Kako Srbija broji sedmi femicid od početka 2025. godine, aktivistička grupa „Žene ze promene“ organizuje protest u četvrtak (24. april), na Trgu slobode u Novom Sadu, od 18 časova
Žrtve često moraju da ispričaju svoju priču iznova, policiji, tužiocima i sudijama. Suočavaju se s pritiskom zlostavljača i porodica da povuku tužbu ili svoje svedočenje. Često im nedostaje znanje i podrška za snalaženje u sudskom sistemu, a dodatno opterećenje predstavlja dužina sudskih postupaka
Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obeležava se danas, 25. novembra. U Srbiji je od početka godine u partnerskom i porodičnom nasilju ubijeno 17 žena
Od početka godine zabeleženo je 15 slučajeva femicida koji su se dogodili u porodičnom okruženju. Vanja Macanović iz Autonomnog ženskog centra kaže za „Vreme” da je neophodno da se građani uključe u pomoć ženama za koje znaju da žive u nasilnim odnosima
Poražavajuće statističke podatke izneo je Anonimni ženski centar. Za 12 godina u Srbiji je više od 400 žena izgubilo život. Ispostavlja se da najčešće stradaju od nasilja bliske osobe
Poslanica Ana Oreg predlaže da ljudi prijavljeni ili osuđeni za porodično nasilje od sada budu elektronski praćeni. Oreg za „Vreme“ kaže da se tako može smanjiti broj ubistava žena i nada se da će vlasti konačno prihvatiti neki predlog opozicije
Širom Zapadnog Balkana žene maltretiraju, siluju, premlaćuju i ubijaju. Počinioci su najčešće njihovi partneri. Većina zemalja našeg regiona je usvojila odgovarajuće zakone i propise za borbu protiv nasilja nad ženama, ali je njihova primena i dalje nedosledna, kažu aktivisti. I nakon ponovljenih prijava nasilja nadležne institucije ne reaguju adekvatno, a žene ostaju nezaštićene
U proteklih deset godina u Srbiji je u rodno zasnovanom nasilju više od 300 žena izgubilo živote, a samo ove godine ih je ubijeno 27, saopštilo je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava
Osvetnička pornografija je jedan od najstrašnijih fenomena i brutalan oblik nasilja prema ženama koji treba shvatiti ozbiljno kao i sve druge. Ali, otežavajuća je okolnost što pornografiju i dalje većina pre svega vidi kao zabavu, dok se sa druge strane neko doslovno raspada i ne želi više ni da živi
Saopštenje “Novinarki protiv nasilja prema ženama”
U sutrašnjem izdanju tabloid „Alo“ na naslovnoj strani objavljuje fotografiju poluobnažene žene za koju tvrdi da radi u tužilaštvu, kao i da je fotografija snimljena na radnom mestu. Šta će tužilaštvo preduzeti povodom saznanja da su nosioci javnih funkcija svesno učestvovali u delu koje se krivično goni, pitaju „Novinarke protiv nasilja prema ženama“
Na prvi mah čini se, pune snage i hrabrosti, žene koje su bile žrtve brutalnog nasilja u partnerskom odnosu izlaze u javnost ne bi li se zaštitile i poslale poruku drugim žrtvama da ima nade. Međutim, ako se zagrebe ispod površine čuje se samo vapaj za pomoć, jer su pored svih institucija, mediji žrtvama ostali jedino utočište
Ministar za ljudska i manjinska prava i izbeglice Bosne i Hercegovine Sevlid Hurtić izjavio je da ima indicija da je počinilac ubistava dobio dojavu od organa bezbednosti gde se krije nevenčana supruga koja je pobegla od njegovog nasilja
Zoran Pašalić je apelovao na sve građane Srbije da pokažu solidarnost i da ne okreću glavu već da prijave ukoliko imaju saznanja o nasilju u nečijoj porodici
Za žene iz sedam opština Pčinjskog okruga postoji jedna Sigurna kuća, čiji je osnivač grad Vranje, a kapacitet je smanjen sa 25 na 10 mesta. Lokalne samouprave (njih sedam) snose troškove smeštaja, ali rodno zasnovano nasilje ne vide kao prioritet, pa finansijskim planom uglavnom nemaju izdvojena sredstva konkretno za smeštaj žena ili ukupna sredstva za socijalne usluge ne koriste za smeštaj žena u Sigurnu kuću. To pokazuje i podatak da više od 12 meseci nije bila smeštena nijedna žena u Sigurnu kuću iz opština Vladičin Han, Bosilegrad, Preševo i Surdulica
Žene koje su bile žrtve nasilja u detinjstvu i mladosti imaju veće šanse da budu žrtve nasilja u starijem dobu. Poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković rekla je da rodno zasnovano nasilje pogađa žene tokom čitavog života
Vrhovni administrativni sud u Ankari u ponedeljak je potvrdio i odobrio povlačenje Turske iz Istanbulske konvencije Saveta Evrope o zaštiti žena od nasilja
Istraživanje UN Women rađeno u Albaniji pokazuje da se jedna trećina žena oseća nebezbedno u sopstvenim domovima jer trpe porodično nasilje. Oko 53 odsto ispitanica reklo je da su u jednom trenutku svog života iskusile partnersko nasilje
Turska policija je sprečila protesnu šetnju u Istanbulu povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama. Predsednik Turske je istim povodom izjavio da ni jedna žena ne sme da bude izložena nasilju. Istanbulsku konvenciju Saveta Evrope o zašti žena od nasilja i posle 11 godina od osnivanja u mnogim zemljama kritikuju konzervativni političari
“Ogromna je odgovornost baviti se ovako ‘živom’ i istovremeno večito aktuelnom temom – ženska istorija je istorija obespravljenosti i ugnjetavanja. Zato sam se odlučila da predstavu postavim kao savremenu tragediju, vodeći se principom manje je više”
„Bata Santos“ će biti član Koordinacionog tela Vlade Srbije za rodnu ravnopravnost, čovek koji je kao ministar odbrane 2015. javno rekao da „voli novinarke koje lako kleknu“. To ga je tada koštalo ministarskog mesta, ali je zato postao šef BIA, da bi se sada u velikom stilu vratio u Vladu kao ministar unutrašnih poslova
U leto 2017. Olga Lovrić i Maja Đorđević stradale su na isti način: ubili su ih bivši partneri ispred centara za socijalni rad. Maji Đorđević je bivši muž, pre nego što ju je ubio, bacio pred noge mrtvog sina. Dvogodišnju Petru B. iz Vršca otac je 4. oktobra 2022. udavio, a potom se ubio. Ovi zločini su posledica propusta centara za socijalni rad
U 2019. godini, u svakom drugom tekstu identitet žrtve se otkrivao, dok je u 2021. broj objava u kojima se to čini – 40 odsto. U ovom se periodu smanjio i broj tekstova u kojima se čin nasilja opravdava spoljašnjim okolnostima ili ličnim osobinama nasilnika (sa 20 na 11 odsto), a ređe se i odgovornost za nasilje prebacuje na žrtvu (sa 10 na 7 odsto analiziranih objava). Zasluga pripada ovdašnjim aktivistkinjama i novinarkama koje su pokazale kako se profesionalno izveštava i bori protiv nasilja
"Nazivali su nas vešticama u prošlosti, vreme je da mi njih nazovemo nasilnicima i na lomači spalimo ovaj sistem koji mrzi žene", poručila je Jelena Riznić sa protesta na koji je pozvala Ženska solidarnost jer se “nasilje nad ženama nastavlja dok institucije ćute”
Zašto su važni glasovi predstavnika verskih zajednica? Zbog čega mahom ćute? Koje poruke u poslednje vreme možemo da čujemo? Na šta prvo pomislimo kada se govori o porodičnim šetnjama? A na šta bismo sve mogli da pomislimo
Došla sam da kažem dosta mi je da budem građanin drugog reda, dosta mi je da budem hodajuće izvinjenje za svoje postojanje, dosta mi je da budem čuvarka statusa kvo, dosta mi je da radim u uslužnoj delatnosti jer su me odgajili da budem tako dobar sluga
Očekuje se da posle jučerašnjeg protesta vlast više neće moći da pretrči preko nasilja koje žene svakodnevno trpe, smatraju u Ženskoj solidarnosti. Svi koji su juče protestovali, došli su zbog žena koje su umrle od posledica nasilja
Prevod
„Kako bi devojčice i devojke uvek nedvosmisleno znale kome mogu da se obrate umesto da ćute i trpe ili same poveravaju jedna drugoj i promišljaju svoje mehanizme zaštite“, podvukli su iz pokreta Bravo.
Femicidi u 2025.
Od početka ove godine zabeleženo je sedam femicida u kojima su muž i sin bili ti koji su počinili ubistvo žene i majke.
Dva femicida počinjena su u januaru.
Još jedan je počinjen ubrzo nakon toga, u ferbuaru, i još tri u martu.
Poslednji je počinjen u aprilu.
Kršenje etičkih kodeksa u medijskom izveštavanju i smernice Novinarki protiv nasilja
„Mediji o femicidu i dalje najčešće pišu u kontekstu ’ljubavnih tragedija’, normalizujući najbrutalniji oblik nasilja koji odnosi živote naših sugrađanki“, objavili su iz pokreta Bravo.
Poznata je upotreba senzacionalističkih naslova i upotreba ličnih podataka radi povećanja čitanosti i prikupljanja klikova, skrećući pažnju na žrtvu čiji identitet ne sme biti tek tako otkriven.
Medijska pažnja se udaljava od počinioca zločina i neretko se zanemaruje reč „femicid“.
Pored identiteta žrtve koji treba biti zaštićen, pojedini mediji objavljuju i njihove fotografije, ne vodeći računa o posledicama koje ostavljaju za sobom.
Mediji često sami oblikuju sliku femicida publici, te je važno predstaviti ovaj zločin na pravi etički način.
Novinarke protiv nasilja, kao grupa novinarki i urednica koje se organizovano, javno i glasno bore protiv nasilja prema ženama, objavile su smernice, kao alate za bolje novinartsvo, na Oblakoderu.
Kako navode, primeri kršenja tih smernica su senzacionalistički naslovi i detalji, detaljno opisivanje nasilja, objavljivanje identiteta i fotografija žrtve, nedostatak konteksta o femicidu, neodgovarajući fokus na počinioca i izjave komšija koje relativizuju nasilje.
Jedinstveni SOS telefon za Vojvodinu: 0800-10-10-10, besplatan poziv radnim danima od 10 do 20h
Sigurna ženska kuća Novi Sad, CSR: 021/64-65-746, svakog dana od 00 do 24h
Novi Sad „Iz kruga Vojvodina“: 021/447-040, 066/447-040, 0800-10-10-10 radnim danima 09 – 16h
Autonomni ženski centar – SOS telefon za podršku ženama žrtvama nasilja: 0800 100 007, od 10 do 20h
Ženski centar SOS telefon protiv nasilja nad ženama i decom: 2645-328, radnim danima od 10 do 20 časova
SOS telefon za žene i decu žrtve nasilja: 3626-006, od 14 do 18 časova
SOS Dečja linija „Broj za problem tvoj“: 0800-123456, besplatni i poverljivi pozivi, 24 časa dnevno
',
title: 'Institucije ćute, žene viču: Protest protiv femicida',
pubdate: '2025-04-24 17:29:58',
authors: authors,
sections: "Vesti",
tags: "Femicid,Femicid u Srbiji,Nasilje nad ženama,Protest Novi Sad,Svetska zdravstvena organizacija",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Institucije ćute, žene viču: Protest protiv femicida',
'pageContent': '
Nakon još jednog femicida, počinjenog 22. aprila u Grbavici kod Novog Sada, građanski pokret Bravo organizuje protest i zahteva odgovornost i konkrentne mere zaštite žena.
„O sedmom femicidu ove godine smo, kao i uvek, saznali iz medija – jer u Srbiji još uvek ne postoji nadzorno telo za praćenje istog, uprkos preporuci UN-a, a i zahtevima mreže ženskih organizacija“, kažu iz pokreta Bravo.
Femicid se dogodio nešto pre 22 časa 22. aprila.
Muškarac, koji je femicid izvršio, kasnije je zatečen na mestu zločina i priveden. Određeno mu je policijsko zadržavanje od 48 časova.
Pokret Bravo skreće pažnju i na sve što prethodi počinjenju ovakvog zločina, stavljajući akcenat na druge oblike nasilja, poput psihološkog, fizičkog, a često i seksualnog, digitalnog i ekonomskog, do kojih dođe pre samog ubistva.
Kako napominju, najčešći počinioci nasilja su partneri, supružnici, sinovi i drugi bliski muškarci.
Šta je femicid?
Svetska zdravstvena organizacija definiše femicid kao „ubistvo žena zato što su žene", a UN kao „ubistvo žena i devojčica povezano sa polom".
Neke zemlje usvojile su posebne zakone prema kojima je femicid krivično delo, dok u mnogim drugim zemljama ova reč nije u širokoj upotrebi, ali je sve više prihvataju aktivisti koji se bore protiv rodno zasnovanog nasilja.
Pokret Bravo izneo je svoje zahteve na Instagramu i dodao da je neophodno da svaka institucija i svaka škola ima etički kodeks koji bi sprečio bilo kakav oblik nasilja, zlostavljanja i uznemiravanja, kako bi upravo te institucije bile bezbedno mesto za sve.
„Kako bi devojčice i devojke uvek nedvosmisleno znale kome mogu da se obrate umesto da ćute i trpe ili same poveravaju jedna drugoj i promišljaju svoje mehanizme zaštite“, podvukli su iz pokreta Bravo.
Femicidi u 2025.
Od početka ove godine zabeleženo je sedam femicida u kojima su muž i sin bili ti koji su počinili ubistvo žene i majke.
Dva femicida počinjena su u januaru.
Još jedan je počinjen ubrzo nakon toga, u ferbuaru, i još tri u martu.
Poslednji je počinjen u aprilu.
Kršenje etičkih kodeksa u medijskom izveštavanju i smernice Novinarki protiv nasilja
„Mediji o femicidu i dalje najčešće pišu u kontekstu ’ljubavnih tragedija’, normalizujući najbrutalniji oblik nasilja koji odnosi živote naših sugrađanki“, objavili su iz pokreta Bravo.
Poznata je upotreba senzacionalističkih naslova i upotreba ličnih podataka radi povećanja čitanosti i prikupljanja klikova, skrećući pažnju na žrtvu čiji identitet ne sme biti tek tako otkriven.
Medijska pažnja se udaljava od počinioca zločina i neretko se zanemaruje reč „femicid“.
Pored identiteta žrtve koji treba biti zaštićen, pojedini mediji objavljuju i njihove fotografije, ne vodeći računa o posledicama koje ostavljaju za sobom.
Mediji često sami oblikuju sliku femicida publici, te je važno predstaviti ovaj zločin na pravi etički način.
Novinarke protiv nasilja, kao grupa novinarki i urednica koje se organizovano, javno i glasno bore protiv nasilja prema ženama, objavile su smernice, kao alate za bolje novinartsvo, na Oblakoderu.
Kako navode, primeri kršenja tih smernica su senzacionalistički naslovi i detalji, detaljno opisivanje nasilja, objavljivanje identiteta i fotografija žrtve, nedostatak konteksta o femicidu, neodgovarajući fokus na počinioca i izjave komšija koje relativizuju nasilje.