img
Loader
Beograd, 37°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Radnička prava

Prvomajski protesti u Francuskoj: Očekuje se milion demonstranata

01. maj 2023, 15:45 Z.S.
AP Photo/Aurelien Morissard
Copied

Policija ispaljuje suzavac u Parizu i drugim gradovima na demonstrante koji su izašli na prvomajske proteste širom Francuske. Bes i dalje bukti zbog usvajanja nepopularnih penzionih reformi predsednika Emanuela Makrona

Francuski predsednik Emanuel Makron suočava se danas, na Praznik rada, sa novim protestima širom zemlje dok nastoji da odvrati zemlju od podele zakona o penzijama koji je izazvao gnev i društvene nemire.

Sindikati se nadaju da će više od milion ljudi marširati gradovima Francuske, preneo je Rojters.

„Ovaj Prvi maj će biti prekretnica”, izjavila je Sofi Bine, vođa levičarskog sindikata Se Že Te (CGT). Ona je istakla da će protesti biti prilika da se pokaže da radnici neće da krenu dalje dok se penziona reforma ne povuče.

Loran Berže, lider reformskog sindikata CFDT, rekao je da se Makronova vlada oglušila o zahteve jednog od najmoćnijih društvenih pokreta poslednjih decenija. Uprkos tome, rekao je on, to ne znači kraj razgovora sa vladom.

Naime, od kada je Makron prošlog meseca potpisao zakon o podizanju starosne granice za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine, uprkos višemesečnim štrajkovima protiv ovog zakona, njegova popularnost pala je na najniži nivo od krize „Žutih prsluka”.

Crveni karton za Makrona

Tokom njegovih poseta francuskoj provinciji, on je više puta izviždan, a okupljeni su lupali loncima u znak protesta. U subotu je prisustvovao utakmici na finalu Kupa Francuske, gde su ga dočekali aktivisti koji su mahali crvenim kartonima. Kada je semafor otkucao 49 minuta i tri sekunde, kao referenca na član Ustava 49.3 kojim je penzijska reforma proglašena bez glasanja u skupštini, čuli su se zvižduci. Iz publike je u tom trenutku pokazano i nekoliko crvenih kartona s natpisom „Ne u penziju s 64 godine“, ali ne onoliko koliko su sindikati očekivali.

Istraživanje anketne grupe IFOP od prošlog meseca, pokazalo je da su skoro tri od četiri Francuza nezadovoljna Makronovom politikom. Francusku je od sredine januara potreslo desetak dana štrajkova i protesta širom zemlje protiv Makrona i njegovih penzija, od kojih su neki prerasli u nasilje na ulicama.

Protiv zakona je (velika) većina Francuza, najmoćniji sindikati su pokrenuli štrajkove u nameri da blokiraju zemlju. Najveće opozicione stranke – radikalna desnica i stranke levice – kategorički su protiv vladinih predloga, pisalo je „Vreme“ u tekstu Francuska na nogama.

Z.S./Le Monde/France24

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

makron penzione reforme protesti u Francuskoj prava radnika prvomajski protesti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Američke carine

24.jul 2026. S. Č.

Vučić: Američke tarife za Srbiju su 0 odsto

Predsednik Vučić je na RTS-u objavio da su od noćas, američke carine od 35 odsto, zahvaljujući pregovorima smanjene na nula odsto

Beograd

24.jul 2026. S. Ć.

Nova ekonomija: Poništen je tender za rekonstrukciju Kalenić pijace

Ni jedan od šest ponuđača prijavljenih na tender za rekonstrukciju Kalenić pijace u Beogradu nije zadovoljio uslove. Posao je vredan više od 20 miliona evra

Mediji i izbori

24.jul 2026. Andrej Ivanji

„Predrag Voštinić smanjio želudac“: Kako režimski mediji udaraju po „blokaderskoj listi“

Ako je kampanja protiv političke konkurencije u režimskim medijima ovakva pre nego što su izbori raspisani, kroz kakvog će tek toplog zeca prolaziti predstavnici „blokaderske liste“ jednog dana, kada se Vučić bude smilovao da saopšti kada će se i za šta glasati

Opozicija

24.jul 2026. M. L. J.

Koje su četiri opcije izlaska na izbore opozicije

Uz studente, evropejci, desnofiličari... Opozicija se lomi pred naredne izbore. Ko bi podržao studente, ko traži zajedničku kolonu, a ko je za druge podele?

Beograd

Sednica Skupštine Beograda

24.jul 2026. R.Š.

Šapićev plan za „integrisani bezbedni sistem“ povučen sa sednice Skupštine Beograda

Sa sednice su povučeni predlozi o uvođenju integrisanog bezbednog sistema, novogodišnjoj dekoraciji i izmeni Poslovnika, dok je predlog o Apoteci Beograd odbijen

Komentar
Ana Brnabić, Aleksandar Vučić i Ivica Dačić sa policajcima

Pregled nedelje

Režim protiv naroda i države

Zašto Šapić legalizira batinaše u Beogradu? Zbog čega je šešeljizam ideologija vlasti? I šta Vučić poručuje narodu

Filip Švarm
Predsednik Srbije Aleklsandar Vučić sa uzdignutom pesnicom ispred transparenta

Komentar

I naš predsednik je sirotinja

Voženo lice Aleksandar Vučić će u predizbornoj kampanji voziti staru škodu. Dok traje odmazda prema svakome ko pisne, paradni deo kampanje biće otužniji nego ikad jer se Vučić obraća svom hardkor biračkom telu

Nemanja Rujević
Paunović

Pregled nedelje

Nepodnošljiva lakoća bezosjećajne gluposti

Zašto ministarka Snežana Paunović još nije smenjena? Šta to govori o njoj, režimu i Srbiji

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1855
Poslednje izdanje

Srbija pred raspletom

Kako se kuje Studentska lista Pretplati se
Intervju: Miroslav Aleksić

Nijedan glas ne sme da se baci

Odmazda vlasti: Primer iz života

Pojedinac protiv režimskog sadizma

Rat na Bliskom istoku

Ormuz kao atomska bomba

DUH VREMENA: Devet decenija od ubistva Federika Garsije Lorke, pesnika bez groba (2)

Prolaze crni konji i jezivi ljudi dubokim putevima gitare

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1855 22.07 2026.
Vreme 1854 15.07 2026.
Vreme 1853 08.07 2026.
Vreme 1852 02.07 2026.
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Povezane vesti

Svet

01.mart S.Ć.

Generalni štrajk u Francuskoj: Saobraćaj, rafinerije, škole, električna energija – sve stoji

Danas je u Francuskoj počeo šesti generalni štrajk zbog namere predsednika Emanuela Makrona da reformiše penzioni sistem. Poslodavaca su najavili da će smanjivati iznos plata za dane provedene u štrajku, što nije uticalo na njegove organizatore. Do sada, protesti nisu naneli ozbiljniju štetu francuskoj privredi

Svet

01.mart S.Ć.

Francuska: Makronova penziona reforma će biti implementirana

Predsednik Makron će sutra na TV kanalima govoriti o društvenim i političkim tenzijama, posle konačnog usvajanja zakona o reformi penzija. France 24 javlja da su u trećem arondismanu Pariza demonstranti blokirali ulice i da su zapalili gume i kante za smeće. Novi protesti zakazani su za četvrtak

Novi penzioni zakon i protesti

01.mart Bogdan Petrović

Francuska na nogama

Ishod borbe sindikata u Francuskoj može imati i šire posledice u Evropi gde je već duže vreme sindikalni pokret obezglavljen, a praktično sve vlade sprovode neoliberalnu politiku koja ide naruku interesima krupnog kapitala. Ukoliko francuski sindikati “pobede”, nije isključeno da u čitavom nizu država (u Velikoj Britaniji je već počeo niz štrajkova) dođe do pobune ugroženih slojeva protiv mera koje pogađaju najširu populaciju, a pravdaju se ekonomskom efikasnošću ili “zelenom agendom”

Lični stav

01.april Dragoslav Ljubičić

Umesto prvomajske čestitke: Srpski radnici nemaju više šta da čekaju

Šta radnici u antiradničkoj, antisolidarnoj Srbiji, osim dvodnevnog praznovanja, baštine kao tekovinu Međunarodnog praznika rada

Prvi maj – Od međunarodnog Praznika rada do Dana izliva sveopšteg gneva

01.maj Ivan Ivanji

Dan borbe, proslave i gneva

Duga tradicija prvomajskih praznika se menjala kroz istoriju. Od borbe za radnička prava došlo se do proslave pobede radnika. Čini mi se da u Srbiji radnici nemaju mnogo razloga za slavlje, a nekakva organizovana borba se i ne nazire

Prvi maj

01.april Nedim Sejdinović

U novom broju: Srbija u raljama divljeg kapitalizma

Gini koeficijent, kojim se meri raspodela bogatstva u pojedinim državama sveta, pokazuje da je Srbija na samom dnu evropske lestvice. U zapadnim zemljama ima, međutim, ko da se buni, ali ne i ovde. Partije koje u svom nazivu imaju reč socijalizam “leve” su taman koliko i španski generalisimus Francisko Franko. Ono što se u međuvremenu stvaralo odumiralo je: “levičarenje” je uglavnom postajala zabava za mlade “frikove” kojima su se sviđali Če-dizajn, partizanske pesme, beskrajno dugo smatranje i razmatranje po forumima

Sećam se

01.maj Ivan Ivanji

Prvi maj: Mojih prvih deset posleratnih proslava praznika rada

Uselio sam se u dve sobe na četvrtom spratu preko puta crkve svetog Marka u Bulevaru revolucije 26 – danas Bulevar kralja Aleksandra. Imao sam odatle dobar pogled na prvomjska dešavanja 1952. Tek tada sam shvatio da su ljudi morali veoma rano ujutro da dođu, da se poređaju, ne bi li sve bilo spremno za Prvomajsku paradu. Radni narod na svoj praznik nije slavio sebe, već svoje vođe, svoju „avangardu“

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure