Poslednji čin pred ostavku na funkciju predsednika Srbije Aleksandra Vučića bio je pomilovanje 49 ljudi, a krivičnog gonjenja je oslobodio i 11 „svojih“. Ko su ti ljudi?
Sada već bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić je pred silazak sa funkcije odlučio da pomiluje 49 osoba, među kojima, kako je rekao, 12 iz „novosadske terorističke grupe“, na čelu sa Milom Pajić.
Ukupno je pomilovao 23 lica koja su vezana za sve „ove užasne događaje u poslednjih godinu i po dana“, a odlučio je da to učini „uprkos procenama bezbednosnih službi“.
„Doneo sam odluku da pomilujem 12 lica iz novosadaske grupe na čelu sa Milom Pajić, kao što sam doneo odluku da pomilujem 11 lica koji su sa druge strane učestvovali u incidentima protiv blokadera“, kazao je Vučić tokom govora pre podnošenja ostavke.
Ko su ta „lica“
Iako je mnogo puta detaljno i naširoko govorio o novosadskoj grupi i sada je smatrao za shodno da objašnjava da su njihova dela „strašno teška“, ali zato ni reč nije rekao o tome ko je među 11 ljudi koji su koji su „sa druge strane učestvovali u incidentima protiv blokadera“.
Ako se pogleda koga je do sada pomilovao „sa svoje strane“, to su bili oni koji su gazili automobilima i teško ozledili studente na ulicama.
Prvi veći talas pomilovanja usledio je 29. januara 2025. godine, kada je Vučić doneo 13 odluka o pomilovanju osoba privedenih tokom protesta i blokada. Među njima je bilo šest studenata – D. B, M. M. i M. K. iz Novog Sada, I. B. iz Požege, R. S. iz Sremske Kamenice i M. S. iz Žablja. Pomilovani su i dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović, Radivoje Jovović, četiri direktora škola iz Šapca i Bogatića i pomoćni radnik škole iz Prokuplja.
Tada je Vučić još uvek pokušavao da politikom „pružene ruke pomirenja“ zaustavi ulične proteste koji u se kao prerijski požar širili Srbijom i blokade svih državnih fakulteta.
Kada mu to nije pošlo za rukom, nekoliko meseci kasnije Vučić je institut pomilovanja primenio i na osobe optužene za nasilje nad studentima.
Početkom jula 2025. pomilovana su četvorica aktivista SNS-a kojima se sudilo zbog napada na studente u Novom Sadu u noći između 27. i 28. januara. U tom incidentu napadnuto je nekoliko studenata, a studentkinja Akademije umetnosti zadobila je tešku povredu – prelom vilice.
Predsedničkim odlukama ti „heroji“ oslobođeni su daljeg krivičnog gonjenja za dela koja su im stavljena na teret.
Treći slučaj koji je izazvao veliku pažnju javnosti bilo je pomilovanje Milice Stojanović iz Jakova. Ona je u januaru 2025. tokom studentske blokade u Ulici Jurija Gagarina u Beogradu automobilom udarila i povredila učesnike protesta. Prvobitno je bila osumnjičena za pokušaj ubistva, ali je pravna kvalifikacija kasnije promenjena i postupak je vođen zbog teškog dela protiv opšte sigurnosti.
Ovim pomilovanjima poslata je poruka da neće stradati oni koji se fizički suprostave „blokaderima koji hoće da ruše državu“.
Vučić je podnoseći ostavku rekao da je „teško podnosio“ da deo mladih ljudi, „kako god da su teška dela počinili“, svoju mladost provode van granica Srbije. Kaže da je to „akt milosti“ i da želi da pomogne mladim ljudima.
Tako je pomilovao 12 novosadskih aktivista i studenata optuženih za pokušaj rušenja ustavnog poretka.
Postupak protiv njih je počeo 24. novembra prošle godine, protiv okrivljenih aktivista Pokreta slobodnih građana (PSG) Marije Vasić, Davora Stefanovića, Lada Jovovića, Srđana Đurića i Mladena Cvijetića, kao i organizacije Studenti protiv autoritarne vlasti (STAV) Lazara Dinića, Mile Pajić, Doroteje Antić, Anje Pitulić, Branislava Đorđevića, Jovana Dražića i Dejana Bagarića.
Šestoro njih je bilo mesecima u zatvorskom pritvoru, pa u kućnom pritvoru, a za šestoro mladih je raspisana potertnica i njima se sudilo u odsustvu.
Dvoje aktivista STAV-a u egzilu Branislav Đorđević i Doroteja Antić dali su izjave za „Danas“ nakon što se pojavila vest o tome da ih je, sada već bivši predsednik, abolirao od daljeg krivičnog postupka koji se vodio.
Oni kažu da iako su abolirani, ne planiraju da se vrate u Srbiju, dokle god je ovaj režim na vlasti, jer se i pored abolicije ne bi osećali sigurno i plašili bi se za svoju ličnu bezbednost.
Branislav Đorđević kaže za „Danas“ da na ovaj akt ne gleda kao na milosrđe, pošto ga oni nisu ni tražili, niti je ovo akt milosrđa, već potvrđivanje slobode koja im pripada.
„Kao poslednji trzaj režima i bivšeg predsednika, pokušali su da iskoriste naš slučaj za poslednji politički poen. Da nas svrstaju sa svojim nasilnicima, stranačkim plaćenicima i kriminalcima i time pokušaju da ‘pomire’ nepomirljivo — pravdu i kriminal. Od Vučića ništa nisam ni očekivao, pošto je za 14 godina mogao da ponudi samo pljačku, kršenje osnovnih ljudskih prava, bezvlašće i korupciju“, kaže Đorđević.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Policija tvrdi da je zbog tehničke greške u maju dostavila pogrešan podatak o broju važećih ličnih karata, kaže Ognjen Rašuo član Komisije za reviziju, verifikaciju i kontrolu tačnosti i ažuriranja biračkog spiska
Policijska uprava Banjaluka zabranila je okupljanje kojim je grupa građana želela da pruži podršku studentskom pokretu u Srbiji. Advokat Aleksandar Jokić odluku je ocenio kao sramotnu i licemernu
Gde se nalazi Ljubomir Stefanović, voditelj kanala „Slavija info“, pitanje je na koje njegova porodica i advokati za sada nemaju odgovor. Policija je pretresla njegov stan, ali nije saopšteno da li je Stefanović uhapšen niti zbog čega je pretres obavljen
Rezultati, reporteri na terenu, prve reakcije i analize – sve na jednom mestu. „Vreme“ u nedelju, 25. oktobra, od 19.30 emituje izborni program na svom Jutjub kanalu, dostupan publici u Srbiji i inostranstvu
Tonino Picula je rekao da se stav Evropske komisije prema Vučiću promenio nakon sahrane Ratka Mladića, i da se Vučić na predstojećim izborima suočava sa krajnjom neizvesnošću
Obruč koji oko Ćacilenda steže Studentska lista sve je uži. Jer sve je više razmađijanih ljudi koji lažnog proroka vide kao ono što jeste: uličnog opsenara koji zavađa Srbiju
"Ljudi ne žele slobodu i to iz, čini se, jednog jedinog razloga: ako bi je poželeli imali bi je". Ovako je pisao Etjen de la Boesi pre 500 godina. A građani Srbije su se trgli i zakazali sastanak sa slobodom, spremni da odbace „dobrovoljno ropstvo“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.