Naprednjaci su ponovo počeli da pominju Beogradski metro, projekat koji nije propustio nijednu predizbornu kampanju
Balerina Aja Jung deli prominentnim naprednjacima i njihovim partnerima karte za Beogradski metro.
Ova scena odigrala se u predizbornoj kampanji Srpske napredne stranke 2018. godine. Godina važenja karata bila je 2022, a tadašnji gradonačelnik Siniša Mali najavio je početak izgradnje za 2020. godinu.
Važenje ove karte odavno je isteklo, a ni pripremne faze za metro nisu završene, a kamoli sama gradnja.
Kako poslednje dve decenije nije prošla nijedna predizborna kampanja, a da Beograđanima nije obećavan metro, pitanje je šta sada treba očekivati – izbore ili da se stvarno nešto radi na metrou.
Tunel za „krtice“ i Trg Republike
Sedam godina nakon karata Aje Jung, RTS prenosi da je završena prva faza istraživanja za metro u Beogradu u prometnim ulicama. Radilo se o početnim geološkim istraživanjima, a sada se prikupljaju dozvole za drugu fazu, pa bi radovi trebalo da počnu za nekoliko nedelja.
Vladimir Madžarević, rukovodilac projekta iz preduzeća „Mostogradnja“, izjavio je kako će se praviti tunel od Belih Voda do Karaburme dug 11,4 kilometra. Zbog toga će na Belim Vodama, upravo na mestu gde „krtica“, odnosno posebna mašina koja kopa, ulazi pod zemlju, biti izgrađena i fabrika za igradnju betonskih obloga.
Iako će se raditi u prometnim ulicama i saobraćajnicama, vršilac dužnosti direktora JKP „Beogradski metro i voz“ Andreja Mladenović kaže da se nastoji da radovi ne naruše dnevni ritam grada. Radovi će se, dodaje, izvoditi u ulicama poput Požeške, Bulevara vojvode Mišića, s jedne i Dunavske, Trga republike, Savske i Mostarske petlje, s druge strane.
Prva linija
Prva linija beogradskog metroa, prema nekim od poslednjih planova, je trebalo da bude gotova do 2028. godine, ali je rok 2023. opet pomeren na 2030. Trebalo bi da ima 14 stanica: Železnik, Makiš, Žarkovo, Bele vode, Trgovačka, Požeška, Park Banovo brdo, Ada Ciganlija, Sajam, Gazela, Savski trg, Trg republike, Skadarlija i Dunav.
Radovi će se uglavnom izvoditi podzemno, ali će izgradnja stanica i pratećih objekata (trafostanice, šahtovi) biti nadzemni, uz formiranje gradilišta na tim lokacijama. Za prvu fazu prve linije, rešavanje imovinsko-pravnih odnosa se sprovodi u opštinama Čukarica, Savski Venac, Stari Grad i Palilula. Na trasi prve linije planirano je rušenje oko 60 objekata, pisali su mediji.
Spremaju li se za izbore?
Ideja o beogradskom metrou duga je čitav vek, a prvi put je pomenuta 1923. godine, kada je metro prvi put ucrtan u Generalni urbanistički plan glavnog grada.
Preduzeće „Beogradski metro i voz“ osnovano je 2018. godine, a iste godine je tadašnji zamenik gradonačelnika Beograda Goran Vesić rekao je da je metro „najvažniji projekat naredne decenije“.
Naprednjaci su počeli da pominju metro još 2014, a najavljeno je da će radovi početi 2016. godine. Taj rok je pomeren na 2018, zatim i 2019. i 2020.
„U drugoj polovini 2020. godine mi ćemo krenuti da gradimo metro i ostvarićemo na taj način višedecenijski san građana Beograda da Beograd ne bude jedini grad u Evropi koji ima više od milion stanovnika, a da bude bez metroa… A mi kažemo sledeće, 2020, i ono što je predsednik Vučić rekao, možemo da zakasnimo mesec-dva dana, ali mi ćemo taj metro uraditi“, rekao je Mali 2018.
Ipak, metro se svaki put pominjao kada su se naprednjaci spremali za izbore, pogotovo u Beogradu. Pitanje je za šta se sada pripremaju?
Ali metro ne ide kroz grad
Najveća kritika pripreme za pripremu gradnje metroa jeste – što prva linija metroa u većoj meri neće ići kroz grad i tako i zaista rasteretiti saobraćaj koji je u Beogradu na granici podnošljivosti i za vozače i za putnike.
Građevinski fakultet se pre 2022. godine ogradio od priče o metrou, zbog neslaganja sa projektovanom trasom prve linije koja bi, po njihovom mišljenju, „morala da spoji stari i novi deo grada“.
Za njih predložene trase nisu dobro rešenje, jer neće saobraćajno rasteretiti najkritičnije delove grada. Naprotiv, smatraju da je „najveći deo grada trajno ostavljen bez metroa ili čak i bez racionalne veze sa metroom, i to sve po cenu ogromnih ulaganja“.
Veliki letnji popust na „Vreme“! Samo kliknite ovde, odaberite pretplatu i podržite redakciju u nezavisnom radu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović
Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN
Skupština Srbije usvojila je izmene pet pravosudnih zakona koje su ponovo upućene u proceduru nakon što su prvobitna rešenja iz januara razmotrena i usaglašena sa preporukama Venecijanska komisija. Poslanici su istovremeno izglasali i više zakona iz oblasti zdravstva, stambene politike, energetike i međunarodnih finansijskih sporazuma
Nakon što je Visoki krivični sud Hrvatske potvrdio presudu Branimiru Glavašu za ratne zločine nad osječkim Srbima, predsednik Zoran Milanović doneo je odluku o oduzimanju svih ranije vraćenih odlikovanja i generalskog čina. Branimir Glavaš nakon ove odluke Milanovića objavio: „Sada ću u svečanim prilikama nositi tatina odličja kojim ga je odlikovao poglavnik NDH, dr Ante Pavelić"
Koje sve neprijatne teme vlast zatrpava histeričnom aktuelizacijom priče o koriščenju zvučnog oružja na protestu u Srbiji marta prošle godine i kud sve ovo vodi, pitaju se Božo Prelević, predsednik Bodrožić i Filip Švarm u novoj epizodi podkasta "Ova situacija"
Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.