U Ustavu je s razlogom definisano da se predsednički izbori održavaju na pet, a parlamentarni na četiri godine. Šta može Srbija kada su najviše državne funkcije istovremeno u tehničkom mandatu?
Sa Vučićevom ostavkom sve najviše državne funkcije su u tehničkom mandatu.
Zakon nalazi državu na holdu za to vreme, jer oni koji obavljaju funkciju vršioca dužnosti zapravo imaju veoma ograničena ovlašćenja.
Kada predsednik Republike podnese ostavku ili je sprečen da obavlja dužnost, njega privremeno zamenjuje predsednik Narodne skupštine na period najčešće do 30 dana, ali može i duže. U ovom slučaju, to je Ana Brnabić.
U tom statusu, predsednik Skupštine preuzima samo nužna ovlašćenja – proglašenje zakona, komandovanje vojskom, primanje akreditiva. Ipak, ne može koristiti sva redovna politička ovlašćenja izabranog predsednika.
Sa druge strane, prema Zakonu o vladi, Vlada kojoj je prestao mandat može vršiti samo tekuće poslove. Kako je propisano zakonom, takva izvršna vlast ne može predlagati Narodnoj skupštini zakone i druge opšte akte niti donositi propise, izuzev ako je njihovo donošenje vezano za zakonski rok ili to nalažu potrebe države, interesi odbrane ili prirodna, privredna ili tehnička nesreća.
Ona ne može da postavlja državne službenike na položaj u organima državne uprave, a pri vršenju osnivačkih prava Srbije može jedino da imenuje ili da saglasnost na imenovanje vršioca dužnosti direktora i članova upravnog i nadzornog odbora.
Foto: Tanjug/Rade PrelićAleksandar Vučić i Ana Brnabić: Primopredaja dužnosti na Andrićevom vencu
Kad je zemlja bila bez obe vlasti
Period tokom 2003. i početka 2004. godine bio je najduži period u istoriji moderne Srbije kada su obe ključne funkcije bile u privremenom statusu, a to je period najveće političke krize u zemlji, jer je ubijen prvi demokratski izabrani predsednik Vlade.
Nakon što je Milanu Milutinoviću istekao mandat u decembru 2002. godine, predsednički izbori su propadali više puta zbog nedovoljne izlaznosti (tadašnjeg cenzusa od 50 odsto). Funkciju v.d. predsednika države obavljala je najpre predsednica Skupštine Nataša Mićić i to do januara 2004, a potom kratko Dragan Maršićanin, Vojislav Mihailović i Predrag Marković.
Nakon ubistva premijera Zorana Đinđića u martu 2003. godine, Vladu je preuzeo Zoran Živković. Krajem godine, parlament je raspušten, pa je Živkovićeva vlada ušla u tehnički mandat.
Tako je od novembra 2003. do marta 2004. godine Srbijom je upravljala vlada u tehničkom mandatu bez punog legitimiteta parlamenta, dok je na čelu države bio vršilac dužnosti predsednika Republike.
Foto: Tanjug/ Rade PrelićAna Brnabić u predsedničkoj fotelji koju je 10 godina grejao Aleksandar Vučić
Situaciju sličnu današnjoj imali smo u proleće 2012. godine, kada se Srbija našla u situaciji u kojoj su i funkcija predsednika i funkcija premijera prešle u privremeni status.
Tadašnji predsednik Boris Tadić podneo je ostavku u aprilu 2012. godine. On je skratio svoj petogodišnji mandat za nekoliko meseci kako bi se predsednički izbori održali u isto vreme kada i redovni parlamentarni i lokalni izbori.
Raspisivanjem parlamentarnih izbora, Vlada je automatski ušla u tehnički mandat.
Tako je nekoliko meseci funkciju vršioca dužnosti predsednika Republike preuzela tadašnja predsednica Narodne skupštine Slavica Đukić Dejanović. Vladu je vodio premijer u tehničkom mandatu. Mirko Cvetković je ostao na čelu tehničke vlade, bez prava da predlaže nove zakone ili donosi dugoročne političke odluke.
Kad će predsednički izbori
Vučićev predsednički mandat prestaje kada ostavka stigne u Narodnu skupštinu. U tom slučaju predsednički izbori moraju biti raspisani tako da se glasanje održi najkasnije tri meseca od prestanka njegovog mandata.
Izbore raspisuje predsednik Narodne skupštine, a od dana raspisivanja do dana glasanja mora proći najmanje 30, a najviše 60 dana. Zakon propisuje i da dan glasanja mora biti neradni dan.
Tako će krajnji rok za održavanje predsedničkih izbora biti 27. decembar. Taj datum pada u nedelju, pa bi, ukoliko se iskoristi maksimalni rok, izbori mogli da budu održani upravo tada.
S druge strane, izbori bi mogli da budu održani najranije 30 dana nakon njihovog raspisivanja. Ukoliko bi predsednik Narodne skupštine izbore raspisao odmah nakon Vučićeve ostavke, najraniji datum za glasanje bio bi 27. oktobar. Pošto zakon propisuje da dan glasanja mora biti neradni dan, prvi naredni nedeljni termin bio bi prvi novembar odnosno dvogodišnjica pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Policija tvrdi da je zbog tehničke greške u maju dostavila pogrešan podatak o broju važećih ličnih karata, kaže Ognjen Rašuo član Komisije za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska
Policijska uprava Banjaluka zabranila je okupljanje kojim je grupa građana želela da pruži podršku studentskom pokretu u Srbiji. Advokat Aleksandar Jokić odluku je ocenio kao sramotnu i licemernu
Gde se nalazi Ljubomir Stefanović, voditelj kanala „Slavija info“, pitanje je na koje njegova porodica i advokati za sada nemaju odgovor. Policija je pretresla njegov stan, ali nije saopšteno da li je Stefanović uhapšen niti zbog čega je pretres obavljen
Rezultati, reporteri na terenu, prve reakcije i analize – sve na jednom mestu. „Vreme“ u nedelju, 25. oktobra, od 19.30 emituje izborni program na svom Jutjub kanalu, dostupan publici u Srbiji i inostranstvu
Tonino Picula je rekao da se stav Evropske komisije prema Vučiću promenio nakon sahrane Ratka Mladića, i da se Vučić na predstojećim izborima suočava sa krajnjom neizvesnošću
Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju
"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.