Studentski plenumi su uređeni tako da u njima mogu da učestvuju samo studenti. Osim kada Informer infiltrira naprednjake na plenum pa onda objavi da se tamo kuju „teroristički“ planovi.
Sa plenuma nema snimaka, onde nema novinara. I do sada su studenti mahom uspevali da – posle burnih međusobnih debata – ostave utisak jedinstva. Ono što je izlazilo u javnost bivalo je pažljivo sročeno.
No, u čaršiji je javna tajna da plenumi različitih fakulteta imaju različite predodžbe o tome kuda dalje povesti bunt.
Brže saopštenje
Razlike su pokuljale na površinu u ponedeljak (7. april) kada su studenti u blokadi sa beogradskog Filozofskog fakulteta oko 19 časova objavili saopštenje – i to očito kako bi preduhitrili kolege iz Novog Sada.
Plenum Filozofskog fakulteta odbacuje predlog „ekspertske vlade“ i navodi da saopštenje daje zbog „mogućnosti da studentski pokret u Srbiji donese niz nedvosmisleno nepromišljenih odluka“.
Kažu, studenti ne bi trebalo da dozvole manipulaciju pokreta „od strane onih koji hoće da se preko leđa studenata dograbe političkih funkcija“.
Oni optužuju vlast da imenovanjem „eksperta“ Đura Macuta za mandatara nadalje ignoriše studentske zahteve, ali i opoziciju i aktivističke grupe da preko leđa studenata i bez demokratske rasprave hoće svoju verziju ekspertske vlade.
Takva vlada, dodaju, gaji „kult“ eksperata, a ionako ne može nikuda da odvede jer bi za nju morala da glasa vladajuća većina u Skupštini.
I na kraju, studenti Filozofskog direktno optužuju neimenovane kolege studente da bez rasprave na „mala vrata tajnim sastancima“ guraju opciju ekspertske vlade.
Drugo saopštenje
Na koga su mislili, pokazalo se nešto iza 22 časa kada je stiglo saopštenje studenata novosadskog Prirodno-matematičkog fakulteta koji potpisuju studenti u blokadi još petnaestak vojvođanskih fakulteta i visokih škola.
Oni pišu da vlasti očito neće ispuniti studentske zahteve, te da zato zaključuju da je ekspertska vlada jedino rešenje.
„Budući da studenti od početka zahtevaju sistemske promene i insistiraju na stranačkoj neopredeljenosti, smatramo da Vlada u čijem sastavu bi se našli nezavisni stručnjaci predstavlja najpodobnije rešenje trenutne političke krize“, navode.
Oni potom izokola reaguju na prethodno saopštenje studenata beogradskog Filozofskog fakulteta jer navode da su „ponosni“ što među studentima postoji pluralizam mišljenja i što ne zaključuju svi plenumi isto.
„Time jasno pokazujemo da nismo produkt spoljašnjih uticaja, da ne sledimo ničije instrukcije, već da odluke donosimo samostalno, kroz transparentne i demokratske procese“, piše u saopštenju.
Zaključuju da bi zadatak te teoretske ekspertske vlade bio da omogući rad institucija, posebno pravosudnih, a što bi vodilo ispunjenju studentskih zahteva.
U tom saopštenju nigde nema pomena organizovanja fer i slobodnih izbora.
Javni okršaj
Ovo nije prvi put da se vodi neka vrsta javnog prepucavanja između različitih plenuma studenata u blokadi. Mnogi su u Beogradu, recimo, bili besni jer su Novosađani na protestu 1. februara odabrali neke govornike.
Ali, sada su nesuglasice vidne. Ako se u njima može naći politička logika i više od međusobnih zađevica, onda deluje da studenti beogradskog Filozofskog nastupaju sa pozicije radikalne levice dok se vojvođanski studenti više drže realpolitike.
Mada i oni, makar javno, beže od političara u širokom luku. Ovakvo prepucavanje – gde se iznose utuci i utuci na utuke, ali se retko kad neko imenuje – neodoljivo podseća na komunikaciju rascepkane opozicije pre i posle (ne)bojkota dela lokalnih izbora prošle godine.
Ali, naglašavaju još nešto – studentski bunt, koji je prerastao u opštenarodni, preti da zapadne u ćorsokak bez konsenzusa kuda dalje.
Godina na fakultetima se teško može nadoknaditi, a činjenica da se ogromna većina nastavnika vratila na posao u srednje i osnovne škole, jer bez plate ne mogu da žive, govori da je vreme bitan faktor.
Spektakularne akcije i dalje postoje, poput studentske ture do Strazbura. No, nadalje protest preti da se svede na reprize već viđenog – recimo u subotu (12. april) u Novom Pazaru – bez velikih izgleda da opet dostigne masovnost istorijskog mitinga u Beogradu od 15. marta.
Ako tako pokret zamre, biće to bez velikog pokušaja da se za sto dovedu svi koji su kritični prema vlastima i da se bunt promisli i dovede do kraja.
I jedan novi zahtev
Dok su se kolege prepucavale po društvenim mrežama, zajednički nalog Studenata u blokadi objavio je i šesti zahtev koji sa ovim svim nema veze.
Oni traže ostavke u Kliničkom centru kao i da se otkrije kako je predsednik Srbije Aleksandar Vučić sa desetak kamera mogao da uđe u intenzivnu negu gde su bili zbrinuti teško povređeni u nedavnom požaru u Kočanima.
Zvanični i zajednički studentski zahtevi tako ostaju oni koji bi se mogli podvući pod firmu „da institucije rade svoj posao“. Ali to što one pod ovom vlašću nisu i nikad neće „raditi svoj posao“, za sada za ukupan studentski pokret ostaje nerešiv problem.