

Nemačka
Prepolovljena prognoza privrednog rasta
Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto




Pokušaj Trampove administracije da zatvori Glas Amerike za sada je zaustavljen. Zahvaljujući sudskim intervencijama i međunarodnom pritisku, zaposleni se polako vraćaju na svoja radna mesta. Ipak, budućnost je i dalje neizvesna
Glas Amerike (VoA), američki medijski servis star 83 godine, finansiran iz budžeta i namenjen inostranoj publici, mogao bi ponovo da se nađe u etru već naredne nedelje, nakon što je savezni apelacioni sud privremeno obustavio izvršnu naredbu kojom je naloženo njegovo gašenje.
VoA je faktički ugašen nakon što je Donald Tramp 14. marta potpisao naredbu kojom se ukida ili smanjuje delovanje sedam agencija, uključujući i Američku agenciju za globalne medije (USAGM).
Međutim, američko Ministarstvo pravde i međunarodna nevladina organizacija Reporteri bez granica (RSF) saopštili su u subotu (3. maja) da će ovaj medij moći da nastavi sa radom naredne sedmice.
„Američki advokati RSF-a i VOA-e dobili su u subotu mejl od Ministarstva pravde sa informacijom da će timovi ovog kultnog američkog medija moći da nastave s radom u narednim satima“, saopštio je RSF, a prenosi AFP.
Novosti o VOA ⚠️
Sinoć smo od advokata dobili informaciju da Trampova uprava USAGM od ponedeljka počinje da nas postepeno vraća na posao i ponovo pokreće program VOA.
Ovo je usledilo pošto je apelacioni sud, po žalbi Trampovih, odlučio da blokira samo deo odluke federalnog…
— Jovana Đurović (@dietrologia_) May 3, 2025
U poruci advokatima RSF-a, Ministarstvo je navelo da su tokom dana ponovo aktivirani nalozi 1.406 zaposlenih, kao i izvođača radova Američke agencije za globalne medije (USAGM), koja nadgleda nekoliko američkih medija uključujući i VOA-u.
Dodaje se da bi svi zaposleni sada trebalo da imaju pristup sistemu.
USAGM očekuje povratak programa naredne sedmice, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Trampov pokušaj gašenja
Administracija američkog predsednika Donalda Trampa je sredinom marta novinare poslala na prinudni odmor i počela da otpušta reportere Glasa Amerike i nekoliko drugih javnih medija.
Međutim, američki pravosudni sistem se usprotivio tim merama.
Krajem marta, savezni sudija u Njujorku je prvi obustavio odluku o obustavljanju aktivnosti ovih javnih medija, a isto je u aprilu učinio i savezni sudija u Vašingtonu.
„Pozdravljamo taj napredak, ali nepredvidljivi pristup Trumpove administracije zahteva oprez. Sada je neophodno da se osiguraju garancije u vezi s održivošću finansiranja koje je američki Kongres dodelio svim medijima USAGM-a“, rekao je generalni direktor RSF-a Tibo Brutin.
Prema njegovim rečima, pravo na pouzdane informacije za desetine miliona slušalaca ne može da zavisi od proizvoljnih političkih inicijativa.
Rizik za još medija
Posle Trampove odluke u martu, gotovo sve pogođene medijske mreže podnele su tužbe.
Usledila je reakcija američkog okružnog sudije Rojsa Lamberta. On je krajem aprila izdao privremenu meru zabrane izvršne naredbe, ocenivši da je ona proizvoljna i da verovatno prevazilazi ovlašćenja predsednika.
Ministarstvo pravde se žalilo. U četvrtak je apelacioni sud u Vašingtonu, u kojem sede i dvojica sudija koje je imenovao Donald Tramp, delimično potvrdio odluku nižeg suda, omogućivši Glasu Amerike da nastavi s emitovanjem dok traje žalbeni postupak.
Međutim, najnovija sudska odluka nije donela dobre vesti za druge javno finansirane medije.
Zabrana korišćenja sredstava koje je Kongres već odobrio za Radio Slobodnu Evropu, Radio Slobodnu Aziju i Mrežu za emitovanje na Bliskom istoku ostaje na snazi dok traje sudski proces, piše „Gardijan“.
Za razliku od Glasa Amerike, koji je federalna institucija, ovi mediji su privatne neprofitne organizacije. Zamrzavanje sredstava već ih je primoralo na otpuštanja i smanjenje sadržaja.
Izvor: RSE/Gardijan


Umesto ranije predviđanih 1,3 procenta, nemačka ekonomija ove godine će porasti samo 0,6 odsto


Tramp je u obraćanju naciji iz Bele kuće rekao da će SAD uništiti sve iranske elektrane i da će gađati naftna postrojenja, ako se sa iranskim liderima ne postigne dogovor


“Moramo da dejstvujemo brzo i punom silom da okupiramo teritoriju, odatle sve proteramo, sve uništimo i pretvorimo je u mrtvu zonu”, kaže penzionisani izraelski general Uzi Dajan. Zašto se veći broj Izraelaca tome ne suprotstavi? Zašto ista ta većina poziva Irance da u ime slobode i progresa izađu na ulice i sruše teokratsku vlast, a nemo posmatra kako Izrael gubi atribut “jedine demokratije Bliskog istoka”


Estonija, članica NATO-a i Evropske unije koja se graniči sa Rusijom, živi između priprema za najgori scenario i svakodnevice koja je još uvek mirna. Dok država ulaže u odbranu, najveće podele ne pravi granica već jezik, generacije i identiteti


Rođena je u Odesi iste 1889. godine kao i Čarli Čaplin, Tolstojeva Krojcerova sonata i Ajfelov toranj, pisala precizno o radosti prve ljubavi i o bolu slomljenog srca, tri puta se udavala i bila najbolja prijateljica tuđih muževa, suočila se sa smrću prvog muža pesnika Nikolaja Gumiljova i robovanjem sina, gubila nadu bez samosažaljenja, lični bol i tragedije svoje nacije pretvorila u besmrtne stihove, u starosti bila dostojanstvena u samoći i umrla je 5. marta 1966, istog dana i istog meseca kad je 1953. umro Josif Staljin – na dan koji je pri kraju života redovno svečano obeležavala
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve