Naučnici upozoravaju da bi Arktik do oktobra 2050. godine mogao da izgubi svu količinu leda
Prema dosadašnjim istraživanjima studija modeliranja koja je objavljena u časopisu Nature Communications ističe se da se Arktički morski led brzo topi još od 2.000 godine.
Naučnici su analizirali i pratili promene otapanja leda na Arktiku u periodu od 1979. godine do 2019. godine. Upoređivali su satelitske snimke i klimatske modele kako bi utvrdili da li se artički led menjao.
Utvrđeno je da smanjenje morskog leda nastaje kao posledica zagađenja koje zagreva našu planetu.
Foto: Unsplash/Annie Spratt
Zagreva se četiri puta brže od ostatka sveta
Glavni autor studije Seung Ki Min koji je i profesor na Naučno-tehnološkom Univerzitetu Pohang u Južnoj Koreji istakao je da su naučnici bili iznenađeni kada su otkrili da će Arktik ostati bez leda, bez obzira na napor istraživača i naučnika u smanjenju emisije gasova. Tokom leta se led akumulira, ali sa prvim danima leta on na Arktiku počinje da se topi. Njegov najniži nivo je u septembru mesecu svake godine, a zatim se ciklus ponavlja ciklično tokom godine.
„U studiji se navodi predviđanje koje upozorava da će Arktik u periodu od avgusta do oktobra najkasnije do 2050. godine izgubiti svu količinu leda“, rekao je profesor Min.
U proteklih nekoliko decenija Arktik se zagrevao četiri puta brže od ostatka sveta, pokazalo je istraživanje iz 2022. Godine.
Kako su naveli stručnjaci iz Nase, led se u ovoj regiji topio 12,6 odsto za deceniju.
Arktičko pojačanje i efekat staklene bašte
Posledice otapanja leda na Arktiku imaće katastrofalne posledice za svet i čovečanstvo. Beli led odbija sunčevu energiju Zemlje. Kada se led otopi, okeani će postati tamniji jer će apsorbovati mnogo toplote uzrokujući dodatno zagrevanje atmosfere.
Ova pojava se naziva „proces povratne sprege“ ili „Arktičko pojačanje“.
„Gubitak leda na Arktiku imao bi za posledicu povećanje komercijalnog brodskog saobraćaja zbog otvaranja novih ruta. Takođe bi se neke od vazdušnih ruta avio prevoza morale izmeniti, sa otvaranjem novih. Sve ovo dovelo bi do još većeg zagađenja i efekta staklene bašte“, navodi se u objašnjenju Nacionalne uprave za okeane i atmosferu.
Istrživač i autor studije iz 2022. godine, Mika Rantanen s Finskog meteorološkog instituta istakao je da najnovija objavljena studija koristila „novu i najsavremeniju metodologiju“ za predviđanje događaja na Arktiku.
Z.S./RTS
Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Učesnici treće tribine nedeljnika „Vremena“ iz serijala razgovora posvećenih ključnim pitanjima koja utiču na život u Beogradu, saglasni su u tome da haos u saobraćaju nije slučajan, već posledica loših odluka, korupcije i potpunog odsustva strateškog planiranja aktuelne vlaste
Brent Sadler je zaposlenima na N1 rekao da za urednika programa neće biti doveden niko spolja. Inače, među novinarima u Junajted grupi traje napetost i ređaju se nagađanja
Ministar kulture Nikola Selaković izneo je odbranu u slučaju „Generalštab“ tvrdeći da je postupak protiv njega politički motivisan i zasnovan na pristrasnom delovanju tužilaštva
Srbija bi mogla da ostane bez 1,5 milijardi evra iz pristupnih fondova EU i to zbog takozvanih Mrdićevih zakona. Izvori „Vremena“ koji se zalažu za tvrđi odnos prema vlastima Aleksandra Vučića kažu da je prekardašilo
Pobeda Tise Petera Mađara prevazilazi granice malene Mađarske. Ona se preliva i na susednu Srbiju kao noćna mora za Aleksandra Vučića i motivacija za sve one koji žele da mu vide leđa
Raspiše li Vučić izbore za leto, studentski pokret i zborovi moraju biti spremni. Iskustva stečena u Kuli, Sevojnu ili Aranđelovcu su dragocena, ali ne i dovoljna. Današnji mali propusti, već sutra mogu biti fatalni. U pitanju je budućnost Srbije
Upisivanje Brenta Sadlera kao direktora medija Junajted grupe je pretposlednji korak u puzajućem davljenju kritičkih medija. Vlast to neće spasiti, ali je barem publika dobila važnu lekciju
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!