img
Loader
Beograd, 26°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rodno zasnovano nasilje

Femicid u Albaniji: Broj ubijenih žena isti kao broj žrtava u mafijaškim obračunima

21. децембар 2022, 11:10 Jovana Gligorijević
Foto: Ulrike Mai/Pixabay
Copied

Istraživanje UN Women rađeno u Albaniji pokazuje da se jedna trećina žena oseća nebezbedno u sopstvenim domovima  jer trpe porodično nasilje. Oko 53 odsto ispitanica reklo je da su u jednom trenutku svog života iskusile partnersko nasilje

Za Albaniju je 2021. godina bila slična 2013. u Srbiji kada je u  porodično-partnerskom nasilju ubijen rekordan broj žena. U Albaniji su 2021. čak 30 odsto žrtava svih ubistava bile žene koje su ubili partneri, supružnici ili rođaci. Ubijeno je njih 11, što je 13 odsto više nego 2020. Ukupan broj ubistava u Albaniji u poslednjih 10 godina je u opadanju, ali fluktuira od 40 do 60 godišnje.

Krajem prošle godine albansko Ministarstvo unutrašnjih poslova je objavilo podatke koji pokazuju da je ogromna većina femicida izvršena nakon što su počinioci prekršili zabranu prilaska žrtvi. To, prema pisanju portala Euractiv, ukazuje na drugi problem – ozbiljan nedostatak policijskih službenika koji bi adekvatno zaštitili ženu od nasilnika kome je zabranjeno da joj se približava.

U proseku, u Albaniji je 2021. godine jedna žena stradala u partnersko-porodičnom nasilju na svake tri nedelje. Najčešće korišćeno oružje je vatreno, a nema podataka o tome da li je ono bilo u legalnom posedu ili ne. Osim toga, albanske žene koje prijavljuju fizičke i seksualne napade, proganjanje i druge oblike nasilja broje se u hiljadama, a policija uspeva da procesuira tek između 10 i 12 odsto tih prijava.

Albanske vlasti nisu objavile koliko je tačno slučajeva prijavljeno tokom 2021. (osim da se broje u hiljadama), ali jesu obelodanile podatak da je u 2020. svakog dana u proseku prijavljivano 12 slučajeva porodičnog nasilja, što je, prostim množenjem, bar 4800 slučajeva.  Prema podacima Euractiva, policija je reagovala na samo 13 odsto prijava, a podataka o broju osuđenih nasilnika nema.

Pored zabrinjavajuće visoke stope femicida, istraživanje UN Women rađeno u Albaniji pokazuje da se jedna trećina žena oseća nebezbedno u sopstvenim domovima, jer trpe porodično nasilje. Oko 53 odsto ispitanica reklo je da su u jednom trenutku svog života iskusile partnersko nasilje, dok 80 odsto Albanki tvrdi da se rizik od rodno zasnovanog nasilja drastično povećao tokom pandemije.

Da sve bude još gore, kao i u ostatku sveta, u Albaniji velika većina slučajeva porodičnog nasilja ostaje neprijavljena, jer se žene boje odmazde nasilnika i nemaju poverenja u institucije (što je sasvim opravdano nepoverenje, budući da kršenje zabrane prilaska dominira u većini slučajeva femicida).

Zašto albanske institucije sporo i teško reaguju kada je reč o procesuiranju femicida, može se dešifrovati iz izjava političkih zvaničnika na jednu drugu temu – obračune kriminalnih klanova. Naime, stopa femicida u Albaniji u 2021. godini jednaka je stopi ubistava u mafijaškim obračunima kriminalnih klanova – 30 odsto. Ostavimo sada po strani zgroženost što je broj ubijenih žena jednak broju ubijenih u kriminalnim obračunima. Problem je u mnogo većoj posvećenosti institucija obračunavanju sa organizovanim kriminalom.

“Borba protiv organizovanog kriminala, otkrivanje, dokumentovanje i privođenje pravdi počinilaca kriminalnih ubistava u Albaniji ostaje važan prioritet za policiju”, izjavila je početkom ove godine načelnica Odeljenja kriminalističke policije Tonin Vokaj.

Premda jednak broj žena strada u partnersko-porodičnom kontekstu, taj problem još niko nije adresirao kao “važan prioritet”. Izuzetak su hiljade Albanki koje su u septembru 2021. izašle na ulice Tirane, na protest pod nazivom “Pravda za Sabrinu”.

Protest se dogodio nakon što je Elton Metaj ubio bivšu suprugu Sabrinu Bengaj (23) odmah nakon što je pušten iz zatvora gde je bio zbog porodičnog nasilja. Elton je Sabrinu ubio iz automatske puške, pa je nakon ubistva pokušao da pobegne. Policija ga je pronašla nakon tročasovne potrage.

Ubistvo dvadesetrogodišnje žene moglo je da bude sprečeno, tvrdile su na protestu aktivistkinje civilnog društva. Godinu dana pre nego što će je ubiti, Metaj je držao Sabrinu i njenu porodicu kao taoce. Specijalnim policijskim snagama trebalo je pet sati da ga nagovore da ih pusti i da se preda. Od tada pa do jula 2021. bio je u zatvoru, iz kog je pušten da se brani sa slobode zbog “problema sa mentalnim zdravljem”. Institucije nisu uzele u obzir činjenicu da je Metaj Sabrini iz zatvora slao pretnje i upozorenja da će je ubiti čim se nađe na slobodi.

Metaj je imao zabranu prilaska Sabrini, jednu od oko 3000, koliko albansko pravosuđe izda godišnje. Ipak, prekršio ju je, kao i većina počinilaca femicida u Albaniji.

 

Čitajte dnevne vesti, analize, komentare i intervjue na www.vreme.com

Tagovi:

Nasilje nad ženama porodično nasilje partnersko nasilje Femicid femicid albanija rodno zasnovano nasilje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Vesti

Evropski parlament

25.јун 2026. B. B.

Lopandić: Srbiju čeka nova, oštrija rezolucija Evropskog parlamenta

„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić

Marinika Tepić

25.јун 2026. B. B.

Tepić: Moguća podrška predsedničkom kandidatu studenata – ako to nije Milo Lompar

„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić

Afera „Zvučni top“

25.јун 2026. B. B.

Akademik Saičić: Sistem je izopačen, svima je jasno da je vlast koristila zvučno oružje

„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić

Zastave pred zgradom Evropskog parlamenta

Evrointegracije

25.јун 2026. B. B.

Zašto Srbija zaostaje za regionom u podršci Evropskoj uniji

Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović

Projekat „Jadar“

25.јун 2026. B. B.

BIRN: Ko je Nemac koji Vučića zove „moj divlji Srbin“ i žudi za srpskim litujumom

Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN

Komentar
Zvučni top kod Narodne skupštine 15. marta

Komentar

Sve po spisku za zvučni top: Teror u punom sjaju

Manje je važno šta će pisati u službenim beleškama sa saslušanja Aleksandra Radića. Mnogo je važnije šta će večeras prolaziti kroz glave hiljada ljudi koji su o „zvučnom topu" govorili, pisali, svedočili ili tražili pomoć. Ako je odgovor: „Bože, samo da ne dođu i po mene", onda je cilj postignut

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1851
Poslednje izdanje

Napadi na novinare

Ne zovite 192 Pretplati se
Miting SNS-a u Beogradu

Varijacije na istu temu

Iran–SAD–Izrael

Persijsko umeće pregovaranja

Deset godina od Bregzita

Kratka istorija prevare

Feljton duh vremena: Pola veka suđenja Patriši Herst (3)

Saga o otmici, ispiranju mozga, zločinima, osudi i amnestiji unuke tvorca žutog novinarstva Vilijama Randolfa Hersta

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1851 25.06 2026.
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Povezane vesti

Društvo

21.новембар Jovana Gligorijević

Femicid u Crnoj Gori: Ne zna se broj ubijenih žena

Kao i dobar deo zemalja regiona Zapadnog Balkana, uključujući i Srbiju, ni Crna Gora nema zvaničnu statistiku o broju žena ubijenih u porodično-partnerskom kontekstu. Organizacija Centar za ženska prava (CŽP) vodi svoju evidenciju, prema kojoj je u prvoj deceniji 21. veka, od 2001. do 2011. godine, u Crnoj Gori u porodično-partnerskom nasilju stradala 51 žena

Analiza

21.новембар Jovana Gligorijević

Femicid i samoubistvo ubice: Pokušaji šekspirizacije zločina

Kada žrtva ne dobije priliku da napravi izbor da li će živeti ili ne, to nije tragedija, u tome nema ničeg šekspirovskog – to je prosto zločin. Ako se već prave paralele sa velikim književnim delima, što neki čine kada samoubistvo počini neko ko je prethodno ubio ženu, moramo biti precizni: Romeo nije ubio Juliju, ni obrnuto

Društvo

21.децембар Jovana Gligorijević

Mediji i femicid: Crvene cipele u crnoj hronici

Država Srbija ne vodi nikakvu evidenciju o broju femicida koji se dogode svake godine. Broj žrtava se zna iz medija. Naime. ženske organizacije prilježno broje medijske objave o počinjenim femicidima i tako imamo nekakvu evidenciju

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure