

Mediji
Peticija protiv državne kontrole nad medijima
Ostaju sporne tri ključne tačke koje poništavaju pozitivne promene, piše u tekstu peticije




Ostaju sporne tri ključne tačke koje poništavaju pozitivne promene, piše u tekstu peticije


Skoro četiri godine otkako je Vlada Srbije usvojila Medijsku strategiju – a koje su prošle najpre u dugim, retko prekidanim periodima krajnje neaktivnosti na ispunjavanju zacrtanog – dva od tri temeljna medijska zakona konačno se nalaze pred usvajanjem. Međutim, neka odstupanja od zvaničnog strateškog dokumenta mogu drastično da promene medijsku scenu. Reč je o povratku države preko Telekoma u vlasništvo nad medijima


Informisanje nikako ne sme značiti šokiranje javnosti sve strašnijim i strašnijim slikama nasilja. Pošto je u pripremi zakon o medijima, ovo je možda poslednja prilika da se zaštitimo


“Posle zvaničnog saopštenja Vlade može se steći utisak da su usaglašene sve sporne tačke dva medijska zakona. Zar ne deluje čudno da ćemo finalne verzije predloga zakona videte u svršenom činu, kada se nadležni budi izjašnjavali o njima", kaže za portal “Vremena” Izabela Branković


Među ovogodišnjim dobitnicima je i novinarka BIRN-a i "Vremena" Jelena Zorić


Iako se očekivalo da će Srbija konačno dobiti kvalitetne medijske zakone koji će se primenjivati u praksi, dešavanja u proteklih nekoliko meseci i aktuelna javna rasprava ogolili su ogroman jaz između države sa jedne i medijske zajednice sa druge strane i otkrili mnoge unutrašnje sukobe i namere države da potpuno uruši tekovine prethodnih medijskih reformi i institucije nastale na temeljima demokratizacije medija u Srbiji


Šta predsednik Srbije iz dana u dan poručuje građanima? Ukratko: imamo svega dovoljno, nečeg čak i previše; on se uvek suprotstavlja stalnim pretnjama sa svih strana; za sukobe su drugi odgovorni, a Srbi su snažan narod koji želi stabilnost i normalan život; razni neprijatelji uporno “lažu”, “varaju” i “hoće da nam zadaju udarac”; “namrgođen” i “jedini realan” zna šta protivnici govore i misle o njemu; biće plata i penzija, puteva, železnica, stadiona, bolnica i škola; uprkos svemu, čekaju nas “najteži period” i najveći pritisci. I tako iz godine u godinu, od televizije do televizije


U borbi koja je na svaki način neravnopravna i nefer, mi vodimo barem jednom nedeljno, svakog četvrtka, kada “izlaze nedeljnici”, a uzurpatori naših života piju brufene od jutra


“Školska godina počinje, a ja kao građanka nemam pravu sliku ni šta se uradilo, ni kako će ona uopšte početi? Ili, kako to da je odjednom prekinuta, tj. dve nedelje skraćena? I zašto je tu vest objavio onaj koji je objavio, rekavši samo ‘to je tako’? Mi ne znamo ni šta će biti sa zgradom OŠ ‘Vladislav Ribnikar’. Neki medij je javio da deci koja su tražila da se prebace u drugu školu to nije bilo dozvoljeno. Da li je to lažna vest? Ako jeste, ko će da snosi odgovornost za to? Gde su demantiji? Sva pisma koja su slali oštećeni, a bilo ih je dosta prethodnih meseci, dokaz su da sistem ne funkcioniše”


Glavni i odgovorni urendnik NIN-a Milan Ćulibrk izjavio je da će taj nedeljniki zgledati kao što je izgledao i do sada sve dok ga on bude uređivao


Koluvija je u tužbama tvrdio da je KRIK prekršio pretpostavku nevinosti. Na suđenjima je ispričao kako su zbog KRIK-ovih tekstova komšije počele da ga izbegavaju


Član Udruženja tužilaca Srbije Predrag Milovanović kaže da su video klipovi, čiji je autor nepoznat, očigledno dobro osmišljeni da se njihovom sadržinom ne uđe u krimogenu zonu


Premijerka Srbije Ana Brnabić najavila je da će u avgustu početi javna rasprava o medijskim zakonima, ali i da će se ta rasprava trajati i u septembru. Osvrnula se i na nedavnu situaciju kada je novinarima bilo onemogućeno kretanje, kao i na to da se na jedan odsto događaja na kojima ona prisustvuje dešava da nema pitanja, kada je neka tema izuzetno važna


Nepogode i katastrofe jesu za televiziju zanimljive teme jer su, jezikom digitalnih medija, klikabilne. Ovo je, inače, finiji izraz za senzacionalističko izveštavanje koje neprekidno drži pažnju korisnika


Javni nastupi predsednika su se ozbiljno pripremali. Pojedina ministarstva ili druge ustanove davale su pismene predloge, a komisija u njegovom kabinetu, koji smo zvali “maršalat”, sve bi utanačila. Tito je relativno često držao govore u javnosti, ali uvek određenim povodom, držeći se teme, uvek iznoseći stav predsednika države. Retko bi odstupao od unapred napisanog teksta. Nikada ti nastupi nisu prelazili u nekakvo ćaskanja sa publikom, ma kome da se obraćao. Imao sam utisak da je on mrzeo da čita govore koje su pisali za njega iako bi ih prethodno pogledao i odobrio


Javni nastupi predsednika su se ozbiljno pripremali. Pojedina ministarstva ili druge ustanove davale su pismene predloge, a komisija u njegovom kabinetu, koji smo zvali “maršalat”, sve bi utanačila. Tito je relativno često držao govore u javnosti, ali uvek određenim povodom, držeći se teme, uvek iznoseći stav predsednika države. Retko bi odstupao od unapred napisanog teksta. Nikada ti nastupi nisu prelazili u nekakvo ćaskanja sa publikom, ma kome da se obraćao. Imao sam utisak da je on mrzeo da čita govore koje su pisali za njega iako bi ih prethodno pogledao i odobrio


Uoči sednice Narodne skupštine RS na kojoj je na dnevnom redu kriminalizacija klevete, novinari iz Republike Srpske uz podršku opozicionih stranaka i građana pozvali su protesnom šetnjom poslanike da ne glasaju za kriminalizaciju klevete


Nekoliko desetina pristalica pokreta "Dostojni Srbije" okupilo se ispred zgrade u kojoj se nalazi redakcija nedeljnika "Vreme"


Ocenjeno je da je posebno alarmantna presuda Višeg suda u Beogradu kada je Krik osuđen zbog teksta u kom je imenovao ko je sve podneo tužbu protiv redakcije


“Vlast apsolutno kontroliše rad regulatora, konkretno predsednik države, i on, preko regulatora, drži pod kontrolom režimske medije. Tu imate JMU Srbije i Vojvodine i četiri komercijalne televizije sa nacionalnom frekvencijom, sve one zajedno dopiru do gotovo svakog građanina Srbije. Zato ti pružaoci medijskih usluga i imaju nacionalnu pokrivenost kako bi ispunjavali potrebe vlasti da manipuliše javnim mnjenjem”


U zajedničkom saopštenju navodi se da godinama ukazuju na pogubno delovanje medijskih sadržaja koji promovišu nasilje, šire paniku, dezinformacije, zlonamerne sadržaje i manipulacije, uz ocenu da se takva medijska scena razvila isključivo zbog toga što se zakoni sistematično zaobilaze, a institucije ne reaguju na kršenje važećih zakona i pratećih podzakonskih akata


“Svakog dana nas kroz informativne emisije brutalno emocionalno zlostavljaju čelnici sistema. Ako mi pristajemo da budemo žrtve, kako onda da našoj deci objasnimo da ona na to ne treba da pristanu? Kako da nam poveruju? Deca najviše uče po modelu. Pristajanjem smo dali model našoj deci da treba da trpe. Ja se stvarno nadam da se ovo društvo probudilo”


Promovisanje politike kao da je postalo važnije od njenog sprovođenja. Najvažnije je da lažem i da se hvalim. Oni koji su na vlasti pre se opredeljuju da drže ljude u zabludi nego da ih osvešćuju i obrazuju. Ne žele da ih podanici kritikuju, već da ih hvale. Ne žele da građani pričaju, već da ćute


“Vučić bi voleo da mi s njim krenemo u pregovore, da licitiramo kada će biti koji izbori, ali mi to ne želimo. Ako smo na skupove izlazili pod istim meteorološkim uslovima, hoćemo i na izbore da izađemo pod istim uslovima. A da bi se to desilo, neophodno je da se zahtevi ispune, te da protekne određeno vreme u normalnoj atmosferi, pa da se onda takmičimo”


Snaga opozicionih protesta krije se u motivisanosti učesnika koji slobodnom voljom dolaze ne bi li Srbiju oslobodili od nenormalnosti u koju je obmotana. Naprednjački protest je pokazao slabu motivisanost statista, ali vrhu stranke zato motivacije za opstanak na vlasti ne nedostaje, jer se oni odavno ne pitaju za kim pištaljka na ulici pišti, znaju da pišti njima


Veliki broj građana se uprkos kiši i lošem vremenu okupio na još jednom protestu protiv nasilja. Okupljenima se obratila Ranka Kašiković zaposlena u Gerontološkom centru Subotica, koja je zbog odbijanja da prisustvuje mitingu SNS-a pretrpela mobing i tužila direktorku Brankicu Tešanović. Građani su nakon njenog obraćanja i iznetih zahteva počeli da formiraju presten oko RTS-a


Za osam godina na medijske projekte u kulturi potrošeno je više od 13 miliona evra. Više od polovine tih projekata se uopšte nije bavilo temama iz kulture