img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svet

Kako su Rusi zaobišli sankcije Zapada za svoje avione

28. avgust 2023, 08:40 B.G.
Foto: Pixabay/Khusen Rustamov
Copied

Od kad su uvedene sankcije, ruske aviokompanije nabavile su rezervne delove u vrednosi od najmanje 1,2 milijarde dolara

Uprkos sankcijama Zapada, uvedene kako bi se sprečilo da ruske aviokompanije nabavljaju delove za svoje avione Erbas i Boing, Ural Erlajns je uvezao više od 20 uređaja proizvedenih u SAD otkako je Rusija napala Ukrajinu u februaru 2022. godine, pokazuju carinski podaci.

Ukupno, do kraja juna ove godine, u vrednosi od najmanje 1,2 milijarde dolara stigli su delovi za avione ruskih aviokompanijama od maja 2022. godine, kad je na snazi već bila većina američkih i evropskih trgovinskih ograničenja, kao i zabrana izvoza, prenosi Glas Amerike.

Američki deo

Tako je avion Erbas kompanije Ural Erlajns sletio je u ruski grad Jekaterinburg 14. novembra prošle godine. Tri dana kasnije, za avion je stigao rezervni deo ključan za navigacijske sisteme, a proizvela ga je američka kompanija Nortrop Graman, pokazuju podaci ruske carinske evidencije.

Carinska evidencija pokazuje da su delovi stigli u Rusiju preko posrednika u zemljama kao što su Tadžikistan, Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE), Turska, Kina i Kirgistan, od kojih nijedna nije podržala zapadne sankcije Rusiji.

Oleg Pantelejev, šef istraživačkog centra za avijaciju AviaPort u Moskvi, rekao je da su ruske aviokompanije „rešile problem“ poslovanja pod zapadnim sankcijama.

„U početku je bio šok, niko nije znao šta da radi“, rekao je on Rojtersu. „Nakon dva do tri meseca pronađeni su novi kanali snabdevanja.“

To vam neću reći

Zamjenik izvršnog direktora Ural Erlajnsa, Kiril Skuratov, odbio je da komentariše kako je ruski prevoznik nabavio rezervne delove.

„Definitivno vam to neću reći“, rekao je on Skuratov. „To su nepotrebne informacije.“

Iz Nortrop Gramana su naveli da nisu identifikovali bilo kakve usluge prodaje ili popravke za ruske kompanije.

Dodali su da imaju „opsežne procese i procedure koje pomažu u osiguravanju usklađenosti sa svim primjenjivim zakonima i propisima vezanim za izvoz i sankcije.“

Manje-više kao pre rata

Od 1. maja ove godine, ruske aviokompanije su imale 541 zapadni avion u aktivnoj službi ili na održavanju, prema podacima koje je prikupila švajcarska organizacija specjalizovana za informacije o avijaciji „ch-aviation“.

To je manje-više na nivou pre rata, uzimajući u obzir 75 aviona koje su ruske aviokompanije iznajmljivale i koje su strani vlasnici preuzeli nakon početka invazije na Ukrajinu.

Ruske aviokompanije su u junu prevezle 10,1 milion putnika, prema podacima ruske federalne agencije za statistku Rostat, u poređenju sa 8,87 miliona u junu 2022. i 11,1 miliona u junu 2021.

Ural Erlajns, Aeroflot, S7 i drugi ruski prevoznici ranije su se oslanjali na podršku u održavanja od globalnih kompanija kao što je Lufthanza i Tehnik iz Nemačke.

Kada su strane kompanije prestale da im pružaju usluge, ruske aviokompanije su se okrenule grupi manjih dobavljača.

U aprilu 2022. godine, kompanija S7 je počela da uvozi delove od kompanije iz Moldaviji pod nazivom Er rok solušns. Ivan Melnikov, izvršni direktor Er Roka i još jednog distributera delova za avione iz Moldavije – Aerostejdž Servises, negirao je prodaju proizvoda Rusiji.

Kako sistem funkcioniše?

Serijski broj naveden u ruskoj carinskoj evidenciji za navigacijski uređaj koji je proizvela kompanija Nortrop Graman, poslat u Jekaterinburg prošle godine, pokazuje da je on proizveden u oktobru 2008. kao i da je korišćen na različitim avionima, uključujući i jedan u Saudijskoj Arabiji pre šest godina.

Iako carinski zapisi ne navode ime kompanije koja je isporučila uređaj u novembru, oni pokazuju kako je više važnih američkih delova, opremljenih laserskim žiroskopima visoke tehnologije, stiglo do Ural Erlajnsa u tokom 14 meseci koje je analizirao Rojters.

Neke od pošiljki delova Nortrop Gramana za Ural Erlajns, koje su išle kroz UAE, obavljala je kompanija Skajparts FZCO, osnovana u junu 2022. godine i registrovana u jednosobnoj kancelariji u jednoj od slobodnih ekonomskih zona Dubaija.

Skajparts na svojoj veb stranici navodi da su ga osnovali profesionalci u avijaciji i nudi korisnicima podršku „od nosa do repa“ za njihove avione.

Upitan o isporuci uređaja kompanije Nortrop Graman, menadžer Skajpartsa Said Abduloev, rekao je Rojtersu da je upoznat s tim dijelom i potvrdio da kompanija iz Dubaija posluje sa tadžikistanskim kompanijama.

B.G./Glas Amerike

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

aviokompanija EU Rat u Ukrajini Rusija SAD sankcije Rusiji
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti
U Srbiji se iz dana u dan vidi sve više nasilja, policijske brutalnosti i gaženja vladavine prava.

Studenti

21.novembar 2025. B. B.

Pavle Cicvarić: Srbija u 21. veku ima političke izbeglice – studente i aktiviste

„Govorim o studentima i aktivistima iz Novog Sada koji od marta ne mogu da se vrate u Srbiju“, rekao je aktivista i student Pavle Cicvarić

„Kako će da nam pomognu Arapi oko NIS-a, ako vide da sam ubijao nevinu muslimansku decu“, rekao je Vučić, komentarišući tekstove da je učestvovao u „Sarajevo safariju“.

„Sarajevo safari“

21.novembar 2025. B. B.

Vučić o „Sarajevo safariju“: Bio sam na Palama jer sam znao engleski

„Kako će da nam pomognu Arapi oko NIS-a, ako vide da sam ubijao nevinu muslimansku decu“, rekao je Vučić, komentarišući tekstove da je učestvovao u „Sarajevo safariju“

Glavni tužilac Tužilaštva za organizovani kriminal Mladen Nenadić

Tužilaštvo za organizovani kriminal

21.novembar 2025. Nemanja Rujević

Da li je tužilac Mladen Nenadić muzičar ili nije muzičar?

Tužilaštvo za organizovani kriminal se u istragama korupcije oko nadstrešnice i Generalštaba našlo između čekića i nakovnja. I još nije sasvim jasno: hoće li oni da rade svoj posao i hapse koga treba, makar i ministre? Ili neće?

Predsednički kandidat u RS Siniša Karan i Milorad Dodik koji se smeje u pozadini

Prevremeni predsednički izbori u Republici Srpskoj

21.novembar 2025. Tanja Topić

Predsednički kandidat Siniša Karan: „Drugi oblik Milorada Dodika“

Vanredni predsednički izbori u Republici Srpskoj pokazaće da li će Milorad Dodik, unatoč sudskoj zabrani, ostati doživotni predsednik, istina u nekom drugom fizičkom pojavnom obliku

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju „Ćacilend”, a potom im razbio kameru.

Napad na N1

20.novembar 2025. V. K.

Ekipa televizije N1 napadnuta u blizini Ćacilenda

Nepoznati počinilac je prišao ekipi N1, zatražio od njih da ne snimaju Ćacilend, a potom im razbio kameru. Sumnja se da je napadač jedan od ljudi iz KRIK-ove baze podataka

Komentar
Zamagljeni portret Aleksandra Vučića pred grbom Srbije

Pregled nedelje

Ćaciji protiv Vučića

Zet Kušner sigurno razmišlja vredi li sa Vučićem, Jovanovim i drugim ćacijima saditi tikve. Prilikom otimačine Generalštaba ispali su smotana banda koja se u toku pljačke banke bez maski krevelji u kamere i ostavlja na pultu ličene karte

Filip Švarm

Pregled nedelje

Otac, sin i neljudski režim

Ukoliko imate trunku ličnog integriteta, lako ćete ugledati samog sebe na kiši u štrajku glađu. Kao što danas za Milomira Jaćimovića nema pravde, zakona i ustavnih prava, sutra ih možda ni za vas neće biti

Filip Švarm

Komentar

Studije srpstva i drugi košmari

Nema ničega u ideji Fakulteta srpskih studija što državni univerziteti već ne pokrivaju. „Identitetske discipline“ nisu drugo do košmari proizašli iz falangističkih glava

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1820
Poslednje izdanje

Dosije Ćacilend

Dijagnoza Vučićeve Srbije Pretplati se
Na mestu gde se lomi društvo

Šesnaest dana štrajka Dijane Hrke

Intervju: Dejan Bursać

Važnija je otvorenost studentskog pokreta od lidera koji mogu da pregovaraju

Energetika

Veliki naftni post

Portret savremenika: Ketrin Konoli

Biografija upornosti i doslednosti

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure