Poslednji slučajevi napada na tužioce i sudije nameću pitanje: da li pritisci Vučićevog režima ulaze u novu fazu, od institucionalnog ometanja i medijskih kampanja do direktnih fizičkih obračuna
Najnoviji incident dogodio se u Subotici, gde je javnoj tužiteljki Osnovnog javnog tužilaštva Aleksandri Stojsavljević zapaljeno vozilo. Ovaj slučaj nameće pitanje da li se zastrašivanje pravosudnih funkcionera seli na teren direktnog i fizičkog ugrožavanja.
Stojsavljević je izjavila da se oseća uznemireno i da strahuje za ličnu bezbednost i za bezbednost svoje porodice nakon što joj je automobil izgoreo ispred zgrade. Prema njenim rečima, policija je 10. decembra oko četiri sata ujutru pozvonila na vrata i obavestila je da je vozilo u plamenu. Tek nakon silaska ispred zgrade mogla je da se uveri da je reč o njenom automobilu.
Sam momenat u kojem shvata da je paljenje verovatno namerno, kako kaže, bio je šokantan, naročito zato što, prema njenom tumačenju, ni profesionalno ni privatno nije imala sukobe, niti je dobijala pretnje.
„Sama činjenica da mi je neko namerno zapalio automobil za mene je bila neverovatna. Kada je požar ugašen i kada sam se malo pribrala, počela sam da razmišljam ko bi i zašto mogao da stoji iza toga”, navela je Stojsavljević za Novu.
Ipak, o motivima i detaljima postupka koji je pokrenut povodom paljenja ne govori, jer ne želi da ugrozi istragu.
Slučaj prebijanja
Stojsavljević potvrđuje i ranije medijske navode da je nekoliko sati nakon incidenta trebalo da sasluša oštećenog u postupku koji vodi povodom jednog slučaja prebijanja. Ovaj podatak dodatno pojačava sumnje da u pitanju možda nije izolovan događaj, već ciljano zastrašivanje.
„Posle svega što se dogodilo, mogu da kažem da osećam da mi je ugrožena bezbednost, kako moja lična, tako i moje porodice. Događaj je uznemirio i druge kolege iz tužilaštva i suda koji se takođe više ne osećaju bezbedno”, dodala je.
Podršku su joj istog dana uputili predsednik Visokog saveta tužilaštva Branko Stamenković i vrhovna tužiteljka Zagorka Dolovac, koja je poručila da će učiniti sve da se obezbedi zaštita njoj i njenoj porodici. Ipak, iz Ministarstva pravde niko je nije kontaktirao.
„Imam utisak da mi je u ovom trenutku neophodno obezbeđenje, posebno zbog porodice”, zaključila je Stojsavljević.
Vrhovna javna tužiteljka Zagorka Dolovac i predsednik Visokog saveta tužilaštva Branko Stamenković ukazali su nedavno šefu Delegacije EU na „pokušaje neprimerenog uticaja na nosioce javnotužilačkih funkcija“.
Protest sudija i tužilaca u Subotici
Neformalna grupa sudija i tužilaca „Odbrana struke” organizuje u subotu 13. decembra u Subotici protest zbog „stalnih i sve ozbiljnijih napada na pravosuđe”.
Skup će početi u podne ispred zgrade suda u Subotici.
U pozivu se navodi da se „sudije i tužioci koji postupaju u skladu sa zakonom, osim medijskih napada, etiketiranja i neprimerenih uticaja izvršne vlasti i interesnih grupa, sve češće suočavaju i sa napadima na ličnu bezbednost i imovinu”.
Kao poslednji u nizu incidenata navodi se upravo paljenje automobila tužiteljke Stojsavljević, čime su, kako je naglašeno, „ugroženi njena bezbednost i bezbednost njene porodice”.
„Šta je sledeće? Još je jedino ostalo da su nam ugroženi životi zbog toga što radimo svoj posao”, upitali su sudije i tužioci u saopštenju.
Oni upozoravaju i da nadležni pravosudni organi ne reaguju na konstantne napade na nosioce pravosudnih funkcija, zbog čega, kako navode, postoji opasnost da se slični napadi mogu dogoditi bilo kome ko obavlja svoj posao u skladu sa zakonom.
Organizatori protesta pozvali su sve sudije i tužioce, strukovna udruženja, advokate i kolege da prisustvom protestu iskažu zajedništvo i solidarnost i pošalju poruku da ne pristaju na pritiske i zastrašivanja.
I Sindikat sudske vlasti najavio je da će u ponedeljak, 15. decembra organizovati 30-ominutni mirni skup u svim pravosudnim organima Srbije, u znak podrške tužiteljki iz Subotice.
Naveli su da je „tridesetominutni boravak u holovima pravosudnih institucija predstavlja simboličan, miran i dostojanstven odgovor celokupnog pravosudnog sistema na nasilje, pritiske i pretnje” i da „nije protest protiv bilo koga, već javna i unutarinstitucionalna poruka solidarnosti, jedinstva i odbrane osnovnih vrednosti pravne države”.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Govoreći o Studentskoj listi, Vučić je izneo tvrdnju da iza nje kao stvarni lideri stoje bivši predsednik Demokratske stranke Bojan Pajtić i potpredsednik te stranke Dušan Petrović
Predaja potpisa za izbornu listu „Studentska lista – studenti pobeđuju“ je završni korak studentskog pokreta na putu ka izbornoj pobedi, rekao je docent Učiteljskog fakulteta Nemanja Karović. U šetnji od Rektorata do RIK-a, gde se predaje izborna lasta, učestvovao je veliki broj ljudi. Osećala se atmosfera promene
Reprezentativci i reprezentativke nisu ambasadori vlasti. Predsednik može da ih primi, čestita im, država može da finansira njihove programe, ali iz toga ne proizlazi da sportisti imaju obavezu da političaru uzvrate osmehom
Studentska lista je okupila prilično heterogenu i veoma široku mrežu podrške. U njoj su velike i male opozicione stranke, lokalni pokreti, grupe građana, građanske inicijative i pojedinci. Ujedinjuje ih procena da pojedinačne interese treba podrediti rušenju režima Aleksandra Vučića, a da su studenti jedina snaga koja to može da ostvari
Naprednjaci su ugrabili sve notare da bi prvi predali listu. Bio je to mali autogol – jer studenti su od prikupljanja potpisa napravili feštu i odličnu reklamu. Tako nekako će izgledati cela kampanja
Zašto režimu trebaju mržnja i podele? Kako su na njih odgovorili studenti? Kome i zbog čega smeta Kesić i društvo iz emisije „24 minuta“? I kako su opozicione stranke završile u izbornoj fusnoti
Rušenje Vučićevog režima na izborima je dečja igra u odnosu na ono što nas čeka posle: obnavljanje do temelja razorene zemlje. Ne postoji teži zadatak od toga da se od podanika stvore građani, ali to je pitanje opstanka Srbije
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.