
Rat u Ukrajini
Erdogan i Zelenski razgovarali skoro tri sata, ali se ne zna o čemu
Sastanak je bio zatvoren na medije, a nakon sastanka niko se nije obratio javnosti
Do direktnog susreta Putina i Zelenskog ovog četvrtka neće doći, ali bi nekakvih pregovora Kijeva i Moskve ipak trebalo da bude. Uoči susreta u Istanbulu, podsećamo na dosadašnje pokušaje da se dođe do mira u Ukrajini
Ruski predsednik Vladimir Putin ne putuje u Istanbul na pregovore o okončanju rata protiv Ukrajine, saopšteno je iz Kremlja. Umesto toga, rusku delegaciju predvodiće njegov savetnik, Vladimir Medinski, koji je nekada bio i ministar kulture i smatra se politički „lakim igračem“.
Medinski je već bio uključen u pregovore o okončanju rata 2022, takođe u Turskoj, koji su tada završeni bez rezultata. I nisu bili jedini. Nakon što je Rusija 2014. nezakonito anektirala Krim, Ukrajina, njeni evropski saveznici i Sjedinjene Američke Države već više od decenije pokreću inicijative za rešavanje krize – do sada bez uspeha, piše DW.
Koji je najnoviji predlog za primirje?
Sada je Putin predložio novu rundu pregovora o prekidu vatre ovog četvrtka 15. maja u Istanbulu. Njegova najava usledila je istovremeno s novim napadom dronovima na Kijev, koji je Rusija izvela nakon isteka jednostrano proglašenog trodnevnog „primirja“.
Evropski lideri odbacivali su ideju o direktnim razgovorima, ukoliko se prethodno ne dogovori bezuslovni prekid vatre između Rusije i Ukrajine. Taj stav je zastupao i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, ali je u međuvremenu izjavio da je spreman na sastanak sa Putinom u Istanbulu i bez tog preduslova.
Najnoviji događaji rezultat su višemesečnih pregovora između SAD i Ukrajine i, odvojeno, između američkih i ruskih diplomata. Pre nego što je izabran za predsednika SAD, Donald Tramp obećao je da će okončati sukob između Rusije i Ukrajine već prvog dana svog mandata. Iako se to nije dogodilo, njegova administracija više puta je pokušala da posreduje u postizanju dogovora o okončanju rata – i to bez ravnopravnog uključivanja evropskih partnera. Sam Tramp izjavljivao je da je spreman da i on dođe u Istanbulu, ukoliko tamo budu i predsednici Rusije i Ukrajine – do čega sada ipak neće doći.
Istorija prekršenih primirja
Od ruske invazije na Ukrajinu 22. februara 2022. godine, nikada nije postignuto trajno primirje. Ipak, postignuto je nekoliko kratkoročnih dogovora. Obe strane više puta su optuživale jedna drugu za kršenje tih sporazuma. Čak su i primirja koja je proglasila samo jedna strana prekršena.
Kao agresor u tom sukobu, Rusija je prekršila i više sporazuma koji su trebalo da garantuju teritorijalni integritet Ukrajine nakon raspada Sovjetskog Saveza.
Budimpeštanski memorandum i Sporazum o prijateljstvu iz 1997.
Budimpeštanski memorandum je sporazum između Rusije i Ukrajine zaključen 5. decembra 1994. godine, koji su potpisale i SAD i Velika Britanija.
Memorandum je stupio na snagu nakon što je Ukrajina pristala da preda Rusiji svoje nuklearno oružje nasleđeno od SSSR-a. Zauzvrat, Rusija, SAD i Velika Britanija su se obavezale da će „poštovati nezavisnost, suverenitet i postojeće granice Ukrajine“ i „uzdržati se od pretnji ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti Ukrajine“.
To nije jedini sporazum koji je trebalo da zaštitu Ukrajinu. Sporazum o prijateljstvu, saradnji i partnerstvu iz 1997. godine između Rusije i Ukrajine obavezuje obe strane na „međusobno poštovanje i poverenje i poštovanje teritorijalnog integriteta druge strane“.
Iako ta dva dokumenta nisu sporazumi o primirju, njihov cilj je bio da spreče sukobe između dve države. Aneksijom Krima 2014. godine, kao i invazijom i kontinuiranim napadima na ukrajinsku teritoriju od 2022. godine, Rusija je višestruko prekršila svoje obaveze iz tih sporazuma.
Sporazumi iz Minska
Dva sporazuma, oba potpisana u Belorusiji, koja je saveznik Rusije, i podržana od strane evropskih sila, nisu bila dovoljna da obezbede mir.
Sporazumi nazvani po beloruskoj prestonici sklopljeni su 5. septembra 2014. („Minsk I“) i 12. februara 2015. godine („Minsk II“). Minsk I sadržao je dvanaest tačaka za deeskalaciju sukoba u istočnoj Ukrajini, koji je izbio u februaru te godine, ali je propao u roku od nekoliko dana.
Potpisivanjem Minskog sporazuma II, Ukrajina, Rusija, separatističke snage u Donjeckoj i Luganskoj oblasti i Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) dogovorili su se o 13 tačaka, među kojima je prva bila trenutno primirje. Međutim, samo nekoliko sati nakon stupanja na snagu primirja u ponoć, obe strane su se međusobno optuživale za njegovo kršenje.
Eskalacija 2022. godine i kršenje primirja
Od ruske invazije 24. februara 2022. godine, više puta su dogovoreni kratkotrajni prekidi vatre – i svaki put prekršeni.
6. mart 2022: Kratkoročni humanitarni prekid vatre nakon početka ruske invazije propao je zbog izveštaja o granatiranju grada Marijupolja.
8. mart 2022: Pokušaji uspostavljanja humanitarnih koridora za evakuaciju u Marijupolju doveli su do optužbi da ruske snage sprečavaju civile da pobegnu.
7. januar 2023: Rusija proglašava jednostrano primirje povodom pravoslavnog Božića. Nekoliko sati nakon početka primirja, ukrajinske vlasti izveštavaju da je rusko granatiranje nastavljeno, dok ruski državni mediji izveštavaju o napadima dronovima na njihove linije.
18. mart 2025: Tokom razgovora između SAD i Rusije u Saudijskoj Arabiji, nakon telefonskog razgovora Trampa i Putina, dogovoreno je 30-dnevno primirje za „energetiku i infrastrukturu“. Zelenski se složio sa delimičnim prekidom vatre u skladu sa tim razgovorima. Međutim, samo nekoliko dana kasnije, obe strane se međusobno optužuju za nepoštovanje dogovora.
25. mart 2025: U pregovorima pod vođstvom SAD, Ukrajina i Rusija su se dogovorile da se međusobno ne napadaju u Crnom moru, kroz koje prolaze važne brodske rute.
19. april 2025: Putin proglašava „Uskršnji mir“ od 18:00 časova 19. aprila do ponoći 21. aprila, navodno iz humanitarnih razloga. Ukrajina izražava sumnju, a Zelenski najavljuje nastavak napada dronovima. Kasnije je optužio Rusiju da je počinila hiljade kršenja primirja tokom planiranog prekida vatre.
10. maj 2025: Rusija proglašava jednostrano primirje povodom 80. godišnjice poraza nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu. Međutim, Ukrajina ponovo optužuje Rusiju da je prekršila sopstveno primirje — i to 734 puta.
Sastanak je bio zatvoren na medije, a nakon sastanka niko se nije obratio javnosti
Kakav će biti papa Lav četrnaesti? A kakav je bio kardinal Robert Prevost i koji je put prešao? Šta govore o njemu prvi dani papstva? Hoće li nastaviti promene koje je započeo njegov prethodnik? Kako je moguće da su, kako se na prvi pogled čini, svi zadovoljni – i vodeći liberalni i vodeći konzervativni kardinali, te govore da je izabran čovek koji će ispuniti njihova očekivanja
Profesor Džozef Naj je preminuo upravo u vreme kada zamisao meke moći, koju je skovao ne tako daleke 1990. godine, prolazi kroz najveća iskušenja i osporavanja od svog nastanka. Naj je fizički napustio ovaj svet 6. maja, baš onda kada je Americi najpotrebniji njegov dubokoumni, smireni i sveobuhvatni pogled na sve haotičnije i kompetitivnije međudržavne odnose i ulogu koju ova i dalje jedina preostala supersila treba da igra u njima
Hose Muhika, koga su često nazivali nadimkom Pepe i koji je bio predsednik Urugvaja od 2010. do 2015. godine, imao je 89 godina
„Razgovori o Ukrajini će se održati u Turskoj kasnije ove nedelje i mogli bi da daju dobre rezultate“, rekao je predsednik SAD Donald Tramp
Vanredna sednica Visokog saveta tužilaštva
Tužioci bez zaštite od Vučićevih pritisaka Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve