „Vučićevi tenkovi su se zaustavili tik pred granicom. Bez intervencije tadašnjeg američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, došlo bi do novog rata za Kosovo“, tvrdi autor. On dodaje da je isporuka kineskih hipersoničnih raketa Srbiji samo poslednja karika u dugom lancu isporuka vojne opreme.

Zašto kažeš prijateljstvo, a misliš na goli interes

Rusija, Belorusija, Srbija

„Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas više puta je prošle godine kritikovala Beograd i Vučića i upozorila: `Srbija se suočava sa strateškim, geopolitičkim izborom gde želi da bude. Evropska budućnost Srbije zavisi od vrednosti za koje se opredeli.` Međutim, umesto da ozbiljno shvati upozorenja EU, Vučić je prisustvovao vojnim paradama povodom 80. godišnjice završetka Drugog svetskog rata, prvo u Moskvi, a zatim u Pekingu. Pored toga, Beograd i dalje ignoriše sankcije EU protiv Rusije i omogućava Moskvi civilne avionske veze između Beograda i više ruskih aerodroma.

Tokom svoje druge posete Srbiji 2024. godine, Si je rekao: `Srbija je pre osam godina postala prvi strateški partner Kine u srednjoj i istočnoj Evropi i sada je prva evropska zemlja sa kojom ćemo graditi zajedničku budućnost.` Peking postepeno potiskuje Moskvu sa Balkana u vojnom i ekonomskom smislu. Kineski uticaj u Srbiji brzo raste, kako vojni tako i ekonomski, a Zapad to jedva primećuje. Srbija tako postepeno postaje kineska vazalna država. U taj kontekst uklapa se i nedavno objavljena studija fondacije Bertelsman o stanju demokratije, u kojoj je Srbija – zajedno sa Belorusijom i Rusijom – klasifikovana kao jedina autokratija u Evropi“.

Izvor: Dojče vele (DW)

 

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!

Tagovi:

Kina Rusija Vojna saradnja Srbija
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Novi broj „Vremena“

11.novembar 2026. M. L. J.

Arsić za „Vreme“: Čuvati radna mesta posle pada klijenata SNS-a

Ekonomista Milojko Arsić očekuje pad zaposlenosti u firmama koje su poslovale uz podršku odlazeće vlasti. Za „Vreme“ govori o tome kako sačuvati radna mesta i šta javnim finansijama preti zbog dugova grada Beograda i Telekoma

Studentska lista slavi pobedu

Novi broj „Vremena“

11.novembar 2026. N. R. / I. C. / I. M. / S. Ć.

Kako se krčka nova Vlada i ko je bira

Studentski pokret i budući poslanici traže dogovor o tome ko odlučuje o sastavu i programu nove Vlade, piše „Vreme“ u novom broju. Dok traju konsultacije, program na više od hiljadu stranica već je spreman

Aleksandar Vučić odlazi s biračkog mesta

Vesti

11.novembar 2026. Bojan Bednar

„Posle mene potop“: Kako Vučić pokušava da izazove paniku

Za Aleksandra Vučića posledice smene njegove vlasti će biti ekonomsko urušavanje, odlazak stranih investitora iz Srbije, masovna otpuštanja, ugrožavanje isplata penzija, nestabilnost bankarskog sistema, širenja kriminala. Sve u svemu - kataklizma

Zvonko Veselinović

Vesti

11.novembar 2026. I.C.

KRIK: Zvonko Veselinović otputovao u Tursku

U jeku hapšenja političara i poslovnih ljudi nakon poraza režima Aleksandra Vučića na izborima, kontroverzni biznismen Zvonko Veselinović otputovao je u Tursku.

Više javno tužilaštvo

Vesti

11.novembar 2026. I.C.

VJT: Izveštaj Komisije VrJT je najbrutalniji vid zastrašivanja javnih tužilaca

Više javno tužilaštvo u Beogradu odbacuje izveštaj Komisije Vrhovnog javnog tužilaštva kao „maliciozan“ i „neutemeljen“, optužujući njene članove za prekoračenje ovlašćenja i zastrašivanje tužilaca

Komentar
Pobeda, Proslava

Komentar

Na početku beše vrlina

U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak

Ivan Milenković
Sednica Saveta Regulatornog tela za elektronske medije

Komentar

REM: Pohvala istrajnosti

Četvoro nezavisnih članova REM-a primer su istrajnosti i građanske odgovornosti. Rodoljub Šabić je, čak, po izlasku iz prostorija REM-a, posle izricanja kazne Informeru, doživeo da ga esenesovci vređaju, udaraju rukama i nogama. Ali i to će, uskoro, biti gotovo

Ivan Milenković

Komentar

Vučićeva pomilovanja: Vreme je da se ukinu sultanske ovlasti

Vučić je pomilovao batinaše i Dijanu Hrkalović. Izborni pobednici treba da ukinu sultansko ovlašćenje koje jednom čoveku omogućava da se izmotava sa celim pravosudnim sistemom

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1871
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, javni tužilac Vrhovnog javnog tužilaštva

Crna slika i slom pravne države Pretplati se
Kako se pravi nova vlada

Jedinstvo slobodnomislećih

Postizborna Amerika

Sumrak trampizma

Intervju: Ofer Kasif, poslanik u Knesetu, Izrael

Kada se Jevreji zalažu za palestinska prava

Pokret Tradwives

Roman zbog kog se ratuje

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme 1860 26.08 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure