
Dvobroj „Vremena“
Basara: „Polivam govnima u Đinđićevo ime“
Pisac Svetislav Basara za „Vreme“ priča o svom novom romanu u kojem je narator pokojni premijer Zoran Đinđić
Pisac Svetislav Basara za „Vreme“ priča o svom novom romanu u kojem je narator pokojni premijer Zoran Đinđić
Iako ostaje veran poetici fragmenta, u romanu Samoubistvo Leve je bliži klasičnijem proznom govoru. Ispripovedan u drugom licu, kao obraćanje mrtvom prijatelju, ovaj roman suočava s temeljnim fenomenima ljudskog postojanja: doživljaj sveta i čovekovo mesto u njemu, potomstvo i smisao porodice, savremena umetnost, moderna država, politika itd. Priča, svakako uslovljena temom, ispripovedana je u blago povišenom tonalitetu moderne, tamne patetike, a opet i sa izvesnom vedrinom, koju nameće okolnost da se najvažniji događaj u priči, rasplet dakle, desio već na početku
Lusi podseća na upečatljive i samosvojne ženske likove francuskog novog talasa koji nikome ne polažu računa za svoje odluke, makar bile pogrešne ili pogubne. Lusi je sloboda sama, sloboda koja neprekidno izmiče. Čas je ima, čas je nema. Čas je pričljiva i lepršava, čas kapriciozna i ćutljiva
Najpoznatiji skandinavski pisac današnjice Ju Nesbe boravio je u Beogradu povodom promocije svog novog romana „Minesota“. Za „Vreme" je govorio kako je greškom ušao u pogrešan voz i stigao u Beograd, na kojoj bi strani bio njegov junak Hari Hule tokom studentskih protesta u Srbiji, i mnogim drugim stvarima
Napisani u trenucima kada je Markes bolovao od raka, memoarski zapisi "Priča o mom životu" predstavljali su potrebu da ispriča svoju životnu priču pre nego što ode
Karakteristika svakog od pripovednih tokova jeste učenje o različitim oblicima otpora. Zato sam roman pisao pod radnim naslovom Resistance, iako sam znao da ga pod tim naslovom neću objaviti. S vremenom, shvatio sam da između tog radnog naslova i mesta događanja radnje – planine Rtanj, postoji zajednički imenitelj, dva slova koja podsećaju na hemijski element za koji se bore junaci mog romana. A to je “Rt”, koji, pored toga što označava istureni slobodni deo kopna, predstavlja i oznaku za Slobodu – kritični mineral koji nam nasušno nedostaje
Roman „Da li i kod tebe pljušti?“ urednice „Vremena“ Sonje Ćirić jedan je od deset najboljih triler romana u regionu po oceni žirija nagrade koju Udruženje pisaca trilera ove godine prvi put dodeljuje
Poput osobe, Lisabon je prisutan u Saramagovom životu i delu. Teško je odrediti ko je kome više dao u njihovoj međusobnoj razmeni – grad piscu ili pisac gradu
Roman „NGDL“ krasi vedar humor što i odudara od mračnog talasa u kojem je bilo nekoliko istaknutih romana, a koji su temu obrađivali u domenu odurnog, groteskno ružnog i neugodnog – obrazložio je žiri Ninove nagrade razloge zbog kojih je nagradio ovaj roman Marinka Arsića Ivkova
Vladimir Vulević u romanu „Mali Murat“ priča o lečenju od alkoholizma u prvom licu. I zato mu čitalac veruje
Nedavno je u Iranu objavljen prevod romana Vladislava Bajca „Hamam Balkanija“ na persijskom jeziku. Od svih izdanja njegovih knjiga, dve trećine su objavljene u inostranstvu
“Sada su se pojavili neki drugi mladi ljudi, sasvim drugačiji, koji su isto nečim nadahnuti. Možda su ti nadahnuti i nečijom veronaukom, možda nečijom antiveronaukom, možda nečijom filozofijom… Možda su oni jedan novi svet koji se mnogo bolje prilagođava dramatičnom tehnološkom razvoju. Ali možda oni u stvari osećaju šta znači sloboda u pravom smislu, čak mnogo dubljem nego što smo to osećali mi koji smo tu reč mnogo puta izgovarali. Možda oni osećaju opasnost koju donosi sa sobom očigledna kriza demokratije u celom svetu. Priznajem, mislio sam da ne postoje više takvi mladi ljudi kao što smo mi bili. Međutim, oni postoje i realno su mnogo bolji od nas i mnogo manje podložni manipulacijama, kako takozvane duboke države, tako i političara i medija”
“I tada i sada, kao da pratimo jedni druge. Utoliko je moje pominjanje (pa čak i da je izmišljanje) ‘jugoslovenskog sna’ najkraća, ali prilično tačna definicija ostvarivosti duhovnog stanja pojedinca i nacije tog vremena”
Debitantski roman „AL T“ Aleksandra Nedeljkovića, koji je prvo objavljen u Americi pa prošlog meseca i u Beogradu, prilog je žanru naučnofantastike koji je nedovoljno prisutan među našim autorima
Kristian Novak: Slučaj vlastite pogibelji; Književna radionica Rašić, Beograd, 2023.
Ove godine navršilo se 100 godina od smrti Franca Kafke u čijim romanima, na primer u Procesu, neumoljiva sila živog čoveka pretvara u mehaničku napravu a onda je “navija” po sopstvenoj volji
Više od pola veka od piščeve smrti, kultni roman E. M. Forstera nastavlja da živi, sada i na srpskom, kao onaj redak i dragocen primer romana koji je izdržao test vremena
S. E. Hinton: Autsajderi, s engleskog prevela Brana Radević-Stojiljković;
Ulrih Plencdorf: Novi jadi mladoga V., s nemačkog prevela Jelena Kostić Tomović;
Lori Hols Anderson: Progovori, s engleskog preveo Milan Đurić; Laguna, Beograd, 2024.
Živeti se mora pod senkom, a neretko i pod tim vidno dronjavim “kišobranom” reči koje, eto, nisu kadre da u potpunosti i precizno odraze ni ono što um lako pojmi i sa čim duša hitro saoseća. Rajmanova je briljirala upravo na tom planu – na polju neizrečenog priznanja slabosti
„Kiklop“ je knjiga jugoslovenskog a zatim hrvatskog pisca Ranka Marikovića koju treba čitati onda kada postoji stvarna opasnost od požara. Nedavno ju je objavio beogradski „Kontrast“
Geopetika je danas objavila novi roman Harukija Murakamija „Grad i njegove nestalne zidine“ čiji glavni junak pokušava da otkrije istinskog sebe i pri tom prelazi iz stvarnog u nestvarni svet, radeći u oba sveta u biblioteci, jednoj u kojoj se čuvaju snovi i drugoj s knjigama
Za sve nedelje prodata je gotovo polovina tiraža "Vidimo se u avgustu", Markesovog posthumno objavljenog romana koji je pisac ocenio kao neupotrebljivog i smatrao da ga treba uništiti
Od utorka će u knjižarama Srbije, kao i širom sveta, biti dostupan Markesov posthumni roman „Vidimo se u avgustu“ u izdanju SezamBook
Branko Miljković je rođen pre 90 godina. Dejan Stojiljković u romanu „Zvezda nad prazninom“ piše da je pesnik ubijen po nalogu UDBE. Roman je zasnova na istinitim događajima
„Pakrac“ Vladana Matijevića dobio je nagradu „Beogradski pobednik“ za najbolji roman. Ujedno, ovaj roman je i u najužem izboru za Ninovu nagradu