Politikolog i stručnjak za Jugoistočnu Evropu Aleksandar Rotert objavio je u listu „Berliner cajtung“ tekst pod nazivom „Peking potiskuje Moskvu: Kako Srbija postaje kineska vazalna država u Evropi“. Autor podseća da je Srbija, uz Rusiju i Belorusiju, kvalifikovana kao jedina autokratija u Evropi
Tekst pod nazivom „Peking potiskuje Moskvu: Kako Srbija postaje kineska vazalna država u Evropi“ Aleksandra Roterta je deo projekta open-source u kojem „Berliner cajtung“ (BZ) i „Ostdojče algemajne“ daju svim zainteresovanima mogućnost da ponude tekstove sa sadržajnom relevantnošću i profesionalnim standardima kvaliteta.
U tekstu je autor podsetio na činjenicu da Srbija dodatno jača partnerstvo sa Narodnom Republikom Kinom i da tako Peking zauzvrat dobija sve veći uticaj u Evropi. Rotert smatra da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić još pre izvesnog vremena počeo da svoj kurs prema Moskvi preusmerava ka Pekingu, prenosi Dojče vele (DW).
„I dalje postoji tesna obaveštajna saradnja Srbije sa ruskim službama – konkretno sa unutrašnjom službom FSB, spoljnom službom SVR i vojnom službom GRU. Takođe su propagandne aktivnosti Rusije u Srbiji veoma izražene i naročito se šire putem propagandnih kanala Sputnjik i RT“, navodi se u tekstu.
„Ali kada je reč o vojno-tehničkoj saradnji i isporukama oružja, Peking je odavno zamenio Moskvu, jer više od 60 procenata srpskog uvoza oružja dolazi iz Kine“.
Foto: Tanjug/Jadranka IlićDobrodošlica u Beogradu predsedniku Kine Si Đinpingu
Kina sve prisutnija
Potom autor podseća na prvo učešće Srbije u kineskoj vojnoj vežbi, na sporazum o slobodnoj trgovini iz 2023. te na kineske kompanije koje u Srbiji realizuju milijardama teške infastrukturne i rudarske projekte.
Tekst nije propustio da spomene kineske balističke hipersonične rakete vazduh-zemlja tipa CM-400 AKG, sa dometom do 400 kilometara, koje su odnedavno u vlasništvu Beograda ili 2022. kupljene kineske protivvazdušne sisteme FK-3
„Prema podacima Stokholmskog instituta za istraživanje mira (Sipri), mala Srbija, sa svega 6,5 miliona stanovnika, zauzela je 37. mesto u svetu po uvozu naoružanja“, konstatuje autor. On dodaje da Srbija, još iz vremena jugoslovenske federacije, „raspolaže veoma snažnim vojno-industrijskim kompleksom, zahvaljujući kojem može sama da proizvodi veliki deo konvencionalnog naoružanja i pripadajuće municije“.
U tekstu se navodi da je Hrvatska zabrinuta zbog naoružavanja Srbije i da je hrvatski premijer Andrej Plenković „lično je generalnom sekretaru NATO-a Marku Ruteu uputio dopis o kineskim balističkim raketama na ruskim avionima MiG-29″.
„Đavo kojeg poznajemo“
„Masovno naoružavanje Srbije u svim rodovima vojske – uključujući deset vrsta dronova, među njima i kineski CH-95 – počelo je još pre više od decenije i u međuvremenu je potkopalo značajne uspehe regionalnog razoružanja: Dejtonskim mirovnim sporazumom, koji je 1995. okončao rat u Bosni, dogovorene su opsežne mere razoružanja između tadašnjih zaraćenih strana – Bosne, Hrvatske i Srbije. Ove mere su u okviru ’Dejtona’ uspešno sprovedene do 2012. godine uz nadzor Organizacije za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS). Međutim, od kada je Vučić iste godine faktički preuzeo vlast u Srbiji, on postepeno masovno jača srpske oružane snage“.
Foto: Tanjug/Dragan KujundžićPrijateljska poseta Pekingu: Aleksandar Vučić i Si Đinping
Aleksandar Rotert tada prelazi na citiranje anonimnih izvora, što tekst možda čini interesantnijim, ali i spekulativnijim: „Nezvanično se u NATO-u Vučić smatra `manjim zlom`: `Vučić je đavo kojeg poznajemo`, rekao je jedan diplomata koji je želeo da ostane anoniman. Slično su mnogi međunarodni akteri govorili o Miloševiću devedesetih godina. Vučić (nadamo se) nije drugi Milošević, ali svojom masovnom militarizacijom Srbije i agresivnom, ekspanzionističkom retorikom zastrašuje male i uglavnom vojno slabe susede, posebno dve glavne žrtve Beograda: Bosnu i Kosovo. Peking takođe ne priznaje nezavisnost Kosova, čime se dodatno učvršćuje srpska pretnja“.
U tekstu se potom navode primeri eskalacije na Kosovu – sukob Srba i pripadnika mirovne misije Kfor 2023. ali i Banjska kao i eskalacija posle tog sukoba: „Vučićevi tenkovi su se zaustavili tik pred granicom. Bez intervencije tadašnjeg američkog državnog sekretara Entonija Blinkena, došlo bi do novog rata za Kosovo“, tvrdi autor. On dodaje da je isporuka kineskih hipersoničnih raketa Srbiji samo poslednja karika u dugom lancu isporuka vojne opreme.
„Visoka predstavnica EU za spoljnu politiku Kaja Kalas više puta je prošle godine kritikovala Beograd i Vučića i upozorila: `Srbija se suočava sa strateškim, geopolitičkim izborom gde želi da bude. Evropska budućnost Srbije zavisi od vrednosti za koje se opredeli.` Međutim, umesto da ozbiljno shvati upozorenja EU, Vučić je prisustvovao vojnim paradama povodom 80. godišnjice završetka Drugog svetskog rata, prvo u Moskvi, a zatim u Pekingu. Pored toga, Beograd i dalje ignoriše sankcije EU protiv Rusije i omogućava Moskvi civilne avionske veze između Beograda i više ruskih aerodroma.
Tokom svoje druge posete Srbiji 2024. godine, Si je rekao: `Srbija je pre osam godina postala prvi strateški partner Kine u srednjoj i istočnoj Evropi i sada je prva evropska zemlja sa kojom ćemo graditi zajedničku budućnost.` Peking postepeno potiskuje Moskvu sa Balkana u vojnom i ekonomskom smislu. Kineski uticaj u Srbiji brzo raste, kako vojni tako i ekonomski, a Zapad to jedva primećuje. Srbija tako postepeno postaje kineska vazalna država. U taj kontekst uklapa se i nedavno objavljena studija fondacije Bertelsman o stanju demokratije, u kojoj je Srbija – zajedno sa Belorusijom i Rusijom – klasifikovana kao jedina autokratija u Evropi“.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Univerziteti moraju ostati mesta kritičkog razmišljanja i otvorene debate, slobodna od bilo kakvih oblika zastrašivanja, navela je evropska komesarka za proširenje Marta Kos
Zbog toga što Srbija ne ispunjava svoje obaveze u sklopu evropskih integracija, Evropska unija je blizu odluke da zamrzne predviđenu pomoć od 1,5 milijardi evra. To bi bila prva konkretna mera Brisela zbog politike Aleksandra Vučića koja gazi po standardima EU
Portugalska investiciona grupa Alpak kapital pregovara oko kupovine N1 i drugih medija Junajted grupe, kažu izvori „Vremena“. Alpak kapital, čiji je čelnik blizak Viktoru Orbanu, drži Juronjuz i koristi ga kao „franšizu za autokrate“
Mnogi kažu da „znaju za jadac“ komentarišući Vučićeve izjave da će izbore možda raspisati ovog leta. Pojedini nisu ubeđeni da samo ispaljuje probne balone
Izbori na Medicinskom fakultetu u Beogradu odigrali su se uz „sektašku superiornost“ studenata u blokadi, izjavila je predsednika Skupštine Ana Brnabić u „Hit tvitu“. U nekoj drugoj zemlji ovo bi bila neverovatna vest
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!