img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kosovo

Oteta zemlja: Kurtiju Kurtijevo, a Visokim Dečanima što im pripada

07. март 2024, 09:27 M.N./KoSSev
Foto: Wikipedia.org
U decenijskom sporu oko zemlje: Manastir Visoki Dečani
Copied

Ustavni sud Kosova je još 2016. godine presudio da manastiru Visoki Dečani mora da se vrati zemlja. Izvršna vlast još uvek nije postupila po obavezujućoj odluci suda. Sada postoje naznake da bi to moglo da se promeni

„Nesprovođenje sudske odluke o zemljištu Visokih Dečana dovodi u pitanje vladavinu prava na Kosovu“, rekao je krajem februara šef Euleksa Đovani Pjetro Barbano.

I, po ko zna koji put, naglasio: „Odluka iz 2016. o vraćanju zemljišta manastiru Visoki Dečani obavezuje sve pojedince i ustanove, bez izuzetka“.

I tako osam godina, od kada je kosovski Ustavni sud nakon 16 godina sudskog procesa potvrdio odluku o povratku 24 hektara zemlje manastiru Visoki Dečani.

Svake godine međunarodni zvaničnici podsećaju kosovske vlasti na ovu obavezu, ali bez ikakvog efekta.

Svetlo na kraju tunela?

Juče je iznebuha više kosovskih medija javilo da je vlada u Prištini navodno konačno pristala da postupi po nalogu Ustavnog suda.

„Niko nas još uvek iz kosovskih institucija nije kontaktirao u vezi izvršenja odluke Ustavnog suda Kosova o zemlji manastira Visoki Dečani“, rekli su, međutim, sinoć za KoSSev iz Eparhije raško-prizrenske.

„Poslednjih godina svedoci smo više izjava najviših kosovskih zvaničnika da odluka Ustavnog Suda o zemlji manastira Dečani navodno nije legalno donesena i da ne može biti izvršena i da o njoj treba da se vodi nekakav dijalog sa Crkvom“, saopštila je dalje Eparhija raško-prizrenska.

image(75)
Rad na imanju Visokih Dečana početkom prošlog veka / Foto: Wikipedia.org

Navode da su nakon konsultacija sa pravnim savetnicima i više kontakata sa međunarodnim predstavnicima u Prištini, odavno izneli svoj stav „da se oko pomenute odluke Ustavnog suda, koja je obavezujuća i konačna (res judicata), ne može voditi nikakav dijalog, niti praviti dogovor jer je to protivno zakonskim principima u svim demokratskim društvima“.

Iz Eparhije podsećaju da je opština Dečane godinama odbijala da izvrši odluku Ustavnog suda, prenosi KoSSev.

Institucijsko zamajavanje

Navode in da su se obraćali centralnom katastru Kosova koji ima puno pravo da upiše zemlju kao vlasništvo manastira.

„Time bi se automatski ažuriralo katastarsko stanje imovine manastira na opštinskom nivou“, naglasili su u Eparhiji.

Ukazuju i na to da se i Ustavni sud Kosova u više navrata oglašavao pozivom da se odluka o zemlji manastira primeni.

„Nažalost, nismo našli razumevanje ni spremnost da se odluka izvrši ni od strane lokalnog ni centralnog katastra Kosova bez ikakvog obrazloženja. Naš slučaj je konstantno bio prebacivan sa opštinskog na centralni i sa centralnog na opštinski nivo i na taj način se uporno izbegavalo izvršenje odluke osam godina“, zaključuju iz Eparhije.

Korak ka vladavini zakona

Na kraju su još jednom zatražili od kosovskih vlasti da postupe u skladu sa zakonom, „da konačno urade svoj deo posla u skladu sa zakonom i upišu našu zemlju u katastar i manastiru izdaju uredan posedovni list u skladu sa sudskom presudom“, piše KoSSev.

To bi bio, ocenjuju iz Eparhije, značajan korak za vladavinu zakona.

I zaključuju: „Što se tiče spremnosti za dijalog u cilju unapređenja života i rešavanja praktičnih pitanja, naša Crkva uvek je bila i ostala otvorena za razgovor sa svim ljudima dobre volje, što smo na delu pokazivali svih ovih godina“.

Istorijat slučaja

Srednjevekovni manastir Visoki Dečani Srpske pravoslavne crkve više od dve decenije pokušava da povrati vlasništvo nad 24 hektara zemlje i šume na Kosovu.

Ova zemlja, koja se nalazi oko manastira, u katastru je upisana kao imovina društvenih preduzeća iz bivše Savezne Republike Jugoslavije „Ijlirija“ i „Apiko“.

image(76)
Slika Visokih Dečana Nadežde Petrović / Foto: Wikipedia.org

U vlasništvu prvog je hotel, a drugog fabrika meda.

Posle Drugog svetskog rata, jugoslovenska vlast oduzela je manastiru 700 hektara zemlje, a država Srbija je 1997. vratila 24 hektara zemlje, koja okružuje manastir.

Međutim, opština Dečani to nije priznala. Od tada traje sudski spor.

Ignorisanje presuda

Presuda da zemljište pripada manastiru Visoki Dečani doneta je 2012. godine, a potom ju je i 20. maja 2016. godine potvrdio i kosovski Ustavni sud.

Uprkos svemu, lokalne vlasti u Dečanima odbijaju da sprovedu tu odluku, uz obrazloženje da je devedesetih godina prošlog veka za vreme socijalističke Jugoslavije režim Slobodana Miloševića na silu oduzimao imovinu.

Šefovi misija Francuske, Nemačke, Italije, Velike Britanije i Sjedinjenih Američkih Država pozivali su Vladu Kosova da bez daljeg odlaganja, u potpunosti izvrši zakonit upis zemljišta manastira Dečani u skladu sa odlukom.

I Misija OEBS na Kosovu pozvala je prištinske institucije da izvrše upis zemljišta manastira Visoki Dečani u skladu sa presudom kosovskog Ustavnog suda, ali to se nije desilo.

Mišljenja mimo Ustavnog suda

Iguman manastira Sava Janjić rekao je ranije da je ovo pitanje vladavine zakona i da su najviši sud Kosova i Ustavni sud doneli presudu da to zemljište pripada manastiru.

„To je konačna odluka, kako je rečeno u presudi Ustavnog suda, koja se ne može menjati i mora se primeniti“, zaključuje on.

Gradonačelnik Dečana, Baškim Ramosaj, pak, razmišljao je drugačije, rekavši nakon presude Ustavnog suda da je – apsurdna.

„Ocenjujem da je Ustavni sud doneo najapsurdniju odluku koju može doneti neki Ustavni sud, kada je ocenio ispravnim odluku Skupštine i Republike Srbije iz 1992. i 1997. godine, što se nažalost desilo 2016. godine“, konstatovao je tada Ramosaj.

Tagovi:

Kosovo Manastir Visoki Dečani Ustavni sud Kosova Spor oko zemlje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure