Iako ceo region beleži zabrinjavajuće podatke o broju nasilnika prema ženama i femicida, Srbija prednjači u monstruoznim tendencijama prema pravnoj regulativi, jer godinama pokušava da uvede lakši oblik silovanja
Na protestu „Sve smo mi Nikolina“ u znak podrške studenkinji Nikolini Sinđelić okupljeni su prošetali od Mostarske petlje, kraj zgrade JZO, sve do Vlade Srbije. Zgradu JZO obezbeđivale su isključivo policajke, a delovalo je da će najmlađa od njih u svakom trenutku zaplakati
U Beogradu je održana konferencija posvećena borbi protiv nasilja nad ženama, uz poruku da je prekidanje ćutanja prvi korak ka promeni. Predstavnici institucija, međunarodnih organizacija i privatnog sektora govorili su o zakonodavnim okvirima, izazovima na terenu i potrebi za sistemskom i kontinuiranom podrškom ženama i deci koje su preživele nasilje
Kako Srbija broji sedmi femicid od početka 2025. godine, aktivistička grupa „Žene ze promene“ organizuje protest u četvrtak (24. april), na Trgu slobode u Novom Sadu, od 18 časova
Žrtve često moraju da ispričaju svoju priču iznova, policiji, tužiocima i sudijama. Suočavaju se s pritiskom zlostavljača i porodica da povuku tužbu ili svoje svedočenje. Često im nedostaje znanje i podrška za snalaženje u sudskom sistemu, a dodatno opterećenje predstavlja dužina sudskih postupaka
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obeležava se danas, 25. novembra. U Srbiji je od početka godine u partnerskom i porodičnom nasilju ubijeno 17 žena
Od početka godine zabeleženo je 15 slučajeva femicida koji su se dogodili u porodičnom okruženju. Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra kaže za „Vreme” da je neophodno da se građani uključe u pomoć ženama za koje znaju da žive u nasilnim odnosima
Poražavajuće statističke podatke izneo je Anonimni ženski centar. Za 12 godina u Srbiji je više od 400 žena izgubilo život. Ispostavlja se da najčešće stradaju od nasilja bliske osobe
Poslanica Ana Oreg predlaže da ljudi prijavljeni ili osuđeni za porodično nasilje od sada budu elektronski praćeni. Oreg za „Vreme“ kaže da se tako može smanjiti broj ubistava žena i nada se da će vlasti konačno prihvatiti neki predlog opozicije
Širom Zapadnog Balkana žene maltretiraju, siluju, premlaćuju i ubijaju. Počinioci su najčešće njihovi partneri. Većina zemalja našeg regiona je usvojila odgovarajuće zakone i propise za borbu protiv nasilja nad ženama, ali je njihova primena i dalje nedosledna, kažu aktivisti. I nakon ponovljenih prijava nasilja nadležne institucije ne reaguju adekvatno, a žene ostaju nezaštićene
U proteklih deset godina u Srbiji je u rodno zasnovanom nasilju više od 300 žena izgubilo živote, a samo ove godine ih je ubijeno 27, saopštilo je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava
Osvetnička pornografija je jedan od najstrašnijih fenomena i brutalan oblik nasilja prema ženama koji treba shvatiti ozbiljno kao i sve druge. Ali, otežavajuća je okolnost što pornografiju i dalje većina pre svega vidi kao zabavu, dok se sa druge strane neko doslovno raspada i ne želi više ni da živi
Saopštenje “Novinarki protiv nasilja prema ženama”
U sutrašnjem izdanju tabloid „Alo“ na naslovnoj strani objavljuje fotografiju poluobnažene žene za koju tvrdi da radi u tužilaštvu, kao i da je fotografija snimljena na radnom mestu. Šta će tužilaštvo preduzeti povodom saznanja da su nosioci javnih funkcija svesno učestvovali u delu koje se krivično goni, pitaju „Novinarke protiv nasilja prema ženama“
Na prvi mah čini se, pune snage i hrabrosti, žene koje su bile žrtve brutalnog nasilja u partnerskom odnosu izlaze u javnost ne bi li se zaštitile i poslale poruku drugim žrtvama da ima nade. Međutim, ako se zagrebe ispod površine čuje se samo vapaj za pomoć, jer su pored svih institucija, mediji žrtvama ostali jedino utočište
Ministar za ljudska i manjinska prava i izbeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić izjavio je da ima indicija da je počinilac ubistava dobio dojavu od organa bezbednosti gde se krije nevenčana supruga koja je pobegla od njegovog nasilja
Zoran Pašalić je apelovao na sve građane Srbije da pokažu solidarnost i da ne okreću glavu već da prijave ukoliko imaju saznanja o nasilju u nečijoj porodici
Za žene iz sedam opština Pčinjskog okruga postoji jedna Sigurna kuća, čiji je osnivač grad Vranje, a kapacitet je smanjen sa 25 na 10 mesta. Lokalne samouprave (njih sedam) snose troškove smeštaja, ali rodno zasnovano nasilje ne vide kao prioritet, pa finansijskim planom uglavnom nemaju izdvojena sredstva konkretno za smeštaj žena ili ukupna sredstva za socijalne usluge ne koriste za smeštaj žena u Sigurnu kuću. To pokazuje i podatak da više od 12 meseci nije bila smeštena nijedna žena u Sigurnu kuću iz opština Vladičin Han, Bosilegrad, Preševo i Surdulica
Žene koje su bile žrtve nasilja u detinjstvu i mladosti imaju veće šanse da budu žrtve nasilja u starijem dobu. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković rekla je da rodno zasnovano nasilje pogađa žene tokom čitavog života
Vrhovni administrativni sud u Ankari u ponedeljak je potvrdio i odobrio povlačenje Turske iz Istanbulske konvencije Saveta Evrope o zaštiti žena od nasilja
Istraživanje UN Women rađeno u Albaniji pokazuje da se jedna trećina žena oseća nebezbedno u sopstvenim domovima jer trpe porodično nasilje. Oko 53 odsto ispitanica reklo je da su u jednom trenutku svog života iskusile partnersko nasilje
Turska policija je sprečila protesnu šetnju u Istanbulu povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Predsednik Turske je istim povodom izjavio da ni jedna žena ne sme da bude izložena nasilju. Istanbulsku konvenciju Saveta Evrope o zašti žena od nasilja i posle 11 godina od osnivanja u mnogim zemljama kritikuju konzervativni političari
“Ogromna je odgovornost baviti se ovako ‘živom’ i istovremeno večito aktuelnom temom – ženska istorija je istorija obespravljenosti i ugnjetavanja. Zato sam se odlučila da predstavu postavim kao savremenu tragediju, vodeći se principom manje je više”
„Bata Santos“ će biti član Koordinacionog tela Vlade Srbije za rodnu ravnopravnost, čovek koji je kao ministar odbrane 2015. javno rekao da „voli novinarke koje lako kleknu“. To ga je tada koštalo ministarskog mesta, ali je zato postao šef BIA, da bi se sada u velikom stilu vratio u Vladu kao ministar unutrašnih poslova
U leto 2017. Olga Lovrić i Maja Đorđević stradale su na isti način: ubili su ih bivši partneri ispred centara za socijalni rad. Maji Đorđević je bivši muž, pre nego što ju je ubio, bacio pred noge mrtvog sina. Dvogodišnju Petru B. iz Vršca otac je 4. oktobra 2022. udavio, a potom se ubio. Ovi zločini su posledica propusta centara za socijalni rad
U 2019. godini, u svakom drugom tekstu identitet žrtve se otkrivao, dok je u 2021. broj objava u kojima se to čini – 40 odsto. U ovom se periodu smanjio i broj tekstova u kojima se čin nasilja opravdava spoljašnjim okolnostima ili ličnim osobinama nasilnika (sa 20 na 11 odsto), a ređe se i odgovornost za nasilje prebacuje na žrtvu (sa 10 na 7 odsto analiziranih objava). Zasluga pripada ovdašnjim aktivistkinjama i novinarkama koje su pokazale kako se profesionalno izveštava i bori protiv nasilja
Prevod
Nezaštićene u celom regionu
Kao i dobar deo zemalja regiona Zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju, Crna Gora nema zvaničnu statistiku o broju žena ubijenih u porodično-partnerskom kontekstu. Organizacija Centar za ženska prava (CŽP) vodi svoju evidenciju, prema kojoj je u prvoj deceniji 21. veka, od 2001. do 2011. godine, u Crnoj Gori u porodično-partnerskom nasilju stradala 51 žena.
Ipak, crnogorski sudovi izrekli su 2025. godine u dve nedelje maksimalne kazne od 40 godina zatvora za tri slučaja femicida. Aktivisti za ženska prava kažu da su to ohrabrujuće poruke, ograđujući se od dve presude koje još nisu pravosnažne.
I Mostarke i Mostarci ovih dana posebno su besni. Zbog novog femicida koji se dogodio pred očima javnosti 17. novembra, nekoliko dana su izlazili na ulice.
Merima Đelilović, poznata digitalna kreatorka i influenserica iz Bosne objavila je snimak u kojem govori o tome da „svi primete kada ženi nokti izrastu pola centimentra“, ako je „dobila pet kilograma viška ili izađe u javnost nenašminkama“. Svi je pitaju: „Je li okej?“
„Stanu, primete. Za to svi imaju oči. Ali, niko nije primetio devojku koja beži od muškarca sa pištoljem usred Mostara“, govori Merima i vidno ljuta apeluje na sve koji na društvenim mrežama neadekvatno i tabloidno komentarišu femicid koji se dogodio u ovom gradu u ponedeljak, 17. novembra.
Početkom ove godine vlast u Federaciji BiH, suočena s protestima zbog rasta broja ubistava žena, donela je zakon kojim je najavila efikasniju zaštitu žrtava porodičnog nasilja. Iz organizacija civilnog društva procenjuju da se u BiH dogodi oko 11 femicida godišnje, a ovo je prvo ubistvo žene nakon što su usvojene izmene Krivičnog zakona u Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično delo teškog ubistva koje povlači strože sankcije.
Svaka treća žena u Hrvatskoj je bila žrtva psihičkog ili seksualnog nasilja, podaci su evropske agencije Eurostat. Od toga je 12,7 posto žena reklo da je doživelo nasilje od intimnog partnera.
Ono u čemu Hrvatice posebno odstupaju od evropskog proseka je seksualno uznemiravanje na poslu. Njih 36,4 posto navelo je da ih se seksualno uznemiravalo na radnom mestu, dok je procenat u Evropskoj uniji oko 30 odsto.
Prijavite nasilje:
Policija: 192
Jedinstveni SOS telefon za Vojvodinu: 0800-10-10-10, besplatan poziv radnim danima od 10 do 20 časova
Sigurna ženska kuća Novi Sad, CSR: 021/64-65-746, 24 časa dnevno
Novi Sad „Iz kruga Vojvodina“: 021/447-040, 066/447-040, 0800-10-10-10 radnim danima od 9 do 16 časova
Autonomni ženski centar – SOS telefon za podršku ženama žrtvama nasilja: 0800 100 007, od 10 do 20 časova
Prijava nasilja u porodici (MUP): 0800-100-600
Ženski centar SOS telefon protiv nasilja nad ženama i decom: 2645-328, radnim danima od 10 do 20 časova
SOS telefon za žene i decu žrtve nasilja: 3626-006, od 14 do 18 časova
SOS Dečja linija „Broj za problem tvoj“: 0800-123456, besplatni i poverljivi pozivi, 24 časa dnevno
',
title: 'Dok nas smrt ne rastavi: Zašto žene Balkana nose crne venčanice',
pubdate: '2025-11-25 06:45:15',
authors: authors,
sections: "Društvo",
tags: "Femicid,Nasilje nad ženama,porodično nasilje",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Dok nas smrt ne rastavi: Zašto žene Balkana nose crne venčanice',
'pageContent': 'Užasnom statistikom Srbija, ali i ceo Balkan, dočekuju Međunarodni dan protiv nasilja nad ženama.
Tokom 2024. godine ubijeno je najmanje 18 žena u Srbiji, dok je od početka 2025. godine zabeleženo najmanje 14 žrtava. Zapanjuje činjenica da su, u polovini slučajeva, počinioci nasilja bili ranije prijavljivani, a u većini slučajeva to su bili intimni partneri žrtava.
„Dom, mesto koje bi trebalo da predstavlja sigurnost, i dalje je najopasnije mesto za žene koje trpe nasilje“, kažu iz Autonomnog ženskog centra. Ova organizacija je zato pokrenula kampanju koja nosi simboličan naziv „Dok nas smrt ne rastavi“, a govori upravo o romantizovanom poimanju ove formulacije pri sklapanju braka, koja često za žene žrtve nasilja znači ubistvo od ruke najbližeg - njihovog partnera. Zato žene nose crne venčanice.
Samo u Srbiji teže lajt silovanju
Iako ceo region beleži zabrinjavajuće podatke o broju nasilnika prema ženama i femicida, Srbija prednjači u monstruoznim pravnim tendencijama.
Stranke na vlasti ove jeseni ponovo su pokušale da, kroz izmene Krivičnog zakonika, uvedu lakši oblik silovanja. Po principu: malo ju je obljubio bez njenog pristanka, nije to baš tako strašno.
„Obljuba bez pristanka je silovanje, a ne blaže krivično delo“, rekla je tokom upoznavanja sa zakonom Bobana Macanović iz Autonomnog ženskog centra. „Ovo nije način da se definicija silovanja uskladi sa Istanbulskom konvencijom. Ovo je način da se privileguju silovatelji.“
Nakon nedelja kampanje protiv ovog predloga, ministar pravde Nenad Vujić rekao je da su uvažili primedbe koje su im stigle.
„Time pokazujemo da pratimo debatu i da uvažavamo određene primedbe. Ovakvo rešenje je bila inicijativa ženskih i organizacija koje se bave nasiljem nad ženama i zaštitom žena i mi smo usvojili njihovu argumentaciju“, rekao je on.
Kao i dobar deo zemalja regiona Zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju, Crna Gora nema zvaničnu statistiku o broju žena ubijenih u porodično-partnerskom kontekstu. Organizacija Centar za ženska prava (CŽP) vodi svoju evidenciju, prema kojoj je u prvoj deceniji 21. veka, od 2001. do 2011. godine, u Crnoj Gori u porodično-partnerskom nasilju stradala 51 žena.
Ipak, crnogorski sudovi izrekli su 2025. godine u dve nedelje maksimalne kazne od 40 godina zatvora za tri slučaja femicida. Aktivisti za ženska prava kažu da su to ohrabrujuće poruke, ograđujući se od dve presude koje još nisu pravosnažne.
I Mostarke i Mostarci ovih dana posebno su besni. Zbog novog femicida koji se dogodio pred očima javnosti 17. novembra, nekoliko dana su izlazili na ulice.
Merima Đelilović, poznata digitalna kreatorka i influenserica iz Bosne objavila je snimak u kojem govori o tome da „svi primete kada ženi nokti izrastu pola centimentra“, ako je „dobila pet kilograma viška ili izađe u javnost nenašminkama“. Svi je pitaju: „Je li okej?“
„Stanu, primete. Za to svi imaju oči. Ali, niko nije primetio devojku koja beži od muškarca sa pištoljem usred Mostara“, govori Merima i vidno ljuta apeluje na sve koji na društvenim mrežama neadekvatno i tabloidno komentarišu femicid koji se dogodio u ovom gradu u ponedeljak, 17. novembra.
Početkom ove godine vlast u Federaciji BiH, suočena s protestima zbog rasta broja ubistava žena, donela je zakon kojim je najavila efikasniju zaštitu žrtava porodičnog nasilja. Iz organizacija civilnog društva procenjuju da se u BiH dogodi oko 11 femicida godišnje, a ovo je prvo ubistvo žene nakon što su usvojene izmene Krivičnog zakona u Federaciji BiH, kojim je femicid okarakterisan kao krivično delo teškog ubistva koje povlači strože sankcije.
Svaka treća žena u Hrvatskoj je bila žrtva psihičkog ili seksualnog nasilja, podaci su evropske agencije Eurostat. Od toga je 12,7 posto žena reklo da je doživelo nasilje od intimnog partnera.
Ono u čemu Hrvatice posebno odstupaju od evropskog proseka je seksualno uznemiravanje na poslu. Njih 36,4 posto navelo je da ih se seksualno uznemiravalo na radnom mestu, dok je procenat u Evropskoj uniji oko 30 odsto.
Prijavite nasilje:
Policija: 192
Jedinstveni SOS telefon za Vojvodinu: 0800-10-10-10, besplatan poziv radnim danima od 10 do 20 časova
Sigurna ženska kuća Novi Sad, CSR: 021/64-65-746, 24 časa dnevno
Novi Sad „Iz kruga Vojvodina“: 021/447-040, 066/447-040, 0800-10-10-10 radnim danima od 9 do 16 časova
Autonomni ženski centar – SOS telefon za podršku ženama žrtvama nasilja: 0800 100 007, od 10 do 20 časova
Prijava nasilja u porodici (MUP): 0800-100-600
Ženski centar SOS telefon protiv nasilja nad ženama i decom: 2645-328, radnim danima od 10 do 20 časova
SOS telefon za žene i decu žrtve nasilja: 3626-006, od 14 do 18 časova
SOS Dečja linija „Broj za problem tvoj“: 0800-123456, besplatni i poverljivi pozivi, 24 časa dnevno