

Hronika
Luizijana: Ubijeno osmoro dece
Osmoro dece uzrasta od jedne do 14 godina ubijeno je u Luizijani, policija je saopštila da je reč o nasilju u porodici




Osmoro dece uzrasta od jedne do 14 godina ubijeno je u Luizijani, policija je saopštila da je reč o nasilju u porodici


Iako ceo region beleži zabrinjavajuće podatke o broju nasilnika prema ženama i femicida, Srbija prednjači u monstruoznim tendencijama prema pravnoj regulativi, jer godinama pokušava da uvede lakši oblik silovanja


Prisilna kontrola je čin ili obrazac ponašanja koji podrazumeva nasilje, pretnje, ponižavanje i zastrašivanje, kao i druge oblike zlostavljanja u partnerskom odnosu. Cilj ovakvog ponašanja nasilnika je da povredi, kazni ili zastraši svoju žrtvu. Prisila i kontrolišuće ponašanje leže u samoj srži partnerskog i porodičnog nasilja, kom su žene daleko izloženije nego muškarci


Uskoro će biti potpisan ugovor između kompanije Rakuten, u čijem vlasništvu je aplikacija Viber, i Ministarstva unutrašnjih poslova, što će biti prvi korak ka unapređenju funkcionisanja sistema „Pronađi me“


„Boriću se da starateljstvo ne dobije sestra ubice, koja je rekla da joj je krivo što sama nije ubila moju Olgu“. Ovako je za „Blic“ 2017. godine govorila Ljiljana Antić koja se borila za svoje unuke nakon što je njenu ćerku ubio suprug. Sedam godina kasnije, u Srbiji se desilo više od 200 femicida, podaci su Autonomnog ženskog centra (AŽC)


Ako se ustanovi da su pre tragedije u Knjaževcu zakazale nadležne institucije, niko neće biti iznenađen. Koliko li je još porodica životno ugroženo usled bolesti, nedostatka stručne nege, bede? Umesto za sistemsko rešavanje tog problema, režim arči novac za Šapićevo đuskanje i pevanje


Policija žrtve tokom ispitivanja tretira kao kriminalce, sigurne kuće su poput zatvora, medicinski pregledi su neprijatni - uz obavezno pitanje Zašto nisi prijavila? Ako ne brine sistem, ko će onda brinuti o prevenciji nasilja i zaštiti žrtava, pita predsednica fondacije Rešenje za žene Mila Bratanović


Za žene iz sedam opština Pčinjskog okruga postoji jedna Sigurna kuća, čiji je osnivač grad Vranje, a kapacitet je smanjen sa 25 na 10 mesta. Lokalne samouprave (njih sedam) snose troškove smeštaja, ali rodno zasnovano nasilje ne vide kao prioritet, pa finansijskim planom uglavnom nemaju izdvojena sredstva konkretno za smeštaj žena ili ukupna sredstva za socijalne usluge ne koriste za smeštaj žena u Sigurnu kuću. To pokazuje i podatak da više od 12 meseci nije bila smeštena nijedna žena u Sigurnu kuću iz opština Vladičin Han, Bosilegrad, Preševo i Surdulica


Psiholog iz Autonomnog ženskog centra Tanja Ignjatović izjavila je da osim zakona ozbiljno nedostaje prevencija. U 2023. godini život je u kući u okviru porodičnih tragedija izgubilo devet žena i tri muškarca


Istraživanje UN Women rađeno u Albaniji pokazuje da se jedna trećina žena oseća nebezbedno u sopstvenim domovima jer trpe porodično nasilje. Oko 53 odsto ispitanica reklo je da su u jednom trenutku svog života iskusile partnersko nasilje


„Naš obrazovni sistem sistemski odbija da sistemski reši ova pitanja. Svako može da pogreši, ali vi stalno imate iste propuste, samo se imena ljudi menjaju“


Zašto su važni glasovi predstavnika verskih zajednica? Zbog čega mahom ćute? Koje poruke u poslednje vreme možemo da čujemo? Na šta prvo pomislimo kada se govori o porodičnim šetnjama? A na šta bismo sve mogli da pomislimo


U borbu protiv nasilja nad ženama i devojčicama treba da se uključe svi: nadležne institucije, međunarodne i organizacije civilnog društva, crkva, mediji i svaki građanin i građanka Srbije, napisala je potpredsednica Vlade i predsednica Koordinacionog tela za rodnu ravnopravnost Zorana Mihajlović