img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Rusija

Sve sofisticiranije metode ruskog hibridnog rata

30. новембар 2024, 14:56 Tomas Lačan (DW)
Foto: Freepik/DC Studio
Stručnjaci upozoravaju da je Rusija poslednjih godina kontinuirano širila svoj arsenal hibridnog ratovanja
Copied

Otkako je ruska vojska izvršila invaziju na Ukrajinu, zapadne tajne službe sve više optužuju Moskvu za hibridni rat. Fenomen nije nov, ali metode postaju sve sofisticiranije

Teretni avion nemačke paketne službe DHL srušio se u Litvaniji, dva podvodna kabla za prenos podataka su oštećena u Baltičkom moru, a na opšte iznenađenje, u Rumuniji proruski desničarski ekstremista ulazi u drugi krug predsedničkih izbora. Iako još ništa nije dokazano, neki zapadni političari i tajne službe sumnjaju da iza svega stoji – Rusija.

Opasnosti koje predstavlja takozvani „hibridni rat” Kremlja nisu nove, ali stručnjaci upozoravaju da jeRusija poslednjih godina kontinuirano širila svoj arsenal hibridnog ratovanja, te da je opasnost porasla otkako je napala Ukrajinu 2022.

„Hibridni rat“ je zapravo proširenje čisto vojne borbene operacije uz pomoć špijunaže, sabotaže, sajber napada, mešanja u izbore, propagandnih ili dezinformacionih kampanja – sa ciljem slabljenja i destabilizacije neprijatelja iznutra, piše DW.

Špijunaža

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, evropske države su proterale oko 500 ruskih diplomata. Britanska tajna služba MI5 klasifikuje najmanje 400 njih kao špijune. Rečeno je da je najsavremenija komunikaciona i špijunska tehnologija instalirana u mnogim ruskim ambasadama i generalnim konzulatima.

To se ne može sa sigurnošću dokazati – na kraju krajeva, zgrade se smatraju ruskom suverenom teritorijom i uživaju status diplomatske zaštite.

Holandska tajna služba je takođe upozorila da Rusija špijune sa lažnim dokumentima krijumčari u zapadne institucije prerušene u biznismene.

Redovno se pojavljuju izveštaji u kojima se Rusija optužuje za špijunažu. Bilo da se radi o presretnutim razgovorima Bundesvera o raketnom odbrambenom sistemu Taurus, sumnjivim ruskim bespilotnim letilicama iznad evropskih vazdušnih baza i industrijskih zona ili navodnim istraživačkim brodovima koji krstare morima severne Evrope i za koje se sumnja da su mapirali kritičnu infrastrukturu na morskom dnu za moguće sabotaže.

Sabotaže

Prošle nedelje je kineski teretnjak kojim je upravljao ruski kapetan navodno oštetio dva podmorska kabla sa sidrom koje se vuklo duž morskog dna. Povlače se paralele sa sličnim incidentom iz oktobra 2023. Prošlog meseca došlo je do podmetanja požara u skladištu u Londonu u kojem je bila smeštena pomoć za Ukrajinu. U julu se u DHL-ovom logističkom centru u Lajpcigu zapalio paket koji je trebalo da bude poslat avionom. U ovim i brojnim drugim slučajevima sumnja se na rusku sabotažu. Međutim, još ništa nije dokazano.

Ipak, evropske obaveštajne službe upozoravaju da je broj sabotaža i podmetanja požara u EU i Velikoj Britaniji dramatično porastao poslednjih godinu dana.

Sajber napadi

Nemačka Savezna kancelarija za informacionu bezbednost (BSI) upozorava da je sajber prostor takođe ugrožen „više nego ikad”. „Pre nego što je Rusija napala Ukrajinu, grupe napadača povezane sa Rusijom bile su aktivne u Nemačkoj, posebno kroz sajber špijunažu i finansijski motivisane napade sa takozvanim ransomware-om. Od početka ruske agresije na Ukrajinu, spektar pretnji se proširio“, kažu u BSI.

„Broj DDoS (Distributed Denial-of-Service) napada od strane proruskih hakera“ naglo je porastao: veb-sajtovi ili serveri institucija su toliko preplavljeni štetnim sadržajem da više ne mogu da rade. Takođe su u porastu hakerski napadi usmereni na prodor u zaštićene mreže kompanija ili institucija.

Dezinformacije i propaganda

Druga velika oblast aktivnosti hibridnog ratovanja je pokušaj uticaja na javno mnjenje u nekoj zemlji. U tu svrhu se šire lažne informacije, kao i proruski ili antiukrajinski narativi, bilo preko takozvanih fabrika trolova na društvenim mrežama ili preko ruskih medija za inostranstvo.

Početkom 2024. Ministarstvo spoljnih poslova Nemačke otkrilo je takozvanu „kampanju dvojnika“: 50.000 lažnih korisničkih naloga širilo je dezinformacije i proruske stavove na društvenim mrežama, a zatim su ti nalozi preusmeravali korisnike na lažne veb-stranice – koje su izgledale skoro isto kao poznati medijski portali – gde su se takođe širile proruske dezinformacije.

Mešanje u izbore i političke procese

Ključni cilj ovih kampanja dezinformacija je da se potkopa podrška naroda Ukrajini. Cilj je i podrivanje političke stabilnosti u (demokratskoj) ciljnoj zemlji jačanjem ekstremnih partija i njihovih kandidata – na primer, kroz finansijsku podršku.

U aprilu je češka obaveštajna služba razotkrila propagandni portal pod nazivom „Voice of Europe“, za koji se sumnja da ga finansira Moskva. Putem te stranice navodno su vršene isplate mita raznim evropskim poslanicima. Među osumnjičenima za primanje takvih uplata nalazi se i Petr Bistron, poslanik AfD-a u Evropskom parlamentu, koji poriče optužbe.

Zapadne obaveštajne službe već duže vreme optužuju Rusiju za direktno ili indirektno mešanje u izbore u Evropi, kao i u Severnoj i Južnoj Americi. Navodno je ruska televizija Russia Today (RT) tokom predsedničkih izbora u SAD proizvodila video sadržaje o kontroverznim temama, poput pomoći Ukrajini, migracije i ekonomije, koji su zatim šireni preko desničarskih blogera u SAD.

Među ruskim metodama hibridnog ratovanja nalazi se i tzv. „hakovanje i curenje podataka“, gde se političari ili stranke ciljano hakuju, a poverljivi dokumenti — često pomešani sa falsifikovanim sadržajem — objavljuju neposredno pre izbora. To se dogodilo tokom izbora u SAD 2016. i francuskih predsedničkih izbora 2017.

Ciljane likvidacije

Ciljane likvidacije protivničkih lidera takođe spadaju u metode hibridnog ratovanja. Da predsednik Rusije Vladimir Putin ne preza od atentata u inostranstvu, pokazuju slučajevi poput ubistva bivšeg čečenskog komandanta u berlinskom parku Tirgarten, kao i napadi u Velikoj Britaniji na kritičare Kremlja, Aleksandra Litvinjenka 2006. i Sergeja Skripalja sa ćerkom Julijom 2018.

Iako su većinom žrtve takvih napada bili ruski državljani, u julu 2024. objavljeno je da je Rusija planirala atentat na Armina Papergera, predsednika nemačke vojne kompanije Rajnnmetal. Kremlj negira optužbe. Kompanija Rajnmetal, između ostalog, proizvodi tenkove Leopard II, koji se isporučuju Ukrajini.

Rusija trenutno koristi različite metode kako bi uticala na Evropu, objasnio je Zenke Mararens, oficir Bundesvera i stručnjak za hibridnu bezbednost, u intervjuu za portal javnog servisa tagesšau. Prema njegovim riječima, ruski operativci primenjuju raznovrsne taktike prilagođene specifičnostima svake države: „Hibridne mere koje funkcionišu u Poljskoj, ne funkcionišu u Nemačkoj; ono što funkcioniše u Nemačkoj, ne bi imalo efekta u Finskoj.“

Zbog toga, ističe Mararens, mora se i dalje računati na širok spektar napada. To podrazumeva visok nivo fleksibilnosti u odgovoru na ovakve pretnje, kako bi se efikasno pariralo različitim vrstama hibridnih napada.

Tagovi:

Rusija Rat u Ukrajini Sajber napadi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Svet
Slika Možtaba Hameija na motoru u Teheranu

Rat u Iranu

19.јун 2026. A.M.

Vrhovni vođa Irana: Tramp je „iz očaja“ prihvatio dogovor

Razgovori između Sjedinjenih Američkih Država i Irana u Švajcarskoj su otkazani. SAD i pored toga ukidaju pomorsku blokadu Persijskog zaliva nakon elektronski potpisanog Memoranduma o razumevanju. Očekuje se otvaranje Ormuskog moreuza

Vladimir Putin sa ukrštebnim prstima, u pozadini zastava Rusije

Rat u Ukrajini

19.јун 2026. A.M.

Kako su eksplozije u Moskvi razbile Putinov san o soptstvenoj veličini

Dim koji se izvio nad Moskvom nakon udara ukrajinskih dronova i sve veći problemi na frontu približavaju posledice rata Vladimiru Putinu. Iako je pod pritiskom spolja i iznutra, malo je znakova da je spreman da odustane od sukoba koji je sam pokrenuo

Ruski umetnik ubijen u Poljskoj

Sačekuša u Poljskoj

18.јун 2026. Tacijana Harhalik / DW

Ubistvo ruskog umetnika koji se izrugivao Putinu: Šta se do sada zna?

Ruski opozicioni umetnik Semjon Skrepecki, poznat po karikaturama Vladimira Putina i drugih ruskih i beloruskih lidera, ubijen je u Bjala Podlaski, saopštile su poljske vlasti

Dronovi napadaju Moskvu

Rusko-ukrajinski sukob

18.јун 2026. I.M.

Ukrajina izvela masovni napad dronovima na Moskvu, gori rafinerija (video)

Ukrajina izvela jedan od najvećih napada dronovima na Moskvu u poslednje dve godine. Na snimcima na društvenim mrežama vidi se kako dronovi pogađaju ključnu rafineriju nafte "Gaspromnjefta" i jednu od najvećih moskovskih pijaca „Sadovod"

Teheran

Rat na Bliskom istoku

18.јун 2026. I.M.

Tramp i Pezeškijan potpisali sporazum: SAD i Iran postigli dogovor o okončanju rata

Predsednici Sjedinjenih Američkih Država i Irana, Donald Tramp i Masud Pezeškijan, elektronski su potpisali Memorandum o razumevanju kojim je predviđeno okončanje rata između dve zemlje. Vest su potvrdili i američki i iranski zvaničnici, dok je sporazum stupio na snagu odmah po potpisivanju.

Komentar
Bivši šef beogradske policije Veselin Milić u policijskoj uniformi sa šapkom

Pregled nedelje

Tako je govorio Boske

Kako je priznavši ubistvo Aleksandra Nešovića, Saša Vuković Boske vratio pažnju javnosti na Veselina Milića? Šta još upada u oči u njegovom iskazu

Filip Švarm

Komentar

Ubistvo na Senjaku: Slučaj za Herkula Poaroa

Ubistvo Aleksandra Nešovića u restoranu „27“ pretvara se kriminalističku misteriju koju bi mogao da reši samo Herkul Poaro

 Andrej Ivanji
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1850
Poslednje izdanje

Intervju: Radovan Lazić, tužilac

Kako je kontaminiran slučaj Veselina Milića Pretplati se
Državna uprava

Država u v.d. stanju

Predizborna prestrojavanja

Doba čvrstih odluka, predomišljanja i kalkulacija

Intervju: Vladimir Međak

Sa SNS-om Srbija nikada neće ući u EU

Fudbalski Mundijal 2026

Kontroverze u senci dobre igre

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1850 17.06 2026.
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure