img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Železničke nesreće koje se pamte

08. mart 2023, 17:30 Dokumentacioni centar "Vremena"
foto: ap
Kanjon Morače 2006.
Copied

Putovanje železnicom po Evropi je uobičajen i relativno pristupačan, komforan način putovanja koji je, kako pokazuju statistički podaci, postao bezbedniji poslednjih godina. Ipak, tragedija u Grčkoj 28. februara podseća na to koliko smrtonosne nesreće mogu biti kada se dogode i kako ponekad banalni mogu biti njihovi uzroci

SUDAR VOZOVA NA STANICI U JAJINCIMA 1964
Na 14. kilometru od Beograda ka Maloj Krsni, u blizini stanice Jajinci, u ranu zoru 4. januara 1964. godine, oko 5.30 sati, putnički voz broj 21 – 13 iz Požarevca, koji se kretao brzinom od 60 kilometara na čas, naleteo na ubrzani putnički voz iz Niša broj 117.

Od 1200 putnika koji su tog jutra žurili na posao i u školu, poginula je 61 osoba, najviše iz sela sa obeju strana pruge Požarevac–Beograd, a oko 300 je teže i lakše povređeno. Okrivljen je otpravnik vozova u Jajincima koji je na poziv šefa stanice Beli Potok sa pitanjem da li može da primi voz iz Niša odgovorio potvrdno, a zatim je upisao u dnevnik da je voz 117 prošao kroz Jajince i otišao u Topčider, ali to se nije dogodilo i na voz koji je još bio u stanici naleteo je putnički voz iz Požarevca. Na saslušanju je otpravnik tvrdio da je svestan šta je uradio, ali ne ume da objasni zašto je tako postupio.

Skretničar koji je bio u kancelariji kod otpravnika nije obavestio šefa stanice da voz 117 nije prošao, pa ni onda kada je šef stanice u Topčideru pitao šta je sa tim vozom.

POŽAR NA LOKOMOTIVI U TUNELU VRANDUK KOD ZENICE 1971
Oko 300 metara pre nego što će izaći iz tunela Vranduk dugog 1.532 metra, 14. februara 1971. zapalila se dizel lokomotiva u kojoj je bilo dve tone goriva, a koja je vukla devet putničkih vagona lokalnog voza 820 što je saobraćao na relaciji Žepče–Zenica. Stradala su 33 putnika, dok ih je 117 teže ili lakše povređeno.

PREBRZ ULAZAK VOZA NA VIŠE KOLOSEKA KOLODVORA U ZAGREBU 1974
Železnička nesreća na Glavnom kolodvoru u Zagrebu dogodila se 30. avgusta 1974. U 22.40 ekspresni putnički voz broj 10410 na relaciji Atina – Beograd – Zagreb – Dortmund ušao je u skretnicu brzinom od 104 km/h umesto dozvoljenom 50 km/h, tako da je lokomotiva ušla sama na drugi kolosek, a svih devet vagona je iskočilo iz šina i prevrnulo se, pri čemu je identifikovano 167 poginulih, neki od njih zbog električnog udara jer je voz prevrtanjem istrgao stubove električnih vodova, a zbog težine nesreće nje utvrđen broj neidentifikovanih stradalih putnika. U vozu je bilo približno 400 ljudi, među kojima su većina bili gastarbajteri koji su se vraćali sa letnjeg odmora na rad u SR Nemačku.

NALETANJE VOZA NA VOZ 1979. NA RANŽIRNOJ STANICI U STALAĆU
Na ranžirnoj stanici u Stalaću teretni voz je 13. septembra 1979. prošao kroz crveno svetlo, prebrzo uleteo na kolosek i zario se u putnički voz koji je upravo kretao. Na suđenju je iznet podatak da je sa lokomotive na silu prethodno bio demontiran sigurnosni uređaj kakvi se fabrički ugrađuju da bi sprečili mašinovođu da zaspi. Poginula su 72 putnika.

ISKAKANJE VOZA IZ ŠINA 2005. U OSAKI U JAPANU
Voz u Amagasakiju, blizu Osake u Japanu, 25. aprila 2005. iskočio je iz šina zato što je mašinovođa pokušavao da četiri minuta pre nesreće nadoknadi kašnjenje koje je iznosilo 90 sekundi. Na mestu nesreće kašnjenje je smanjeno na 60 sekundi… Od 700 putnika poginulo je 106, a 562 je povređeno. Posle te nesreće, japansko ministarstvo za transport je naložilo železničkim kompanijama da u većoj meri automatizuju sisteme za zaustavljanje vozova na oštrim krivinama.

ISKLIZNUĆE BRZOG VOZA U LAPOVU 1988
Kada je putnički voz Beograd–Skoplje ogromnom brzinom prolazio kroz ranžirnu železničku stanicu u Lapovu 9. oktobra 1988, na jednoj od skretnica iz šina su iskočila dva putnička vagona u kojima su poginule 34 osobe.

UDAR BRZOG VOZA U MOST U EŠEDEU U NEMAČKOJ 1998
U junu 1998. godine, brzi voz koji se kretao brzinom od 200 km/h, udario je u most u Ešedeu, u Nemačkoj, uzrokujući njegovo urušavanje. Poginula je 101 osoba i povređeno više od 100. To je bila najsmrtonosnija posleratna železnička katastrofa u Nemačkoj.

DIREKTNI SUDAR 1999. U PADINGTONU U VELIKOJ BRITANIJI
Kada je u oktobru 1999. voz koji je krenuo sa londonske stanice Padington prošao kroz crveno svetlo i udario u nadolazeći brzi voz, poginula je 31 osoba. Povređeno je oko 400 ljudi.

ISKLIZNUĆE IZ ŠINA VOZA BEZ KOČNICA U TUNELU KOd BIOČA U CRNOJ GORI I SURVAVANJE U KLISURU MORAČE 2006
Dva vagona putničkog elektromotornog voza 6193 na relaciji Bijelo Polje – Podgorica 23. januara 2006. oko 16 sati iskliznula su sa šina u tunelu, a dva su se survala u kanjon Morače na izlazu iz tunela kod Bioča, deset kilometara severno od Podgorice. Voz je trebalo da stane u Bioču, ali se zbog kvara kočionog sistema to nije desilo.

Mašinovođa koji je u Kolašinu primetio da kočioni sistem nije ispravan, mada na upravljačkom pultu nijedna signalna sijalica nije ukazivala na kvar, zaustavio je voz u Bratonožićima, a kako nije mogao da isključi glavni prekidač, postavio je četiri zaustavne papučice s namerom da potkoči voz. Ali, kada je hteo da mobilnim telefonom zatraži pomoćnu lokomotivu, voz je sam krenuo i nekontrolisano jurio niz kosinu, ubrzavajući je ušao u tunel i tu je iskočio iz šina udarajući u zidove tunela. Dva vagona su ostala u tunelu, a dva su se petsto metara dalje survala niz strminu. U nesreći je poginulo četrdeset petoro ljudi, uključujući petoro dece, a povređeno je 184.

EKSPLOZIJA 2009. NA STANICI U VIJAREĐU, U ITALIJI
Teretni voz koji je prevozio gas iskočio je 2009. iz šina na stanici Vijaređo, u blizini toskanskog grada Luka, i gas je eksplodirao ubivši 32 osobe. Uzrok nesreće: loše održavane osovine voza.

SUDAR ZBOG PROLASKA KROZ CRVENO 2010. U BRISELU, U BELGIJI
Kada je tokom jutarnjeg špica 15. februara 2010. jedan od prigradskih vozova prošao kroz crveno svetlo u predgrađu Brisela, sudario se s drugim vozom. Poginula je 71 osoba, a povređena 171. Zbog prolaska voza kroz crveno svetlo, do slične nesreće došlo je i godinu dana ranije, a tada data obećanja da će biti uvedene nove mere sigurnosti nisu bila ispunjena.

SUDAR PRIGRADSKIH VOZOVA 2016. U PULJI, U ITALIJI
U južnom regionu Pulje u julu 2016. sudarila su se dva prigradska voza zbog greške u komunikaciji između stanica sa kojih su krenuli u jutarnjim satima. Poginula je 31 osoba, a više desetina je povređeno.

SUDAR VOZOVA U BAD AIBLINGU U NEMAČKOJ 2016
Dva prigradska voza sudarila su se 9. februara 2016. u blizini nemačkog južnog banjskog grada Bad Aiblinga. Poginulo je 12 osoba, a nekoliko desetina putnika je povređeno.
Za nesreću je okrivljen železnički dispečer, koji je optužen da je malo pre nesreće “uključio svoj mobilni telefon dok je bio na dužnosti u jutro katastrofe, pokrenuo onlajn kompjutersku igricu i aktivno je igrao tokom dužeg perioda do neposredno pre sudara voza i zanet igricom izveo loše pretpostavke, poslao pogrešne signale vozovima i pritisnuo pogrešne kombinacije radio-tastera, tako da mašinovođe nisu mogle da prime upozoravajuću poruku”.

PREVRTANJE MEĐUGRADSKOG VOZA ALVIA KOD SANTJAGO DE KAMPOSTELA, U ŠPANIJI 2013
Kada je 2013. komforni ekspresni međugradski voz Alvia 151 brzinom od 179 km/h na krivini Grandijera, na kojoj je brzina ograničena na 80 km/h, izleteo sa šina i udario u zid, svih trinaest vagona izletelo je iz šina, prevrnule su se dve lokomotive, dva vagona sa generatorima i opremom, devet putničkih vagona. Poginulo je 79, a ranjeno 145 ljudi.

CURENJE OPASNIH MATERIJA POSLE UDESA U OHAJU 2023
Pažnju, bol i revolt javnosti obično podstiču vesti o udesima putničkih vozova koji odnose mnogo žrtava. Međutim, udesi vozova koji prevoze opasne materije mogu da rezultiraju masovnijim fatalnim posledicama. Takav slučaj predstavlja druga nesreća za mesec dana u Ohaju, koja je podstakla debatu o bezbednosti železnice u SAD nakon što je 4. marta 2023. od 212 vagona teretnog voza dvadeset izletelo sa pruge u Springfildu, severoistočno od Sinsinatija; ovog puta bez žrtava i curenja toksičnih materija, kao što se desilo u incidentu od 3. februara u Istočnoj Palestini, oko 300 kilometara severoistočno od Springfilda. Tada je iskliznuće drugog voza iz iste kompanije rezultiralo požarom, sagorevanjem i curenjem miliona kilograma toksičnih hemikalija kao što su vinil hlorid, butil akrilat, benzol, etil heksil akrilat i etilen glikol monobutil etar. Evakusane su hiljade ljudi, a bilo je prigovora da mediji i političari ne obraćaju pažnju na udes koji je izazvao zabrinutost ljudi i stručnjaka zbog opasnosti da otrovne materije zatruju vodu i vazduh.

Kako je u nedavnom članku podsetio dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju Pol Krugman, incident u Istočnoj Palestini izvela je “železnička kompanija privatnog sektora, koja je kružila prugama u privatnom vlasništvu i koja je lobirala protiv strožih bezbednosnih propisa”.

Barak Obama je potpisao pravilo kojim se zahteva da vagoni s teretom visokog rizika budu opremljeni elektronski kontrolisanim vazdušnim kočnicama do 2023. To pravilo je kasnije poništio Donald Tramp, što je doprinelo da železnički teretni transport postane rizična aktivnost. Čak i da je to pravilo ostalo na snazi, ono se ne bi odnosilo na voz Norfolk Southern koji je iskočio iz šina u Istočnoj Palestini, jer nije bio klasifikovan kao teretni voz visokog rizika, navodi portal za verifikaciju podataka PolitiFact.

Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Arhivska fotografija - obeležavanje godišnjice 2019. godine

Svet

17.maj 2025. Igor Lasić (DW)

Obeležena 80. godišnjica stradanja na Blajburškom polju

Ovogodišnje obeležavanje stradanja na Blajburškom polju okupilo je tek stotinak ljudi. Jer, u Austriji više nema volje da se masovni skupovi dozvole

Rusko-ukrajinski sukob

16.maj 2025. I.M.

Razmena 1.000 za 1.000 zarobljenika: Prvi konkretan ishod rusko-ukrajinskih pregovora u Istanbulu

Delegacije Rusije i Ukrajine sastale su se u Istanbulu prvi put licem u lice još od marta 2022. godine. Iako nije postignut dogovor o prekidu vatre, usaglašena je razmena 1.000 zatvorenika sa obe strane, potvrdili su zvaničnici. Ukrajina je zatražila razgovore lidera, a Rusija najavila spremnost da ih „razmotri“.

Rat u Ukrajini

16.maj 2025. B. B.

Predstavnici Ukrajine i Rusije konačno se sastali u Istanbulu

Iako se predsednici Rusije i Ukrajine, Vladimir Putin i Volodimir Zelenski, drže po strani, njihovi pregovarači su seli za isti sto da razgovaraju o primirju

16.maj 2025. Srećko Matić (DW)

Dr Konstanca Icel: Šokirana nasiljem u Srbiji, studenti preuzimaju odgovornost za budućnost

Direktorka Evropske kuće istorije dr Konstanca Icel kaže da je veoma impresionirana hrabrošću studenata iz Srbije

Rat u Ukrajini

15.maj 2025. B. B.

Erdogan i Zelenski razgovarali skoro tri sata, ali se ne zna o čemu

Sastanak je bio zatvoren na medije, a nakon sastanka niko se nije obratio javnosti

Komentar

Pregled nedelje

Ne smemo gledati i ćutati

Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde

Filip Švarm

Komentar

Novosadski taoci režima: Ko ruši državu, a ko je brani

Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno

Nemanja Rujević

Država i kultura

Skadar na Bojani: Da li će beogradska Filharmonija opet izvisiti za zgradu

Ministarstvo za javna ulaganja podnelo je zahtev za građevinsku dozvolu za gradnju nove zgrade Beogradske filharmonije. S obzirom da se zna da je projekat preskup i da za njega nema para, deluje da je i ovo samo nova šarena laža

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1793
Poslednje izdanje

Vanredna sednica Visokog saveta tužilaštva

Tužioci bez zaštite od Vučićevih pritisaka Pretplati se
Lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću

Studenti i ostali u kampanji

Građevinske tempirane bombe

Život pod nadstrešnicom

Istraživanje: Autizam u Srbiji

Novca ima za delfinarijum, ali ne i za lične pratioce

Prvi Amerikanac na tronu Svetog Petra

Svojim putem, uz Franjine putokaze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.
Povezane vesti

Katastrofalni sudar vozova u Tempima

08.mart Milica Kosanović

Nesreća koja menja Grčku

Bes i ogorčenje zbog železničke nesreće i nedostatka bezbednosti u železničkoj mreži već sledećeg dana su izveli desetine hiljada Grka na ulice. Ove masovne demonstracije u Grčkoj mnogo su podsetile na one iz 2011/2012. kada je primena strogih mera štednje koje su zahtevali kreditori odvela desetine ljudi u samoubistvo, a stotine hiljada na ulice u neprestane proteste. Ovoga puta gnev je usmeren na Micotakisovu vladu, što se vidi po parolama tipa “Dole vlada ubica”, “Privatizacije plaćamo životima”, “Njihov profit, naši mrtvi”

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure