img
Loader
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Ukrajinski mirovni proces: Hronika neuspešnih pregovora

15. maj 2025, 12:35 Metju Vard Agius (DW)
Foto: AP Photo
Ruske trupe u Marijupolju
Copied

Do direktnog susreta Putina i Zelenskog ovog četvrtka neće doći, ali bi nekakvih pregovora Kijeva i Moskve ipak trebalo da bude. Uoči susreta u Istanbulu, podsećamo na dosadašnje pokušaje da se dođe do mira u Ukrajini

Ruski predsednik Vladimir Putin ne putuje u Istanbul na pregovore o okončanju rata protiv Ukrajine, saopšteno je iz Kremlja. Umesto toga, rusku delegaciju predvodiće njegov savetnik, Vladimir Medinski, koji je nekada bio i ministar kulture i smatra se politički „lakim igračem“.

Medinski je već bio uključen u pregovore o okončanju rata 2022, takođe u Turskoj, koji su tada završeni bez rezultata. I nisu bili jedini. Nakon što je Rusija 2014. nezakonito anektirala Krim, Ukrajina, njeni evropski saveznici i Sjedinjene Američke Države već više od decenije pokreću inicijative za rešavanje krize – do sada bez uspeha, piše DW.

Koji je najnoviji predlog za primirje?

Sada je Putin predložio novu rundu pregovora o prekidu vatre ovog četvrtka 15. maja u Istanbulu. Njegova najava usledila je istovremeno s novim napadom dronovima na Kijev, koji je Rusija izvela nakon isteka jednostrano proglašenog trodnevnog „primirja“.

Evropski lideri odbacivali su ideju o direktnim razgovorima, ukoliko se prethodno ne dogovori bezuslovni prekid vatre između Rusije i Ukrajine. Taj stav je zastupao i ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski, ali je u međuvremenu izjavio da je spreman na sastanak sa Putinom u Istanbulu i bez tog preduslova.

Najnoviji događaji rezultat su višemesečnih pregovora između SAD i Ukrajine i, odvojeno, između američkih i ruskih diplomata. Pre nego što je izabran za predsednika SAD, Donald Tramp obećao je da će okončati sukob između Rusije i Ukrajine već prvog dana svog mandata. Iako se to nije dogodilo, njegova administracija više puta je pokušala da posreduje u postizanju dogovora o okončanju rata – i to bez ravnopravnog uključivanja evropskih partnera. Sam Tramp izjavljivao je da je spreman da i on dođe u Istanbulu, ukoliko tamo budu i predsednici Rusije i Ukrajine – do čega sada ipak neće doći.

Istorija prekršenih primirja

Od ruske invazije na Ukrajinu 22. februara 2022. godine, nikada nije postignuto trajno primirje. Ipak, postignuto je nekoliko kratkoročnih dogovora. Obe strane više puta su optuživale jedna drugu za kršenje tih sporazuma. Čak su i primirja koja je proglasila samo jedna strana prekršena.

Kao agresor u tom sukobu, Rusija je prekršila i više sporazuma koji su trebalo da garantuju teritorijalni integritet Ukrajine nakon raspada Sovjetskog Saveza.

Budimpeštanski memorandum i Sporazum o prijateljstvu iz 1997.

Budimpeštanski memorandum je sporazum između Rusije i Ukrajine zaključen 5. decembra 1994. godine, koji su potpisale i SAD i Velika Britanija.

Memorandum je stupio na snagu nakon što je Ukrajina pristala da preda Rusiji svoje nuklearno oružje nasleđeno od SSSR-a. Zauzvrat, Rusija, SAD i Velika Britanija su se obavezale da će „poštovati nezavisnost, suverenitet i postojeće granice Ukrajine“ i „uzdržati se od pretnji ili upotrebe sile protiv teritorijalnog integriteta ili političke nezavisnosti Ukrajine“.

To nije jedini sporazum koji je trebalo da zaštitu Ukrajinu. Sporazum o prijateljstvu, saradnji i partnerstvu iz 1997. godine između Rusije i Ukrajine obavezuje obe strane na „međusobno poštovanje i poverenje i poštovanje teritorijalnog integriteta druge strane“.

Iako ta dva dokumenta nisu sporazumi o primirju, njihov cilj je bio da spreče sukobe između dve države. Aneksijom Krima 2014. godine, kao i invazijom i kontinuiranim napadima na ukrajinsku teritoriju od 2022. godine, Rusija je višestruko prekršila svoje obaveze iz tih sporazuma.

Sporazumi iz Minska

Dva sporazuma, oba potpisana u Belorusiji, koja je saveznik Rusije, i podržana od strane evropskih sila, nisu bila dovoljna da obezbede mir.

Sporazumi nazvani po beloruskoj prestonici sklopljeni su 5. septembra 2014. („Minsk I“) i 12. februara 2015. godine („Minsk II“). Minsk I sadržao je dvanaest tačaka za deeskalaciju sukoba u istočnoj Ukrajini, koji je izbio u februaru te godine, ali je propao u roku od nekoliko dana.

Potpisivanjem Minskog sporazuma II, Ukrajina, Rusija, separatističke snage u Donjeckoj i Luganskoj oblasti i Organizacija za evropsku bezbednost i saradnju (OEBS) dogovorili su se o 13 tačaka, među kojima je prva bila trenutno primirje. Međutim, samo nekoliko sati nakon stupanja na snagu primirja u ponoć, obe strane su se međusobno optuživale za njegovo kršenje.

Eskalacija 2022. godine i kršenje primirja

Od ruske invazije 24. februara 2022. godine, više puta su dogovoreni kratkotrajni prekidi vatre – i svaki put prekršeni.

6. mart 2022: Kratkoročni humanitarni prekid vatre nakon početka ruske invazije propao je zbog izveštaja o granatiranju grada Marijupolja.

8. mart 2022: Pokušaji uspostavljanja humanitarnih koridora za evakuaciju u Marijupolju doveli su do optužbi da ruske snage sprečavaju civile da pobegnu.

7. januar 2023: Rusija proglašava jednostrano primirje povodom pravoslavnog Božića. Nekoliko sati nakon početka primirja, ukrajinske vlasti izveštavaju da je rusko granatiranje nastavljeno, dok ruski državni mediji izveštavaju o napadima dronovima na njihove linije.

18. mart 2025: Tokom razgovora između SAD i Rusije u Saudijskoj Arabiji, nakon telefonskog razgovora Trampa i Putina, dogovoreno je 30-dnevno primirje za „energetiku i infrastrukturu“. Zelenski se složio sa delimičnim prekidom vatre u skladu sa tim razgovorima. Međutim, samo nekoliko dana kasnije, obe strane se međusobno optužuju za nepoštovanje dogovora.

25. mart 2025: U pregovorima pod vođstvom SAD, Ukrajina i Rusija su se dogovorile da se međusobno ne napadaju u Crnom moru, kroz koje prolaze važne brodske rute.

19. april 2025: Putin proglašava „Uskršnji mir“ od 18:00 časova 19. aprila do ponoći 21. aprila, navodno iz humanitarnih razloga. Ukrajina izražava sumnju, a Zelenski najavljuje nastavak napada dronovima. Kasnije je optužio Rusiju da je počinila hiljade kršenja primirja tokom planiranog prekida vatre.

10. maj 2025: Rusija proglašava jednostrano primirje povodom 80. godišnjice poraza nacističke Nemačke u Drugom svetskom ratu. Međutim, Ukrajina ponovo optužuje Rusiju da je prekršila sopstveno primirje — i to 734 puta.

Tagovi:

Mirovni pregovori Vladimir Putin Rusija Ukrajina Rat u Ukrajini
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet

Religija

03.april 2026. Kristof Štrak/DW

Sve više džamija, a sve manje crkava u Nemačkoj

Nemačka doživaljava zatvaranje katoličkih i protestantkih crkava, dok se otvaraju džamije i crkve drugih religija

Mađar, Orban, kolaž

Parlamentarni izbori u Mađarskoj

03.april 2026. Anja Mihić

„Sad ili nikad“: Hoće li Peter Mađar svrgnuti sa vlasti Viktora Orbana

Mađari 12. aprila izlaze na parlamentarne izbore. Može li u referendumskoj atmosferi izazivač Peter Mađar da pobedi Viktora Orbana? Aktuelni premijer koristi sve poluge autokratije koju je izgradio, ali njegovog protivnika podržava Evropska unija

Čovek zavija ventil za naftu

Rat na Bliskom istoku

03.april 2026. Inza Vrede / DW

Globalni ekonomski potres: Koga najviše pogađa rat protiv Irana

Kako rat na Bliskom istoku utiče na svetsku ekonomiju i kakve su prognoze

Pit Hegset i Rendi Džordž

SAD

03.april 2026. Isidora Cerić

Promene u vrhu američke vojske: Tramp usred rata menja šefa Generalštaba

Nakon najave predsednika SAD Donalda Trampa da će se rat sa Iranom završiti „vrlo brzo“, ministar rata Pit Hegset zatražio je od načelnika Generalštaba Rendija Džordža da podnese ostavku

Nemačka

02.april 2026. Nemanja Rujević

Prepolovljena prognoza privrednog rasta

Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto

Komentar
Veliki zamućen porteret Aleksandra Vučića pred zastavov sa srpskim grbom

Pregled nedelje

Zbog čega nam mrcvare Srbiju

Zašto režim nastoji da razvali Univerzitet u Beogradu? Koga i čega se boji? I kakve veze s tim ima poziv na politički dijalog?

Filip Švarm
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure